Dok se u jednom dijelu Bosne i Hercegovine Turska doživljava kao prijateljska i bliska, u drugom dijelu zemlje prema Ankari i njenim ulaganjima postoji snažan otpor. Do sada je u BiH uloženo oko 150 miliona eura kroz 700 projekata obnove, a investicije su premašile 100 miliona eura.
Istovremeno, analitičari smatraju da bi Bosna i Hercegovina mogla mnogo više prosperirati da je njena klima za ulagače bolja, kao i da se radi na konkretnim projektima, umjesto da se samo traži novac, čime se stvara slika neozbiljnosti.
Između otvorenih prijateljskih, istorijskih i sentimentalnih osjećanja BiH i Turske, preko izuzetnih animoziteta koji idu u pravcu optužbi za neoosmanske ambicije, teče priča o ulaganjima Turske u BiH.
Uprkos brojnim kritikama kako ljubav Turske prema BiH nije rezultirala ozbiljnijim ulaganjima, do sada je, barem prema raspoloživim izvorima, Turska uložila 150 miliona eura u oko 15 kompanija u BiH. Mogla je i mnogo više, da BiH poštuje zakone biznisa i da oni, koji vode ovu državu, imaju jasne ekonomske planove. Na žalost, nemaju ni planove, ni konkretne projekte, napominje ekonomistica Svetlana Cenić.
"Nije niko lud da ovdje sipa milijarde, obzirom da mi u većini slučajeva nemamo ni projekte. Obično kažu da bi hteli, recimo, fabriku vode ili to i to. A projekte i predloge kako administraciju rešiti - toga nema. Tačno je da je nekih turskih, uslovno rečeno biznismena, dolazilo ovde, pa su malo pokvarili utisak jer obično prvo dolaze tašna, mašna i ostalo. Oni su ovde napravili malo dugova, malo folirali, zbog čega su i Turci, ozbiljni biznismeni, ogorčeni. Ali, u Turskoj, sa 80 miliona stanovnika, sa onakvom privredom, imate toliko ozbiljnih ljudi koji traže ozbiljna ulaganja, ozbiljne razgovore. Ovde je problem što ih varaju. Preuzmu ih neki šalabajzeri, koji im obećaju da ako daju pet hiljada ovde, tri hiljade tamo, oni će ih provozati kroz procedure", navodi Cenić.
Najznačajnije investicije koje su premašile 1.600 uposlenih su one u Natron Maglaj, lukavačku Sodu, te u bankarski sektor kroz Turkish Ziraat Bank Bosnia. Turska razvojna agencija je i kroz 700 projekata obnove uložila oko 150 miliona eura.
Ulaganja Turske u BiH imaju i političku dimenziju. U RS nedavno je nastao politički skandal kada se Doboj priključio zajednici opština turskog svijeta. Neće, kažu Srbi, sa Turcima, nisu im oprostili osmansku vladavinu. Da paradoks bude veći, u Doboju su Turci , nakon prošlogodišnjih majskih poplava, svakodnevno finansirali 1.300 obroka za javnu kuhinju, što je koštalo oko milion i po eura, a dogovoreni su i projekti obnove ulica i gradnje gradskog mosta, vrijedni dva i po miliona eura.
"Riječ je o infrastrukturnim projektima, među kojima su i izmještanje vrelovoda preko takozvanog Austrougarskog mosta, koji se nalazi na ulazu u Doboj, te izgradnja novog mosta preko rijeke Spreče, odnosno između Doboja i opštine Doboj- Istok. Dva miliona maraka predviđena su i za pomoć privrednicima koji su pretrpjeli štete tokom prošlogodišnjih poplava", kaže Radislav Nikolić iz Doboja (SDS).
No, oni koji se protive saradnji sa Turcima, čak i kada ulažu novac, rade to pod uticajem sadašnje politike u RS, ističe Obren Petrović, načelnik Doboja.
"Ova ulaganja garantuje nam ambasador Turske u BiH. Međutim, stvorena je takva klima da ambasador Turske ne može doći u Doboj. Ubjeđen sam da je protiv ovih projekata samo grupa ljudi, a ne građani Doboja. Ja ne mogu da shvatim zašto nas dvojica moramo razgovarati u Zenici", tvrdi Petrović.
Uprkos konfuziji koja vlada u bosanskohercegovačkoj ekonomiji, zbog četiri nivoa vlasti i različitim političkim podvalama onih kojima je Rusija draža od Turske, 16. ekonomija svijeta u posljednje tri godine otvorila je svoja vrata i za bosanskohercegovačke proizvode, koji zbog administrativnih prepreka, ne mogu više u EU.
Direktor Instituta za edukaciju u Vanjskotrgovinskoj komori BiH, Duljko Hasić, kaže kako je Turska značajan investitor u BiH, te da političkim opstrukcijama ne bi smjelo biti mjesta.
"Stvorena je jedna posebna i karakteristična odbojnost BiH prema Turskoj, što ne odgovara činjeničnom stanju. Turska je jedan od 10 važnih trgovinskih partnera za BiH, uključujući i direktna strana ulaganja, koja su se dogodila u posljednje vrijeme. Turska je, također, dozvolila izvoz velike količine mesa nakon prošlogodišnjih poplava i otvorila svoje tržište za robe koje su izgubile evropsko tržište. Prije tri godine, pokrivenost uvoza izvozom bila je svega 30 posto, međutim, u ovom periodu ona je dostigla zaista zavidni nivo i iznosi skoro 80 posto", navodi Hasić.
Direktor Fondacije za razvoj odnosa između BiH i Turske, Selmo Cikotić, kaže da su ipak sentimenti jedno, a ekonomski interesi nešto sasvim drugo.
"Kada govorimo o ekonomskoj saradnji onda smo mi tu zainteresovaniji od Turske da do te saradnje dođe. I za nedostatke bolje saradnje smo mi odgovorniji. Mislim da toga postaju svjesne i vladajuće garniture, koje počinju raditi na stvaranju povoljnijeg zakonskog okvira za investicije uopšte. Važno je da se radi na jačanju mjera, subvencija i podrške za projekte razvoja biznisa, da se stvaraju povoljnosti za Zakon o koncesijama. Sve je to razlog da vjerujem, da će vrijeme koje je pred nama, svjedočiti o sve većim investicijama Turske, ali i drugih ekonomija u Bosni i Hercegovini", zaključuje Cikotić.