Lideri EU dogovorili akcioni plan o migratornim tokovima preko Zapadnog Balkana
Protekle sedmice su pokazale da se izazovi sa kojima se suočavaju zemlje duž migratornih tokova na Zapadnom Balkanu ne mogu riješiti samo državnim akcijama. Jedino kolektivni, prekogranični pristup koji se zasniva na saradnji može uroditi plodom. Iz tog razloga je predsjednik Juncker sazvao sastanak lidera zemalja koje su najviše pogođene vanrednom situacijom na Zapadnom Balkanu.
Danas su se predstavnici Albanije, Austrije, Bugarske, Hrvatske, Bivše Jugoslovenske Republike Makedonije, Njemačke, Grčke, Mađarske, Rumunije, Srbije i Slovenije sreli u sjedištu Evropske komisije u Bruxellesu i dogovorili da poboljšaju saradnju, intenziviraju konsultacije između država duž balkanske rute i već od ponedjeljka preduzmu konkretne operativne mjere u vezi sa izbjegličkom krizom.
Predsjednik Evropske komisije Jean-Claude Juncker je rekao: “Države pogođene krizom ne bi trebalo samo da pričaju jedna o drugoj, već i jedna sa drugom. Susjedi bi trebalo da rade zajedno, a ne jedni protiv drugih. Izbjeglice duž balkanske rute treba tretirati na human način, kako bi se izbjegla humanitarna tragedija u Evropi. Zadovoljan sam što smo se danas usaglasili u vezi sa planom od 17 tačaka koji podrazumijeva pragmatične i operativne mjere kako ljudi ne bi bili ostavljeni da se sami brinu za sebe na kiši i hladnoći.”
Lideri su se konkretno dogovorili o sljedećim operativnim mjerama:
Trajna razmjena informacija
1. Uspostavljanje kontaktnih tačaka u roku od 24 sata kako bi se omogućila dnevna razmjena informacija i koordinacija u cilju postepenog, kontrolisanog i urednog kretanja ljudi duž balkanske rute;
2. Dostavljanje procjene potreba za pomoć Evropske unije u roku od 24 sata;
Ograničavanje sporednih kretanja
3. Izbjeglice i migrante ne treba premještati na granicu druge zemlje regiona bez prethodnog informisanja susjedne države;
Podrška izbjeglicama i osiguravanje skloništa
4. Povećavanje kapaciteta kako bi se obezbijedili privremeni smještaj, hrana i sanitarno-zdravstvena zaštita svima kojima je to potrebno; pokretanje Mehanizma civilne zaštite EU kada to bude potrebno;
5. Grčka treba da uveća prihvatne kapacitete za 30.000 mjesta do kraja godine, i da pruži podršku UNHCR-u koji bi omogućio subvencije za iznajmljivanje prostora i obiteljske programe za još najmanje 20.000 mjesta, što je preduslov da bi plan hitne relokacije izbjeglica funkcionisao; Očekuje se finansijska pomoć za Grčku i UNHCR;
6. Saradnja sa UNHCR-om koji će podržavati povećanje prihvatnih kapaciteta za 50.000 mjesta u zemljama duž balkanske rute;
7. Saradnja sa međunarodnim finansijskim institucijama, poput Evropske investicione banke, Evropske banke za obnovu i razvoj i Banke Vijeća Evrope, koje su spremne da finansijski podrže zemlje duž balkanske rute;
Zajedničko upravljanje migratornim tokovima
8. Obezbjeđivanje punih kapaciteta za registraciju dolazaka, uz maksimalnu upotrebu biometrijskih podataka;
9. Razmjena informacija o tokovima i broju izbjeglica i, ukoliko je potrebno, informacija o svim pristiglim izbjeglicama i migrantima na teritoriji jedne države;
10. Saradnja sa agencijama EU kako bi se uspostavila pomenuta razmjena informacija;
11. Pojačavanje nacionalnih i koordinisanih napora kako bi se migranti kojima nije potrebna međunarodna zaštita vratili u zemlje porijekla, u saradnji sa Frontexom;
12. Saradnja sa Evropskom komisijom i Frontexom kako bi se ubrzala praktična saradnja u vezi sa readmisijom u treće zemlje, naročito sa Afganistanom, Bangladešom i Pakistanom. Komisija treba da radi na implementaciji postojećih ugovora o readmisiji i da počne da radi na novim sporazumima o readmisiji sa relevantnim državama;
Upravljanje granicama
13. Povećanje napora na zaštiti granica, uključujući: finaliziranje i implementaciju akcionog plana EU i Turske; iskorištavanje potencijala ugovora o readmisiji između EU i Turske i mape puta o viznoj liberalizaciji; ojačavanje zajedničke pomorske operacije Posejdon u Grčkoj; pojačavanje Frontexove podrške na granici Bugarske i Turske; jačanje granične saradnje Grčke i Bivše Jugoslovenske Republike Makedonije, uz povećani angažman UNHCR-a; Grčka, Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija i Albanija moraju da ojačaju upravljanje spoljnom granicom, uz Frontexovu podršku registraciji u Grčkoj; saradnja sa Frontexom u nadzoru prelazaka srbijansko-hrvatske granice, uz registraciju i uzimanje otisaka prstiju; slanje 400 policajaca u Sloveniju u roku od nedjelju dana, u okviru bilateralne podrške; jačanje Frontexove mreže za procijenu rizika na Zapadnom Balkanu kroz intenzivno slanje izvještaja svih država; upotreba RABIT mehanizma (Tima za brzu intervenciju na granicama) gdje za to ima potrebe;
14. Odbijanje ulaska građanima trećih zemalja koji ne potvrde želju da zatraže međunarodnu zaštitu (u składu sa međunarodnim pravom i pravom EU o izbjeglicama, uz prethodne provjere principa zabrane protjerivanja i proporcionalnosti);
Jačanje akcija protiv krijumčarenja i trgovine ljudima
15. Jačanje akcija protiv krijumčarenja i trgovine ljudima, uz podršku Europola, Frontexa i Interpola;
Informacije o pravima i obavezama izbjeglica i migranata
16. Korištenje svih mogućih sredstava komunikacije kako bi se izbjeglice i migranti informisali o postojećim pravilima, i svojim pravima i obavezama, a naročito o posljedicama odbijanja da se registruju, ostave otiske prstiju ili odbiju da zatraže zaštitu tamo gdje se trenutno nalaze;
Nadzor
17. Nadzor provođenja ovih mjera na sedmičnoj osnovi; Komisija će uspostaviti koordinaciju sa nacionalnim kontaktima za komunikaciju.