Mimohod u Zagrebu u utorak, povodom 20 godina pobjede u akciji „Oluja“, koji je projekt aktualne vlade lijevog centra, izazvao je niz kritika desnice i civilnih udruga. Stručnjaci kažu da od njega ipak ima velike koristi.
Mir, a ne rat, naglasak na obrani domovine – to je ozračje u kojem je planiran i organiziran današnji mimohod povodom 20 godina pobjede u „Oluji“.
„Mi ovaj mimohod ne provodimo radi toga da pokažemo da smo spremni za rat, već da smo spremni za mir. Upravo zato i komponiramo u njega i sve ostale instrumente nacionalne moći. Jer mi sudjelujemo u borbi protiv poplava, sudjelujemo u gašenju požara, spašavamo ranjene i unesrećene, doprinosimo miru i stabilnosti širom svijeta, i mi ćemo to pokazati na ovom mimohodu. Kao što operacija 'Oluja' nije bila radi rata, nego radi mira, tako je i ovaj mimohod da pokažemo da smo spremni izgrađivati mir i stabilnost na ovom prostoru, ali i da smo spremni odvratiti svakoga tko bi pomislio da napadne Republiku Hrvatsku“, kaže načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske general zbora Drago Lovrić.
Međutim, kritike na račun mimohoda pljuštale su ovih dana s raznih strana. Kako je predizborna godina, oporbeni HDZ se oštro protivio mimohodu, optužujući vladajuće socijaldemokrate i premijera Zorana Milanovića da su ga izmislili samo zato da kontriraju središnjoj proslavi „Oluje“ u Kninu, koju je HDZ potpuno privatizirao, a i zato da Milanović izbjegne zviždanje u Kninu, što se političarima lijeve provenijencije u Kninu redovito dešavalo.
S civilne scene i od analitičara stigle su kritike da mimohod promiče militarizam i nacionalizam. I politički analitičar Žarko Puhovski tvrdi da je „premijer na jedan svoj tipičan, zbrzani način htio izbjeći da ga nacionalistički primitivci u Kninu izvižde,“ ali dodaje i da se mimohodom promiče nacionalizam, i da je preskup i promašen.
U zagrebačkom Centru za mirovne studije (CMS), pak, tvrde da je mimohod zveckanje oružjem kojim se ne promiče mir.
„Nevjerojatna je simbolika da će vojska koračati ulicama koje su dobile nazive po gradovima koji su teško stradali u prošlim ratovima – Vukovar i Sarajevo. Ponovna simbolička militarizacija upravo tih ulica krajnje je neprikladna bez obzira na to što se radilo o vojsci koja je branila grad. Rat se neće spriječiti naoružanjem i demonstracijom vojne sile, već jedino izgradnjom povjerenja i suočavanjem s prošlošću. CMS smatra da se Oluja treba obilježiti, ali ne vojnom paradom niti ignoriranjem civilnih žrtava rata – već stvaranjem pluralizma i međusobnog uvažavanja“, komentira za RSE aktivistica Centra Julija Kranjec.
Dodajmo da su se pred mimohod na plakatima koji ga najavljuju po Zagrebu pojavile nalijepljene poruke „Rat je gotov, na mjestu voljno“ i „Rat je gotov, idite kući“, što je dokaz pluralnosti hrvatskog društva ali i građanske hrabrosti nepoznatih aktivista da izlijepe te poruke. Također, nepoznati aktivisti su u zagrebačkoj Vukovarskoj ulici kuda vodi trasa mimohoda, nalijepili plakate malog formata sa nazivima mjesta gdje su se za vrijeme i nakon „Oluje“ dogodili zločini nad srpskim starcima koji nisu izbjegli, već su ostali u svojim domovima.
I Milorad Pupovac se u ime srpske manjine distancirao od mimohoda povodom pobjede u „Oluji“. Mimohod bi mogao ispasti prilog militarizaciji hrvatskog društva, iako nije tako zamišljen, kazao je on za RSE.
Vojni analitičar Igor Tabak, međutim, upozorava na velike koristi od ovog mimohoda za hrvatsko društvo. „Prvi puta nakon dugo godina očima javnosti je izložen ukupni sigurnosni sektor, dakle obrana i unutarnji poslovi, sa raznim svojim segmentima“, kaže Tabak za naš radio.
„Dakle, tu se vidi što je novo nabavljeno od tehnike, tu se vidi ono što svako malo gledamo na televiziji – čime se Hrvatska bori protiv požara, tu se vide i one snage koje su prošle godine pomagale i tijekom poplava. Dakle, to je jedan dosta širok kontekst. Taj kontekst je mnogo drugačiji od onog na našem prošlom mimohodu pred 20 godina. Ovdje je jako puno nove tehnike, dakle vidi se modernizacija u koju se uspjelo zadnjih nekoliko godina krenuti usprkos rezanjima proračuna i izuzetnoj štednji“, komentira Tabak.
Zašto je to važno?
„Na taj način svima jasno na vidjelo izlazi činjenica da je obrambeni resor u Hrvatskoj drugačiji od većine ostalih državnih resora – radikalne uštede u dvoznamenkastim brojkama što se tiče proračunskog smanjivanja, a u isto vrijeme uz razvoj i modernizaciju. To nije uobičajeno“, kaže Tabak.
Otkako više nema odlaska mladića na služenje vojnog roka, nego je Hrvatska vojska potpuno profesionalizirana, ona je odmaknuta od očiju javnosti. Tabak zato kaže kako je ovaj mimohod prigoda da se vidi obrambeno-sigurnosni sustav u cjelini i da se vidi da to nije nešto skriveno i nepojmljivo:
„To onda s jedne strane jača civilni nadzor nad tim sektorima, a sa druge strane daje mogućnost našim vojnicima da svečano pokažu što rade, na što su spremni i za što su sposobni.“
