“Čokoladni neredi” ili “Čokolucija” održani su u petak uveče u nekoliko gradova BiH i regije, kao znak da se mladi i ostali građani različite etničke pripadnosti ili socijalnog statusa mogu susresti i na miran, civiliziran način razgovarati. Istovremeno, ove godine cilj “Čokoladnih nereda” bio je i skupiti čokolade za djecu sa područja koje su prije par mjeseci pogodile katastrofalne poplave.
Treći, godišnji “Čokoladni neredi” su počeli u 20 sati na Španskom trgu u centru Mostara, simboličnom mjestu, poznatom kao ratna linija razdvajanja u tom etnički podijeljenom gradu. Ujedno, to je i mjesto gdje su prvi “Čokoladni neredi” održani 2012. godine nedugo nakon niza nereda koje su izazvali huligani, sukobljavajući se sa policijom poslije fudbalskih utakmica lokalnih rivala Zrinjskog ili Veleža, odnosno reprezentacija Hrvatske ili BiH.
Ivan Rozić, inicijator “Čokoladnih nereda”, iz nevladine organizacije “Plus” iz Mostara, rekao je da su motiv za organiziranje tog događaja bile prethodne dvije godine, odnosno entuzijazam kojeg su pokazali građani odazivajući se pozivu na “Čokoladne nerede”.
“Odlučili smo da to pretvorimo u jednu godišnju tradiciju. Ko zna, možda kasnije i češću, ali za sad godišnju”, izjavio je Rozić za Radio Slobodna Evropa. Ove godine, dodao je, “Čokoladni neredi” imaju i humanitarni karakter.
“Naš cilj je da prikupimo po jednu čokoladu od svake osobe koja dođe za djecu sa područja koja su najteže pogođena nedavnim poplavama i drugu čokoladu da dijele sa ljudima koji su tu”, rekao je Ivan Rozić.
FOTOGALERIJA: "Čokoladni neredi"
"Čokoladni neredi": Cilj je da se ljudi susreću i upoznaju
Jasmin Elezović je volonter koji se treći put pridružio da učestvuje u organizaciji “Čokoladnih nereda”. “Jako lijepo je vidjeti naše građane da se ujedinjuju, makar oko nečega, pa makar to bila i čokolada”, rekao je uz ostalo Elezović za Radio Slobodna Evropa.
Učenica osnovne škole u Mostaru, Vana, takođe je volonterka. “Ovo je jako dobra prilika za mlade da se pokrenu, da odluče pomagati drugim ljudima, kao što mi pomažemo”, rekla je Vana za naš radio.
Nekoliko stotina Mostaraca i ove godine se okupilo radi podrške “Čokoladnim neredima”, ali i da bi time poslali jednu drugačiju, ljepšu poruku iz tog grada.
“Učestvujem ovdje evo već treći put. Ove prilike sam došao zato što je u humanitarne svrhe, radi donacije područjima koja su stradala od poplava. Ovo je pravo pozitivna stvar, kako u gradu Mostaru, tako i u državi”, rekao nam je jedan od prisutnih studenata.
Jedna starija gospođa nam je rekla da je na “Čokoladne nerede” došla kako bi i druga djeca dobila čokoladu, “bili oni bijelci, crnci, Hrvati, Srbi ili Bošnjaci”.
“Ovo pokazuje da je BiH jedna velika zajednica, pogotovo što ima za cilj da pomogne djeci u poplavljenim područjima, to je dovoljan motiv da se danas pridružimo ovoj ekipi i da zajedno podijelimo čokoladu”, rekao nam je jedan od prisutnih građana Mostara.
Međutim, po društvenim mrežama su se mogla vidjeti pitanja o smislu “Čokoladnih nereda”, odnosno o tome jesu li ti događaji donijeli ikakve promjene i rezultate u društvu. Na naše pitanje o tome, inicijator “Čokoladnih nereda” Ivan Rozić je uz ostalo rekao:
“Mi ovim projektom ne želimo raditi neki poseban veliki 'impact', nema nekih rezultata koji su mjerljivi, koje možete jednostavno staviti na papir i reći: 'ok, ovo je nešto jako korisno'. Ono što smo mi primijetili da u našem javnom, medijskom prostoru i u našem društvu, inače, fali je jedna zdrava doza te energije, jedne vjere u budućnost, za koju se nadamo da ovi 'Čokoladni neredi' mogu razviti, doprinijeti”.
“Čokoladne nerede” je podržao i direktor Omladinskog kulturnog centra “Abrašević” Vladimir Ćorić. On smatra da, iako ima komentara da se “Čokoladnim neredima” ne postiže nikakav konkretan učinak, ipak je taj događaj značajan, jer su građani i mladi shvatili da mogu koristiti javne prostore.
“Da trebaju izlaziti vani, da trebaju raditi nešto pozitivno i prije svega da trebaju medijima pružati sliku drukčijeg i pozitivnog Mostara”, rekao je Ćorić, dodajući da događaj treba podržati, jer “ništa se ne dešava preko noći” i treba neke stvari “trenirati”, izlaziti vani, zauzimati javne prostore i pokazivati da se građani i mladi mogu organizirati i raditi nešto konkretno.
Organizatori “Čokoladnih nereda” su saopćili da su slični skupovi u petak uveče u isto vrijeme održani u Sarajevu i Banja Luci, te spontano u još mnogim mjestima BiH i regiona, uključujući Zagreb, Visoko i Bosanski Petrovac.
