Teretni kamion koji se vraća nekoliko stotina metara u rikverc na autoputu jer je promašio skretanje, zaustavljanje u tunelima radi pisanja grafita, vožnja suprotnim smjerom na autoputu, vožnja biciklom u tunelu – tek su neke od scena sa autoputa A1 na relaciji Sarajevo – Zenica koji su zabilježile nadzorne kamere.
"Ništa me više ne može zgroziti", počinje priču Zlatko Demirovski, šef Odjela za upravljanje i nadzor saobraćaja Javnog preduzeća Autoceste Federacije BiH.
Demirovski već dvije godine intenzivno prati zbivanja na 90 km autoputa koliko ga ima u Federaciji Bosne i Hercegovine. Svjedok je, kako navodi, kombinacije bahatosti i neznanja.
"Najviše mi smeta kada vozači kamiona to rade, jer oni mogu izazvati mnogo veće štete i udese. Još je gore što su to sve profesionalni vozači koji, baš svjesno, prave polukružno okretanje na autocesti. To najmanje mogu da razumijem", ističe Zlatko Demirovski.
S obzirom na zabilježene incidente, kažu, pravo je čudo što do sada nije bilo više fatalnih ishoda.
"U Kantonu Sarajevo prošle godine zabilježeno je oko 11.500 saobraćajnih nezgoda, za četiri posto više nego u 2014. godini. Smrtno je stradalo 15 osoba", navodi glasnogovornik MUP-a Kantona Sarajevo Irfan Nefić komentirajući posljedice saobraćajnog nemara.
Glavni uzročnik nesreća je prevelika brzina i vožnja koja nije prilagođena uslovima na putu.
Na autoputu Banjaluka – Gradiška, su za svega osam dana policajci u Republici Srpskoj evidentirali više od 4.000 prekoračenja brzine do čak 190 km/h na dijelovima na kojima je dozvoljena maksimalna brzina od 100 km/h.
U Sarajevu je u prošloj godini zabilježeno čak 35.000 ovakvih prekršaja.
"Pored sankcije koja se može ogledati u novčanoj sankciji imamo i upisivanje kaznenih bodova. U zavisnoti od težine prekršaja ili stepena prekoračenja maksimalne brzine izriču se i zaštitne mjere upravljanja motornim vozilom", pojašnjava Nefić.
Bez zatvorske sankcije
Međutim, na području Federacije BiH vlada pravilo da pola kazne platiš, a pola ti se prašta ako je izmiriš u roku od sedam dana, jer su mehanizmi države da strožije kazni vozače ograničeni.
Bilo bi logično da, ukoliko se ne plati kazna, uslijedi zatvorska sankcija, mjesta u zatvorima nema, pa se ova metoda pokazala uspješnom u naplati, ali teško i po savjest vozača.
Ni oduzimanje vozačke dozvole nije rješenje jer svakodnevno bivaju isključeni iz saobraćaja vozači koji upravljaju vozilom, a da nemaju dozvolu.
Građani su ogorčeni, jer se ponajprije plaše bahatih vozača. Ispred jednog poslovnog centra u Sarajevu zatičemo uposlenika koji komentira slučajeve kršenja propisa na autoputu.
"Ma, gdje ima da se polukružno okrenete i idete u suprotnom smjeru, da vozite u rikverc na autoputu – samo kod nas. Ne znam ni ko im dade vozačku dozvolu. Tačno me strah pojedinaca", priča nam uposlenik.
Na susjednom pješačkom prijelazu u centru Sarajeva zatičemo stariju gospođu i djevojku. Jedva su prešle ulicu, jer kad se njima upali zeleno za pješake, iz bočne ulice kreću vozila čiji vozači ne žele da stanu.
Djevojka ljutito komentira kako je to plastičan primjer nekulture, ali izražava i bojazan jer "pojedinci prolaze kroz crveno svjetlo jer im se može, a pijani vozači gaze ljude po trotoarima".
Ista je slika širom zemlje. U posljednje su vrijeme iz Javnog preduzeća Autoceste Federacije BiH intenzivirali saradnju s policijom kojoj šalju podatke i snimke o bahatim vozačima. Čak su, kako navodi Demirovski, postavili i dodatne oznake kako bi se izbjegla vožnja u suprotnom smjeru.
