U Banjaluci će u subotu biti održana proslava Dana Republike Srpske bez obzira na činjenicu što je Ustavni sud BiH 9. januar proglasio neustavnim praznikom. Na proslavu stiže i rukovodstvo Vlade Srbije i to baš oni ljudi kojima su puna usta poštivanja Bosne i Hercegovine kao suverene države. Da li onda njihov dolazak znači nepoštovanje najviših institucija susjedne zemlje kao i temeljnih vrijednosti evropskog pravnog naslijeđa kojem kako tvrde teže?
Uprkos odluci Ustavnog Suda Bosne i Hercegovine da je 9. januar, Dan Republike Srpske neustavan praznik, Vlada tog entiteta, čini se, priprema proslavu veću nego ikada. Šalju se pozivi, pripremaju prijemi, angažovan je i stranački podmladak, no nikoga ne uznemirava činjenica da se ne poštuju državne institucije niti najvažnije sudske instance u Bosni i Hercegovini.
Proslavi će, pored ostalih prisustvovati, kako je najavljeno, kompletan saziv Vlade Srbije što otvara još neka pitanja. Da li zvaničnici susjedne države kojima su puna usta poštovanja teritorijalnog suvereniteta i integriteta Bosne i Hercegovine poštuju i institucije države u koju će doći na proslavu 9. januara.
(Aleksandar Vučić u intervjuu za RSE: Sudite mi posle Banjaluke)
Analitičari vjeruju da je riječ u najmanju ruku o lošoj diplomatiji. Profesor Ustavnog prava iz Sarajeva Kasim Trnka podsjeća da je jedan od ključnih elemenata prihvatanja evropskog demokratskog naslijeđa poštivanje pravne države.
„Srbija je upravo počela pregovore oko Poglavlja 23. Poglavlje 23 upravo referira na takvu situaciju i sigurno će to, po mom mišljenju, imati negativne posljedice na tok pregovora Srbije pristupanja Evropskoj uniji. Dakle, oni su se opredijelili za političko reagiranje, stalno insistirajući na tome da im je Republika Srpska bliža od BiH, ali pri tome ne smiju zaboraviti ustvari da je vladavina prava i da su odluke sudova, prije svega Ustavnog suda nešto što se smatra normalnim u svakom demokratskom društvu i mislim da to što rade, rade u korist svoje štete“, objašnjava Trnka.
Odluka Ustavnog suda BiH o proglašenju neustavnim 9. januara Danom Republike Srpske izazvala je buru negodovanja među političkim elitama u tom entitetu, kaže profesor Međunarodnog humanitarnog prava Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Zarije Seizović.
“Iako njeno neizvršavanje predstavlja krivično djelo, pozivanja na njeno nepoštivanje nisu se uzdržali ni najviši predstavnici RS u organima BiH. Ovakvo stanje samo pokazuje da BiH nije država u punom kapacitetu i da njen Ustavni sud ima karakteristike 'papirnog tigra'. Ovakva politička klima potrajaće sve dok ovo stanje konstitutivnog bezvlašća ne zamijeni neka nova, neprofanisana i moralno čista građanska vlast - ako se to ikad desi. Dolazak zvaničnih predstavnika Republike Srbije na proslavu ovog datuma implicite bi značio da Srbija ne poštuje BiH i njene državne organe, što bi svakako, u međunarodnim odnosima, preciznije odnosima dvije države bio, u najmanju ruku, naprijazan čin”, objašnjava Seizović.
Nekadašnji novinar Oslobođenja Mirko Šagolj kaže kako srbijanski premijer „igra na dvije strane“, na jednoj govori o podršci Bosni i Hercegovini, dok na drugoj podržava „Dodikov separatizam“. Šagolj vjeruje da će odluka da Vlada Srbije prisustvuje prazniku koji je u BiH proglašen neustavnim, negativno uticati na evropski put kojim je Srbija krenula.
„Nema dileme da Evropska unija neće podržati takav postupak, da se ruši Ustav, da se ne poštuje Ustav jedne zemlje i to na najvišem nivou. Vučić nije predsjednik države, ali Vučić vlada Srbijom i to znači da je to stav države Srbije i njenoga rukovodstva da se ne poštuje Ustav jedne zemlje, susjedne zemlje. To je nedopustivo. To sigurno Evropska unija neće baš tako lako oprostiti“, smatra Šagolj.
Činjenicu da se u Banjaluci za subotu sprema proslava veća i svečanija nego ranije profesor Kasim Trnka ocjenjuje kao balkanski politički inat.
„Podjelački odnos, da oni pokažu koliko ne poštuju cijelu tu stvar, a čini mi se ako mogu reći da je vrhunac svega toga što je predložen i pušten u parlamentarnu proceduru Zakon predlagača iz RS u kojem se briše odredba da se ne poštuju odluke Ustavnog suda BiH i Suda BiH. Dakle, oni traže da se to pitanje uredi i da se isključe od odgovornosti za provođenje odluka. To je nešto što je nepoznato u demokratskom svijetu i što je blamaža prvog stepena“, kaže Trnka.
