Slab odaziv stranaca na mimohod povodom obljetnice „Oluje“ bit će prije rezultat kratkih rokova i nedostatka konzultacija hrvatske Vlade s partnerima, a ne srpskih prijetnji, kažu analitičari.
Oni upozoravaju i da cijelu priču valja sagledati u kontekstu aktualne obljetnice srebreničkog genocida.
Hrvatska Vlada je u organizaciju mimohoda na 20. obljetnicu „Oluje“ krenula prekasno, nepripremljeno i bez konzultacija sa partnerima.
„Cijela ideja s mimohodom u Zagrebu potekla je otud što je hrvatska Vlada željela izbjeći da se i ove godine isfućka premijera Zorana Milanovića na proslavi 'Oluje' u Kninu“, podsjeća u izjavi za naš radio politički analitičar Žarko Puhovski.
„U to se krenulo amaterski, zbrzano i sa premalo vremena, i razloge slabom odazivu stranaca treba tražiti u tome, a ne u radu briljantne srpske diplomacije“, ocjenjuje naš sugovornik.
„Radi se naprosto o činjenici da su države i vojske tromi mehanizmi koji se jako teško mogu pokrenuti. Odnosno, pokrenuti vojsku za manje od godinu dana za miroljubive, a ne za direktno vojne akcije je nešto što je teško, a čak i za vojne akcije im danas treba nekoliko mjeseci da zbilja krenu. I zato je stvar bila unaprijed osuđena na to da bude samo Hrvatska vojska“, konstatira Puhovski.
Po ocjeni profesora Puhovskog, oporbeni HDZ je u prednosti, jer je bio protiv tog skupog mimohoda, ali ne mogu do kraja biti protiv njega, jer ga je na kraju odobrila i predsjednica Grabar Kitarović.
„Pa se zato s veseljem okreću djelovanju naših 'vjekovnih neprijatelja', dakle onih iz Srbije koji su se požurili da proglase svojom pobjedom to što ne dolaze savezničke snage, i koji smatraju cinizmom to što je i srpsko diplomatsko predstavništvo pozvano na tribine za vrijeme mimohoda. A to je uobičajeni diplomatski potez, a njihova je stvar hoće li doći ili neće“, kaže Puhovski.
Žmirenje međunarodne zajednice
Politički analitičar Davor Gjenero u izjavi za naš radio hrvatskoj Vladi zamjera nedostatak koordinacije sa saveznicima, a za skroman strani odaziv okrivljuje premijera i ministra obrane, a ne Dačićeve prijetnje. On podsjeća da NATO sasvim sigurno ne želi slati Srbiji neprijateljske poruke, mobilizirati proruske snage u Srbiji i posredstvom Hrvatske antagonizirati je protiv NATO-a, već želi slati poruke pomirenja i tako otupljivati prorusku orijentaciju prisutnu u Srbiji i nekim drugim državama regije.
„Ni premijer Milanović ni njegov ministar obrane Kotromanović ne razumiju kontekst u kojem Hrvatska funkcionira. Oni ne razumiju da je Hrvatska članica NATO saveza i da sve svoje ključne međunarodne poruke ili sve što se može očitati kao međunarodnu poruku mora slati usklađeno sa Sjedinjenim Državama kao najvećim partnerom unutar sjevernoatlantskog savezništva, sa parlamentarnom skupštinom NATO saveza i sa susjednim državama članicama NATO saveza", komentira Gjenero.
Još malo regionalnog konteksta.
„Da nije bilo genocida u Srebrenici, vrlo vjerojatno ne bi bilo 'Oluje'. Međunarodna zajednica je zato zažmirila na jedno ili dva oka kada je Hrvatska vojska oslobodila velik dio svog okupiranog teritorija, a dodatno deblokadom Bihaća spriječila ponavljanje genocida poput onog u Srebrenici, samo višestruko većih razmjera“, kaže za naš radio vojni analitičar Igor Tabak.
On podsjeća da je debakl međunarodne zajednice u Srebrenici nešto što bi mnogi u svjetskoj politici najradije zaboravili ili potisnuli duboko u prošlost.
„U zadnje vrijeme Srebrenica je opet 'isplivala' po pitanju one UN-ove rezolucije i opet su se lomila ista ili slična koplja uz jednu vrlo usporedivu količinu oklijevanja, koja se onda prelijeva na cijelu širu temu. Jasno da ona druga strana u cijelom ratu na te stvari gleda malo drugačije. I to u krajnjoj liniji ne čudi, posebno kada vidimo ratnu biografiju pojedinih visokih čelnika današnjih beogradskih vlasti. Ali, ono što čudi jest da se političko oklijevanje međunarodnih čimbenika prelijeva i na nešto toliko nedvojbeno kao što je ova hrvatska pobjeda, koja je imala i konkretan međunarodni odjek time što je spriječila 'Srebrenicu broj dva'“, ocjenjuje Tabak.
Zbog slabog odaziva na mimohod zbog pritiska Srbije otvoreno likuje i predsjednik oporbenog HDZ-a Tomislav Karamarko, koji je tim povodom uputio i poruku - kako je kazao – „našim budućim srpskim prijateljima“.
„Sa Republikom Srbijom želimo najbolji odnos na svijetu. Ali, ti naši partneri i susjedi, za koje vjerujem da ću imati dobre odnose s njima, moraju se napokon suočiti sa nekim činjenicama iz povijesti, iz prošlosti“, poručio je Karamarko.
