Bosna i Hercegovina još nije ostvarila punu ravnopravnost spolova, kako na političkim, tako i javnim funkcijama. Žene su i dalje na margini baš kao i njihova prava, od onog da ravnopravno budu birane, pa do prava da uz medicinsku pomoć zasnuju porodicu. Stoga je nužno da se njihov glas čuje i da se prestane s njihovim zanemarivanjem.
Žene u BiH nisu ravnopravni učesnici u političkom životu, nisu jednako plaćene za svoj rad kao njihove muške kolege, na izbornim su listama tek koliko moraju.
"U BiH nema mnogo razumijevanja za ove probleme", smatra Mirsad Isaković, predsjedavajući Komisije za ostvarivanje ravnopravnosti spolova Predstavničkog doma BiH.
"Kada je u pitanju Zakon o Vijeću ministara, moram da kažem da je taj zakon u proceduri i da smo u njemu tražili da Vijeće ministara čini 40 posto žena, upravo onako kako je taj isti Parlament donio zakon. Kada je u pitanju izmjena i dopuna Izbornog zakona, tu zaista nismo naišli na razumijevanje. Ono što smo mi htjeli i što smo predlagali jeste da 50 posto bude žena na izbornoj listi, da se na listi postavljaju naizmjenično muško – žensko, da kompenzaciona lista kojom se popunjavaju kadrovi bude popunjena od pola koji je manje zastupljen, jednako zastupljen i u stranačkim organima kao i u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti. Isto tako, nismo zadovoljni zakonom o medicinski potpomognutoj oplodnji", kaže Isaković.
Mirsad Isaković navodi da je različita situacija između Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske.
"Mi smo htjeli da to stavimo u jedan krovni zakon. Taj zakon je u proceduri, traži se još mišljenje od entiteta. Problem zašto to ne ide tako kako bi trebalo da ide jesu vjerske institucije koje osporavaju taj dio zakona", dodaje Isaković.
(Međunarodni dan žena u BiH, RSE/Foto)
Međunarodni dan žena u Bosni i Hercegovini
Prnjavor za primjer
I dok ostatak Bosne i Hercegovine deklarativno poziva na poštivanje prava u Prnjavoru je slika potpuno drugačija.
Načelnik Siniša Gataraić, dobitnik Nagrade za doprinos ravnopravnosti spolova, omogućio je i onim ženama koje žive na margini da se ostvare, omogućivši Romkinjama preventivne preglede kako bi spriječili rak dojke i grlića materice, te promovirajući prava žena ne samo retorički, već i u praksi.
"Moji saradnici su većinom žene. Od deset načelnika osam je načelnica, savjetnica je također dama, sekretar Skupštine, kao i šef kabineta. Valjda muškarci, smatrajući kako je politika i izvršna vlast nešto ekskluzivno što jedino oni mogu da sprovode, imam jedan primjer koji mogu navesti kao anegdotu. Pojedini su me dušebrižnici pitali: 'Načelniče, šta ćeš da učiniš s tim problemom što su dva muškarca kod tebe u kabinetu?' Ja sam odgovorio da su oni mladi, školovani i pametni muškarci – i da ćemo ih lako negdje zbrinuti", pojašnjava Gataraić.
Svaka druga žena u BiH tokom života barem jednom je bila izložena nekoj vrsti nasilja. Učešće žena u zakonodavnoj vlasti na svim nivoima iznosi oko 20 posto, a u izvršnoj oko 22 posto, a žene čine samo trećinu ukupno zaposlenih.
"Ustav i konvencije garantuju ista prava", kaže Semiha Borovac, ministrica za ljudska prava i izbjeglice BiH.
"Ali, kada je u pitanju konkretna primjena i Ustava i konvencija i zakona u praksi izostaje dosljedna primjena ravnospravnosti spolova i na tom planu BiH praktično može da kaže da ne ispunjava ono što preuzima po osnovu svih konvencija i zakona", ocjenjuje Borovac.
(Cvijeće u Sarajevu povodom Dana žena, RSE/Video)
U Bosni i Hercegovini najbolji promotori prava žena jesu uspješne žene. Jedna od takvih je i Nedeljka Sarić koju život nije mazio, ali koja zna da se za egzistenciju i prava sama mora boriti. Bez obzira na prepreke koje postavljaju i život i društvo.
"Ja sam poljoprivrednik od svoje četvrte godine. Ratno sam siroče, pa sam s majkom radila. Došla sam za čovjeka poljoprivrednika. Prva sam žena koja je traktor vozila i danas ga vozim. Imam pet krava, svinje i kokoške. Borim se junački", riječi su Nedeljke Sarić.
