Navršilo se 17 godina od ubistva Joze Leutara, doministra unutrašnjih poslova Federacije BiH. Leutar je stradao u eksploziji bombe postavljene pod njegov automobil 16. marta 1999. godine. Misterija oko njegovog ubistva ni do danas nije razjašnjena, jer uprkos sudskom procesu i brojnim istragama nikada nisu otkriveni počinioci.
Eksplozivna naprava postavljena ispod automobila u sarajevskom naselju Ciglane aktivirana je u vrijeme kada je Leutar krenuo na posao. Dvanaest dana kasnije je preminuo.
U jedinom sudskom procesu vođenom zbog ovog slučaja na Kantonalnom sudu u Sarajevu šetorica optuženih – Dominik Ilijašević Como, Zoran Bašić, Željko Ćosić, Jedinko Bajkuša, Ivan Andabak i Marijo Miličević – oslobođeni su zbog nedostatka dokaza, kako je tada naveo sudija Salem Miso.
Od tada se tapka u mjestu. Tužilaštvo BiH preuzelo je predmet, ali ni nakon tri godine ništa nije uradilo.
U međuvremenu tadašnji potpredsjednik Federacije BiH, Mirsad Kebo, uručio je dokumente tadašnjem ministru sigurnosti BiH Fahrudinu Radončiću, među kojima su, kako je Kebo i potvrdio, potencijalni nalogodavci neriješenih ubistava uključujući i Leutarovo.
"Posjeduju imena ne samo jedno političko ubistvo, ono je dominantno, radi se o zamjeniku šefa tajne službe. Dotiče i druga ubistva, pominju se imena i oni koji su izdavali naredbe", ističe Kebo.
Tužilaštvo BiH vratilo je potom spis natrag Kantonalnom tužilaštvu Sarajevo koje je pokrenulo novu istragu kaže glasnogovornica Azra Bavčić: "Nakon što je spise razmatralo više od tri godine, Tužiteljstvo BiH je prošle godine predmet u slučaju ubojstva Joze Leutara, i to u fazi prijave, dostavilo u rad Županijskom tužiteljstvu u Sarajevu. Svjesno važnosti ovog predmeta, Županijskom tužiteljstvu Sarajevo naredio je policijsku istragu Državnoj agenciji za istrage i zaštitu".
Međutim, nedavno je zbog sumnji na nezakonita unapređenja u SIPA-i suspendovano 11 službenika od kojih je šest radilo na slučaju Leutar. To kako su saopštili iz SIPA-e neće ugroziti rad na predmetu.
Advokat Josip Muselimović koji je branio prvooptuženog Ivana Andabaka u ranijem procesu za RSE kaže kako je dovoljno da se detaljno ispita raniji spis i uprate tokovi novca namijenjenog za nagradu onome ko oda počinioce.
"Onome ko hoće razriješiti slučaj Leutar ne treba puno vremena, jer puno podataka stoji u spisu koji je vođen protiv šestorice ljudi koji su bili nevino optuženi.
U tom je predmetu učestvovao unajmljeni svjedok koji je trebao govoriti ono što je nekome odgovaralo. Tako da se grešnik spotakao, ali se nije spotakao o činjenicu da mu je isplaćeno 250.000 maraka i to protivno odluci Vlade Federacije BiH.
Naime, Vlada FBiH donijela je odluku kojom će milion maraka isplatiti onoj osobi koja otkrije počinitelje i to nakon što se potvrdi da je ta soba govorila istinu, odnosno nakon što to bude potvrđeno pravomoćnom presudom.
Odmah po prispijeću novca na Raiffeissen banku isplaćeno je 250.000 maraka zaštićenom svjedoku, 250.000 maraka je podijeljeno okolo, a u spisu postoji podatak kojega je potpisala osoba koja kaže da se u rješenje ovog slučaja uključila i međunarodna zajednica i da se s tog računa isplati međunarodnoj zajednici 500 hiljada maraka."
Ukoliko se zaista i dođe do imena počinilaca i nalogodavaca u slučaju atentata na Leutara, to bi, smatraju upućeni mogla biti prekretnica u rješavanju brojnih kontroverznih ubistava sa političkom pozadinom poput likvidacije zamjenika Agencije za istrage i dokumentaciju Nedžada Ugljena.
