Ideja da su kućni ljubimci dobri za nas svakako nije nova. Zdravstvene beneficije posjedovanja životinja prepoznate su još u 19-om vijeku.
Moderna naučna istraživanja odnosa ljudi sa životinjama podržavaju vjerovanje da životinje imaju mnogo toga da nam ponude, što dovodi do širokog spektra fizičkih i psiholoških zdravstvenih koristi.
Na primjer, samo milovanje kućnog ljubimca ili gledanje ribica u akvarijumu smanjuje stres, privremeno snižava stopu rada srca i krvni pritisak.
Različite studije pokazale su da su vlasnici kućnih ljubimaca zdraviji nego nevlasnici, što znači manje godišnjih posjeta ljekaru, a u slučaju obolijevanja, pate od manje ozbiljnih bolesti.
Iz psihološke perspektive, kućni ljubimci nam mogu pomoći da steknemo prijatelje, što pomaže u smanjenju osjećanja izolacije i depresije, povećava osjećaj samopoštovanja, samopouzdanja i autonomije.
Ove prednosti su naročito vidljive u nedavnim šemama u bolnicama, zatvorima, školama i domovima, gdje su životinje uvedene kao pomoćna terapija.
Iako sve generacije imaju fizičke i psihičke koristi od ljubimaca, djeca najviše dobijaju. Za mnogu djecu, kućni ljubimac predstavlja izvor sigurnosti, djeluje kao povjerilac i drugar za igru.
Pored uloge povjerenika i saigrača, kućni ljubimci mogu da pomognu i u obrazovanju djece, pomažući im da uče o životu i smrti i učeći ih vještine kao što su odgovornost, organizacija vremena, dijeljenje i briga o drugima.
Medicinske studije pružaju neke dokaze koji sugerišu da odrastanje sa kućnim ljubimcima kod djeteta može smanjiti šanse za razvoj astme, infekcije uha i reakcije na alergene u vazduhu, vjerovatno kao rezultat pozitivnog uticaja na djetetov imuni sistem.
Mora se imati na umu da životinje imaju potencijal da predstavljaju opasnost za ljudsko zdravlje, širenjem bolesti, izazivanjem alergije, nanošenjem ugriza i aktivirajući psihološku traumu.
Ne mogu se smatrati savršenim pilulama za liječenje lošeg zdravlja. Ipak, imaju potencijal da značajno doprinesu našem blagostanju i kvalitetu života, posebno djeci.