Od sljedeće školske godine u osnovne škole u Hrvatskoj uvodi se novi predmet – Građanski odgoj i obrazovanje. U Ministarstvu prosvjete predstavljen je plan i program novog predmeta, koji od sutra kreće u javnu raspravu.
Nakon višegodišnje eksperimentalne nastave Građanskog odgoja i obrazovanja u nekoliko hrvatskih osnovnih i srednjih škola, koja je pokazala izvrsne rezultate, od jeseni se taj predmet – istinabog za početak na mala vrata - uvodi kao obavezni predmet u šesti razred osnovne škole, a sljedećih godina i šire.
Ministar prosvjete i sporta Željko Jovanović najavljuje da će kroz taj predmet učenici sustavno učiti o pravima i odgovornostima koje imaju, i o tome - kako ih mogu koristiti.
„Krajnji cilj ovog učenja je razvoj učenika kao emancipiranog i odgovornog građanina koji aktivno i odgovorno sudjeluje u razvoju demokratske građanske kulture, svoje škole, mjesta, države, Europe i svijeta – koji ne čeka da netko drugi rješava njegove probleme“, pojašnjava ministar.
Jovanović od novog predmeta očekuje ambiciozne rezultate:
„Svi oni koji prođu ovaj nastavni plan i program sigurno će po završetku svog školovanja biti ljudi spremniji na dijalog, biti spremniji da poštuju drugačija mišljenja, koji će biti spremniji da sudjeluju u izgradnji boljeg društva“, kaže Jovanović.
Jedna od autorica plana i programa Građanskog odgoja i obrazovanja Vedrana Spajić – Vrkaš upozorila je da bi netko trebao odgovarati zbog toga što se u hrvatskom školstvu dvadeset godina zanemarivalo činjenicu da učenik nije samo intelektualno i moralno biće, već i političko biće i politički subjekt.
„Građanski odgoj i obrazovanje nije izmišljotina nekolicine ili stotinjak ili dvjestotinjak ljudi koji su tvrdoglavi ili – nedajbože – još primaju novac za to, a to nije točno, nego je naprosto – obveza demokratske vlasti! Država je dužna – naprosto je to njena javna funkcija – dužna je pripremiti građanina za dobro, kvalitetno i efikasno funkcioniranje“, naglasila je Spajić - Vrkaš.
Darko Tot, načelnik Sektora za potporu sustavu i programe Europske unije u Agenciji za odgoj i obrazovanje pojasnio je dinamiku uvođenja novog premeta. Ove godine uvodi se u šesti razred osnovne škole i međupredmetno u ostale razrede osnovne škole i prva dva razreda srednje, sljedeće godine je obavezan u šestom i sedmom razredu osnovne i prvom razredu srednje škole, a treće i zaključne godine u šestom, sedmom i osmom razredu osnovne i prvom i drugom srednje. Koji će biti rezultat?
„To znači da ćemo mi imati kontinuitet od šestog razreda osnovne škole do drugog razreda srednje škole koje će rezultirati time da će učenik koji ove godine upiše šesti razred nakon pet godina imati ukupno 175 sati nastave Građanskog odgoja i obrazovanja i – ako se ne varam – po zadnjem izvještaju tu će Hrvatska biti u samom vrhu Europske unije po broju sati obaveznog predmeta Građanskog odgoja i obrazovanja“, ocjenjuje Tot.
Konzervativne nevladine udruge bliske Katoličkoj crkvi već su najavile svoje protivljenje novom predmetu.
Nakon višegodišnje eksperimentalne nastave Građanskog odgoja i obrazovanja u nekoliko hrvatskih osnovnih i srednjih škola, koja je pokazala izvrsne rezultate, od jeseni se taj predmet – istinabog za početak na mala vrata - uvodi kao obavezni predmet u šesti razred osnovne škole, a sljedećih godina i šire.
Ministar prosvjete i sporta Željko Jovanović najavljuje da će kroz taj predmet učenici sustavno učiti o pravima i odgovornostima koje imaju, i o tome - kako ih mogu koristiti.
„Krajnji cilj ovog učenja je razvoj učenika kao emancipiranog i odgovornog građanina koji aktivno i odgovorno sudjeluje u razvoju demokratske građanske kulture, svoje škole, mjesta, države, Europe i svijeta – koji ne čeka da netko drugi rješava njegove probleme“, pojašnjava ministar.
Jovanović od novog predmeta očekuje ambiciozne rezultate:
„Svi oni koji prođu ovaj nastavni plan i program sigurno će po završetku svog školovanja biti ljudi spremniji na dijalog, biti spremniji da poštuju drugačija mišljenja, koji će biti spremniji da sudjeluju u izgradnji boljeg društva“, kaže Jovanović.
Jedna od autorica plana i programa Građanskog odgoja i obrazovanja Vedrana Spajić – Vrkaš upozorila je da bi netko trebao odgovarati zbog toga što se u hrvatskom školstvu dvadeset godina zanemarivalo činjenicu da učenik nije samo intelektualno i moralno biće, već i političko biće i politički subjekt.
„Građanski odgoj i obrazovanje nije izmišljotina nekolicine ili stotinjak ili dvjestotinjak ljudi koji su tvrdoglavi ili – nedajbože – još primaju novac za to, a to nije točno, nego je naprosto – obveza demokratske vlasti! Država je dužna – naprosto je to njena javna funkcija – dužna je pripremiti građanina za dobro, kvalitetno i efikasno funkcioniranje“, naglasila je Spajić - Vrkaš.
Darko Tot, načelnik Sektora za potporu sustavu i programe Europske unije u Agenciji za odgoj i obrazovanje pojasnio je dinamiku uvođenja novog premeta. Ove godine uvodi se u šesti razred osnovne škole i međupredmetno u ostale razrede osnovne škole i prva dva razreda srednje, sljedeće godine je obavezan u šestom i sedmom razredu osnovne i prvom razredu srednje škole, a treće i zaključne godine u šestom, sedmom i osmom razredu osnovne i prvom i drugom srednje. Koji će biti rezultat?
„To znači da ćemo mi imati kontinuitet od šestog razreda osnovne škole do drugog razreda srednje škole koje će rezultirati time da će učenik koji ove godine upiše šesti razred nakon pet godina imati ukupno 175 sati nastave Građanskog odgoja i obrazovanja i – ako se ne varam – po zadnjem izvještaju tu će Hrvatska biti u samom vrhu Europske unije po broju sati obaveznog predmeta Građanskog odgoja i obrazovanja“, ocjenjuje Tot.
Konzervativne nevladine udruge bliske Katoličkoj crkvi već su najavile svoje protivljenje novom predmetu.