Cijela Bosna jedna deponija
Nakon poplava u Bosni i Hercegovini, gradovi koji su bili pod vodom sada se nose sa novim problemima. Rijeke su pokućstvo mnogih domaćinstava pretvorile u hrpu otpada. Deponije kojima raspolaže Bosna i Hercegovina nisu spremne primiti tolike količine smeća, pa je nastalo nekoliko privremenih deponija. Postoji li način da se ne ugušimo u vlastitom otpadu? Autorica: Ivana Bilić
Nek' pomajka radi
Gotovo 3.000 radnih mjesta u Maglaju je ugroženo poslije katastrofalne poplave koja je poharala ovaj bh. gradić. Istovremeno, bar donekle ohrabruje činjanica da u komapniji Natron – Hayat niko od 905 zaposlenih neće dobiti otkaz. Radnici Natrona trenutno nisu na svojim radnim mjestima ali su od prvog dana uključeni u sanaciju posljedica najgore prirodne nesreće u BiH. Autor: Arnes Grbešić
Krizni štab poplave.ba
Građani BiH posredstvom društvenih mreža Twitter i Facebook, rafteri i volonteri prvih dana katastrofalnih poplava pokazali su se kao svojevrstan krizni štab. Oni su upravljali državom dok su institucije šutjele, ne snalazeći se u ovoj situaciji. Autorica: Selma Boračić
Za T3 objekat treba inzulin
Katastrofalne poplave koje su pogodile našu zemlju najprije su uništile elektro – sistem, a sa radom u ugroženim gradovima ubrzo su prestali i telefoni. Takav scenario bh radioamateri su predvidjeli i među prvima se organizirali kako bi spojili pokidane veze. Odmah su osnovali Radio-mrežu za opasnost, prenoseći apele za pomoć spašavali ljudske živote, a putem radiostanica konvoje sa humanitarnim pošiljkama navodili prohodnim putevima. Njihova bazna stanica nalazila se na 1300 metara nadmorske visine, na brdu Crijetež iznad Goražda. Ovo je njihova priča. Autor: Alen Bajramović
Sve ima, ali to nije to
U Tuzlanskom je kanonu nakon poplava pokrenuto oko 2.500 klizišta, od toga ih je aktivno 1.700. Na stotine ljudi je evakuisano. Jedni su smještaj pronašli kod susjeda i rodbine, drugi su kuću morali zauvijek napustiti i završili u kolektivnim centrima. Danas nemaju ništa i ne znaju gdje će završiti, hoće li se iko pobrinuti za njih i hoće li im država ili grad biti podrška. Autorica: Maja Nikolić
Nakon poplava u Bosni i Hercegovini, gradovi koji su bili pod vodom sada se nose sa novim problemima. Rijeke su pokućstvo mnogih domaćinstava pretvorile u hrpu otpada. Deponije kojima raspolaže Bosna i Hercegovina nisu spremne primiti tolike količine smeća, pa je nastalo nekoliko privremenih deponija. Postoji li način da se ne ugušimo u vlastitom otpadu? Autorica: Ivana Bilić
Nek' pomajka radi
Gotovo 3.000 radnih mjesta u Maglaju je ugroženo poslije katastrofalne poplave koja je poharala ovaj bh. gradić. Istovremeno, bar donekle ohrabruje činjanica da u komapniji Natron – Hayat niko od 905 zaposlenih neće dobiti otkaz. Radnici Natrona trenutno nisu na svojim radnim mjestima ali su od prvog dana uključeni u sanaciju posljedica najgore prirodne nesreće u BiH. Autor: Arnes Grbešić
Krizni štab poplave.ba
Građani BiH posredstvom društvenih mreža Twitter i Facebook, rafteri i volonteri prvih dana katastrofalnih poplava pokazali su se kao svojevrstan krizni štab. Oni su upravljali državom dok su institucije šutjele, ne snalazeći se u ovoj situaciji. Autorica: Selma Boračić
Za T3 objekat treba inzulin
Katastrofalne poplave koje su pogodile našu zemlju najprije su uništile elektro – sistem, a sa radom u ugroženim gradovima ubrzo su prestali i telefoni. Takav scenario bh radioamateri su predvidjeli i među prvima se organizirali kako bi spojili pokidane veze. Odmah su osnovali Radio-mrežu za opasnost, prenoseći apele za pomoć spašavali ljudske živote, a putem radiostanica konvoje sa humanitarnim pošiljkama navodili prohodnim putevima. Njihova bazna stanica nalazila se na 1300 metara nadmorske visine, na brdu Crijetež iznad Goražda. Ovo je njihova priča. Autor: Alen Bajramović
Sve ima, ali to nije to
U Tuzlanskom je kanonu nakon poplava pokrenuto oko 2.500 klizišta, od toga ih je aktivno 1.700. Na stotine ljudi je evakuisano. Jedni su smještaj pronašli kod susjeda i rodbine, drugi su kuću morali zauvijek napustiti i završili u kolektivnim centrima. Danas nemaju ništa i ne znaju gdje će završiti, hoće li se iko pobrinuti za njih i hoće li im država ili grad biti podrška. Autorica: Maja Nikolić
