Cerić objavio kandidaturu za izbore: Malo vjera, malo politika

Mustafa Cerić, bivši reis Islamske zajednice u Bosni i Hercegovine, u četvrtak je i zvanično objavio kandidaturu za člana bosanskohercegovačkog Predsjedništva iz reda bošnjačkog naroda. Cerićeva kandidatura i njegova odluka da se uključi u politički život nikoga u Bosni i Hercegovini nije iznenadila. Tim prije, jer je bivši reis, vrlo često, svoju vjersku funkciju znao koristiti u političke svrhe. I, nažalost, nije jedini. Kako navode analitičari, u Bosni i Hercegovini je vjera, ma o kojoj vjerskoj zajednici govorili, usko vezana za politiku, a svetost Boga je zamijenjena sa moći i ideologijom politike.

Na konferenciji za novinare Mustafa Cerić je nastupio kao da je već osvojio mandat za bošnjačkog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, što je i ozvaničio u prvoj rečenici svog govora. Kao nezavisni kandidat, kazao je kako se na taj korak odlučio jer želi da kolektivni šef države bude najsnažniji mehanizam za razvijanje i očuvanje državnosti BiH. Okosnicu njegovog budućeg političkog i društvenog djelovanja činiće borba za ljudska prava i slobode, sigurnost i ekonomski progres. Niti jednom riječju u njegovom govoru se nije dalo naslutiti kako se radi o bivšem vjerskom vođi, a na naš upit da li je neubičajeno da se kao takav uključuje u politički život, Cerić je odgovorio:

„Moja odluka da se bavim politikom je motivirana i mojim znajem o Konradu Adenaueru koji je, također, želio da u politiku unese moral i, naravno, našim predsjednikom Alijom Izetbegovićem, koji je najbliži tom modelu.“

Bivši reis je kazao i da su sve njegove dosadašnje funkcije u vjerskom i javnom životu zamrznute, a izjavu svog nasljednika, reisa Huseina Kavazovića, kako svojom kandidaturom gubi neku vrstu vjerskog autoriteta, te da Islamska zajednica u BiH neće biti pozorinica za politiku i predizbornu kampanju, ovako je prokomentarisao:

„Ja podržavam reisu-l-uleme Kavazovića i mislim da je to najbolje što je on mogao da kaže da sačuva Islamsku zajednicu od političkog nadmetanja, a istovremeno želim kazati da ja ulaskom u politiku ne mislim se baviti vjerskim pitanjima i ne mislim izdavati fetve.“

Cerićeva kandidatura i njegova odluka da se uključi u politički život nikoga u Bosni i Hercegovini nije iznenadila. Tim prije, jer je bivši reis, vrlo često, svoju vjersku funkciju znao koristiti u političke svrhe. I, nažalost, nije jedini. U Bosni i Hercegovini je vjera, ma o kojoj vjerskoj zajednici govorili, usko vezana za politiku, a kako navodi profesor na sarajevskom Filozofskom fakultetu Enver Kazaz, svetost Boga je zamijenjena sa moći i ideologijom politike:

„Religijske institucije mogle bi se vratiti u svetost svoga jezika samo kad bi se suočile sa odgovornošću u ratu i sa sa svojom ulogom u devastaciji postratnog bh. društva.“

Ako je već uloga vjerskih zajednica u Bosni i Hercegovini svih ovih godina takva da je uticala na devastaciju bosanskohercegovačkog društva, onda se nameće i pitanje da li je za bh. prilike rizično da se iz vjerskog dresa pređe u politički. Odgovor daje sociolog Esad Bajtal:

„Što se tiče samog rizika, on je automatski tu s obzirom da su ukupne etno-politike, ustvari, u svojoj praksi klero-politike i u predratnom periodu i u ratnom periodu naročito. To nosi samo sa sobom automatski neku vrstu rizika. I svako onaj ko je racionalan i ko želi dobro ovoj zemlji, ko želi misliti o životu njenih ljudi, o budućnosti njene djece, ne bi trebao da se miješa u politiku na takav način i da daje priliku drugim stranama da zloupotrijebe jednu takvu činjenicu.“

I dok su neki predstavnici vlasti u Bosni i Hercegovini Cerićevu kandidaturu priželjkivali, drugi smatraju da će ona razjediniti bošnjačko biračko tijelo. Treći, pak, ocjenjuju kako bivši reis na izborima neće postići nikakav rezultat. Među njima je Vehid Šehić, predsjednik tuzlanskog Foruma građana. Tu tezu Šehić opravdava „zrelim“ biračkim tijelom u državi:

„Smatram da će ipak oni koji budu glasali dobro razmišljati da na određene funkcije moraju dolaziti ipak oni ljudi koji koliko-toliko imaju povjerenja i kod onih drugih i drugačijih.“

Dževad Hodžić, profesor na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu:

„U njegovoj kandidaturi i u njegovim šansama ključna slabost se sastoji u tome što će građani prepoznati da se ipak radi o nezajažljivoj potrebi da se bude negdje gore na vrhu, na nekoj poziciji sa koje se može zadovoljavati svoje vlastite aspiracije, svoju vlastitu nezajažljivost.“

Osim što je objavio kandidaturu, Mustafa Cerić, da bi je i ovjerio, mora prikupiti 1.500 potpisa birača upisanih u Centralni birački spisak. Uprkos tome što politička utrka za jednog od tri člana Predsjedništva nije ni počela, čini se, kako se, Cerić već ponaša u stilu sadašnja tri, jer niko od novinara iz konferencijske sale nije mogao izaći dok bivši reis nije napustio salu u pratnji obezbjeđenja.