Iskustva Balkana: Drži do svog susjeda

Poplave u regionu ostavile su za sobom strahotu, jad i nesreću. Više je od 50 poginulih. Mnogi više nemaju domova, njiva, usjeva, obrta. No, posebno je zadivila solidarnost koja se vidjela svuda i osjetila u svakom trenutku. Narodi Zapadnog Balkana ponovno su postali ljudi, zaboravljajući granice, naciju, vjeru, ideologiju - sve ono što ih je razdvajalo od 90-tih godina prošlog stoljeća. Bivši ratni neprijatelji, preko noći, otvorili su vrata svojih domova susjedu iz drugog grada, druge države.

Pomoć je stizala i stiže iz cijeloga svijeta - za ljude u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Hrvatskoj - od običnih građana, ljudi iz kulture i umjetnosti, velikih imena sporta, do tenisera Novaka Đokovića, nogometaša Reala, glumice i humanitarke Angeline Jolie, nogometnih reprezentativca i drugih sportaša iz država regije... Mladi su pomagali starijima, nisu se zaboravljali ni kućni ljubimci. Život se treba ponovno vratiti, ali narod kaže - Kada nisi sam, osjećaj je drugačiji.

Poplave pa zatim klizišta, učinile su hiljade ljudi u Bosni i Hercegovini beskućnicima. Među njima su i oni, koji su nakon godina izbjeglištva, konačno uspjeli da se vrate i sagrade dom. Sada su ponovo krenuli u neizvjesnost. U inače duboko podijeljenoj zemlji, nesreća je povezala ljude. Solidarnost i pomoć stižu sa svih strana, ne priznaju se entitetske, niti bilo koje druge granice. Postoji samo jedan cilj - pomoći ljudima koji su u trenu izgubili sve što su godinama gradili "sa svojih 10 prstiju", navode sagovornici Dženane Halimović u tekstu BiH: Komšija preči od rodbine.

Da Sava ne vidi granice, koja je za tren potopila, ali da je, paradoksalno, tako ujedinila region, bio je čest refren u komentarima na sajtovima i društvenim mrežama u danima katastrofalnih poplava u Srbiji, BiH i Hrvatskoj. Nesebična solidarnost prosto je tutnjala ovim dijelom svijeta, otvarajući granice i rušeći nacionalne, religijske i političke bedeme - podsjeća Branka Trivić u priči U nesreći Balkanci pokazaše pravo lice.

Neviđena solidarnost hrvatskih građana s poplavljenom Slavonijom, prelila se i preko državnih granica. Mržnju iz ratova 90-tih godina prošlog stoljeća zamijenilo je iskreno suosjećanje, prikuplja se novčana pomoć, a na Facebooku i ostalim društvenim mrežama, nudi se smještaj stradalima, ne samo iz Istočne Hrvatske, nego i ljudima s poplavljenih područja Srbije i BiH. Ankica Barbir - Mladinović u tekstu Strašna poplava saprala mržnju i krv je zabilježila.

Nedavne poplave koje su odnijele desetine žrtava i počinile ogromne materijalne štete, iznjedrile su i nešto plemenito - duh solidarnosti i želje da se pomogne onima u nevolji. Iako apeli za humanitarnom pomoći nailaze na odziv širom svijeta, čini se da među narodima, koji su nekada živjeli u istoj državi, ipak postoji neka posebna veza - naglašava Esad Krcić u priči Nezaboravljeno Bratstvo i jedinstvo.

Sa Kosova i iz Makedonije upućuje se pomoć susjedima, bez obzira na političke trzavice, priznanja ili nepriznanja države. Naravno, prvo su se organizirali građani, tek kasnije su, kao u recimo Makedoniji, političari shvatili dabi se mogli ubrati politički poeni, ali bitno je postignuto - pomoć je otišla onima kojima je potrebna, možda usprkosi u inat politici i političarima.