BiH je država s najviše registrovanih kladionica u Europi, koje ostvaruju enormne prihode, ali većina njih ne plaća poreze. Prema podacima Porezne uprave Federacije BIH kladionice u ovom bh. entitetu duguju oko 20 miliona eura. Podaci iste institucije pokazuju da u Federaciji trenutno radi skoro 2.500 kladionica. Iz Republičke uprave za igre na sreću Republike Srpske kažu da u ovom dijelu BiH posluje 14 pravnih lica sa ukupno 756 uplatno-isplatnih terminala. Prosta računica pokazuje da na oko hiljadu stanovnika dolazi jedna kladionica. Najveći problem je što sve veći broj mladih, vrlo često i maloljetnih osoba razvija ovisnost o klađenjima.
Čak pola miliona ljudi u BiH novac daje kladionicama. Poslijednjih godina kladionice u bh. gradovima niču kao gljive poslije kiše. Umjesto škola, knjižara, sportskih dvorana. Kladionice su čini se unosan biznis, a u njih zalaze osobe svih životnih dobi, koje se u beznađu života nadaju "brzoj zaradi".
Prema podacima Centra za liječenje ovisnosti u Mostaru je broj ovisnika o kockanju u drastičnom porastu. Trenutno ima hiljadu patoloških ovisnika, a među njima je i sve više žena. Psiholog Marko Romić ističe kako je izokrenuti sistem vrijednosti, uz egzistencijalne probleme jedan od osnovnih razloga upražnjavanja igara na sreću.
“One vrijednosti kojima smo nekada težili, koje su bile na prvom mjestu,rad, red, disciplina, moralne vrijednosti danas su gurnute u stranu, a na površini su uglavnom vrijednosti koje imaju veze sa materijalizmom i moći”, objašnjava Romić.
Više od sedam miliona eura, građani Bosansko-podrinjskog kantona potroše godišnje u kladionicama. Primjera radi, samo stanovnici Goražda u kladionicama za 12 mjeseci potroše dva godišnja budžeta Općine. Predsjednik Privredne komore ovog kantona, Dževad Terović kaže kako se dnevno troši oko 20 hiljada eura na klađenja.
“Ovo je postala praktično epidemija. Đaci, student, radnici, pa primaoci raznih oblika socijalne pomoći, što je najveći problem, troše novac u kladionicama i ona se odlijevaju sa područja našeg kantona”, navodi Terović.
Međutim, ni kantoni, ni općine nemju nikakve koristi od kladionica, jer se porezi od dobitaka slijevaju u federalni budžet. Vlast u Hercegovačko-neretvanjskom kantonu uopće nema podatke o tome koliko kladionice u ovom kantonu zarađuju, koliko duguju državi i radnicima.
“U cijeloj toj priči županije nema skoro nikako, a ako je ima-ima je vrlo malo i u raspodjeli sredstava koja se ostvare po tom pitanju, ali prema postojećoj zakonskoj regulativi bojim se da mehanizme stvarne kontrole o iznosima sredstava koji se u ovoj oblasti vrte nemaju niti druge razine vlasti”, tvrdi portparol Vlade HNK-a, Pero Pavlović.
Prema podacima Porezne uprave FBiH, kladionice u ovom bh. entitetu po osnovu poreza duguju oko 20 miliona eura. Ako se tome dodaju kamate i troškovi postupka, dug kladionica prema državi penje se na 30 miliona eura. Razloga što naplate poreza nema je puno, a osnovni su loša zakonska rješenja, tvrdi v.d. direktora Porezne uprave, Šerif Isović.
“Mi imamo postojeće zakonsko rješenje gdje se na kladioničke i druge igre na sreću ne plaća PDV. S druge strane, porez se plaća na sve ostalo, hljeb, lijekove i knjige”, kaže Isović.
Kako u Federaciji, tako i u RS
Aktualni zakoni idu na ruku kladioničarskim lobijima. Poreznoj upravi ruke su vezane, pa tako i kada dobiju sudsku potvrdu, gotovo je nemoguće prinudno naplatiti dugove kladionica, jer, u skladu s odlukom federalnog Ustavnog suda, nije moguće zaplijeniti imovinu vlasnika već samo pravnog subjekta. A same kladionice najčešće nemaju imovinu. Slična situacija je i u Republici Srpskoj. U Privrednoj komori u Doboju nemaju nikakvih podataka o prometu koji se ostvaruje posredstvom kladionica.
“Nemamo na našem području registrovane firme u sudu koje se time bave, nego su to dal banjalučke, dal sarajevske, pa samo ispostave kojekakve”, objašnjava direktor komore, Srećko Stojaković.
Iz Republičke uprave za igre na sreću Republike Srpske kažu da je na području ovog bh. entiteta registrovano 756 kladionica, odnosno uplatno-isplatnih terminala. O njihovim obavezama govori portparolka Ministarstva finansija RS, Danijela Kovačević, koja napominje kako nemaju podatke o godišnjem prometu u kladionicama.
“Priređivači igara na sreću u RS plaćaju mjesečno 500 eura po uplatno-isplatnom mjestu. Prihod od naknada koje su kladionice uplatile u 2015. godini iznosi oko 4,5 miliona eura”, navodi Kovačević.
Parlament FBiH usvojio je sredinom 2015.godine novi Zakon o igrama na sreću u Federaciji BiH. Njime je regulisano da prihodi ostvareni po osnovu naknada za priređivanje igara na sreću pripadaju Federaciji, a dio da se raspodjeljuje za finansiranje programa i projekata udruženja i humanitarnih organizacija koji se odnose, između ostalog, na liječenje djece i mladih osoba kojima je potrebna medicinska pomoć izvan Bosne i Hercegovine, zatim na zaštitu prava djece žrtava zlostavljanja, pedofilije i prosjačenja, na potrebe osoba s invaliditetom, borbu protiv droga i ovisnosti, na smještaj žrtava torture i nasilja (sigurne kuće) te na rad javnih kuhinja. Porez na dobitke plaća se po stopi od deset posto na dobitke iznad 25 eura pa do 5.000, a po stopi od 15 posto na dobitke iznad 5.000 eura. Primjena ovog Zakona počela je 2 januara 2016 godine.
