Bosna i Hercegovina će u narednih mjesec dana prvi put prihvatiti zatvorenika iz Gvantanama za kojeg je Pentagon napisao da je oslobođen optužbi za terorizam, dok će u Crnoj Gori na resocijalizaciji biti drugi zatvorenik, koji je u Gvantanamu proveo 13 godina.
O proceduri primitka i daljem tretmanu bivšeg zatvorenika Gvantanama još nema informacija iz Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine, a stručnjaci iz ove oblasti ne žele komentarisati slučaj dok ne budu poznati detalji.
Ministarstvo odbrane SAD-a uputilo je u četvrtak saopštenje u kojem, između ostalog, zahvaljuje Bosni i Hercegovini na humanom gestu kojim se obavezala da će primiti jednog od zatvorenika iz Gvantanama i time doprinijeti naporima SAD-a da se ova baza zatvori.
U saopštenju stoji da je riječ o Egipćaninu Tariku Mahmudu Ahmedu el Savahu (58), uhapšenom u Afganistanu 2002. godine pod sumnjom da pripada Al Kaidi.
Prema službenim dokumentima boravio je u Bosni i Hercegovini tokom rata, a bavio se humanitarnim radom. On je prema pisanju ovdašnjih medija, nakon što je oslobođen optužbi za terorizam, izrazio želju da dođe u Bosnu i Hercegovinu gdje je ranije živio i gdje ima ćerku. Jedan je od 17 zatvorenika koji će Gvantanamo, nakon 13 godina, napustiti ovog mjeseca.
Predstavnici Ministarstva sigurnosti BiH, Ministarstva vanjskih poslova i Granične policije BiH održali su u četvrtak sastanak, no nema zvaničnih informacija o daljim koracima koje BiH treba poduzeti po primitku bivšeg zatvorenika Gvantanama.
Ovo je prvi slučaj ove vrste kaže, Sadik Ahmetović, bivši ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine.
'Prema informacijama kojima ja raspolažem, do sada nismo imali slučaj da stranac osumnjičen za terorizam bude izručen Bosni i Hercegovini. No, kome ćemo vjerovati ako nećemo Ministarstvu odbrane SAD-a, jer oni su predvodnici svjetske koalicije za borbu protiv terorizma. Ukoliko njihovi podaci govore da nema opasnosti po nacionalnu sigurnost onda je nema", kaže Ahmetović, te dodaje:
"Želim da vjerujem da naše službe imaju dovoljno kapaciteta i dobru organizaciju da se pobrinu oko zbrinjavanja te osobe i da će imati u vidu njegovu prošlost.''
Stručnjaci navode da je riječ o ustupku koji Bosna i Hercegovina pravi SAD-u dokazujući tako da je lojalna koalicija za borbu protiv terorizma, ali nerado komentarišu ovaj slučaj zbog šturih informacija.
No, postavljaju pitanja ima li Bosna i Hercegovina službe koje će se pobrinuti da se takav čovjek integrira u bh. društvo, hoće li mu biti ukazana liječnička pomoć budući da je navedeno da ima zdravstvenih problema i slično.
Na takva pitanja još nema odgovora.
Resocijalizacija u Crnoj Gori
Na resocijalizaciju u Crnu Goru američke vlasti su uputile zatvorenika iz Gvantanamo baze pod imenom Abdul Aziz Al-Suweydi.
Iz Vlade Crne Gore je kratko saopšteno da je Crna Gora prihvatila da, u okviru humanitarnog programa pomoći rješavanju pitanja zatvaranja baze Gvantanamo u istoimenom zalivu na Kubi, preuzme odgovornost za resocijalizaciju i povratak porodici jednog državljanina Jemena koji je duži niz godina boravio u Gvantanamu.
U ovom humanitarnom programu, podsjeća Vlada, učestvuje većina evropskih i susjednih zemalja među kojima su, Njemačka, Italija, Rusija, Mađarska, Slovačka, Bosna i Hercegovina i mnoge druge.
S obzirom da je ovo prvi put da je jedan zatvorenik iz Gvantanamo baze upućen u Crnu Goru, uputili smo pitanje Američkoj ambasadi u Podgorici na kojim sporazumima je odluka o upućivanju zatvorenika u Crnu Goru zasnovana i da li će Al Suweydi biti slobodan građanin u Crnoj Gori ili će biti pod posebnim tretmanom.
Portparol Ambasade SAD u Podgorici, Mark Weinberg, je rekao RSE da je "upućivanje Abd al-Aziz Al-Suwaydija u Crnu Goru rezultat posebnih detaljnih razgovora sa crnogorskom Vladom".
"Cijenimo ovaj humanitarni postupak Crne Gore. Zatvaranje Gvantanama je cilj koji dijele mnoge vlade širom svijeta", navodi se u odgovoru portarola Američke ambasade i dodaje, da za odgovor na pitanje o uslovima njegovog boravka u Crnoj Gori Ambasada upućuje na Vladu Crne Gore.
Ista pitanja smo poslali na adrese više ministarstava. Iz Ministarstva odbrane su saopštili za RSE da nisu nadležni za ovo pitanje, dok iz Ministarstva pravde i Ministarstva vanjskih poslova nismo dobili nikakav odgovor.
Novinari su o boravku zatvorenika iz baze Gvantanamo u Crnoj Gori pitali ministra unutrašnjih poslova Raška Konjevića na pres-konferenciji, koji je takođe saopštio da to ministarstvo nije nadležno.
Raško Konjević"Na najveći dio interesovanja za vaše pitanje moraćete se obratiti Ministarstvu vanjskih poslova koje je nadležno u tom segmentu. Ja mogu samo da ponovim i za to sam jedino ovlašćen, Ministarstvo vanjskih poslova je bilo nosilac tog projekta. Ja ću vas samo podsjetiti da je Crna Gora samo jedna od zemalja država EU i regiona koja je učesnik u tom humanitarnom projektu. Za sve druge detalje u tom segmentu mislim da će vam adekvatniji odgovor dati nadležno ministarstvo", ističe Konjević.
Na pitanje da li je rađena procjena bezbjednosti, ministar Konjević je uputio na druge institucije i napomenuo da je Ministarstvo unutrašnjih poslova imalo samo jednu aktivnost ne saopštavajući koju.
"Vi znate da generalno MUP ne radi procjene bezbjednosti. To radi drugi državni organ, Agencija za nacionalnu bezbjednost. MUP je imao jednu aktivnost i to je sve što se tiče ovog ministarstva", navodi Raško Konjević.
Ono što je za sada poznato, Abdul Aziz Al-Suweydi potiče iz Jemena, a od 2002. godine nalazi u bazi Gvantanamo.
Uhapšen je pod sumnjom da je bio član Al Kaide Osame bin Ladena, odnosno da je bio ekspert za pravljenje eksplozivnih naprava i trener bombašima u jednom kampu blizu Kandahara.
Pozivajući se na dokumente koje je objavio "Vikiliks" mediji navode da je američka služba u Gvantanamu utvrdila da bi Al-Suweydi "vjerovatno predstavljao prijetnju za SAD, njihove interese i saveznike".
Prije šest godina donijeta odluka da Al-Suweydi može biti pušten iz zatvora. I dalje ostaje otvoreno pitanje kakav je predviđen tretman Al-Suweyida u Crnoj Gori.
