Film "Njihovim očima: svjedoci pravde" je dokumentarno svjedočenje ratnih stradalnika pred Haškim tribunalom u procesima protiv optuženih ratnih zločinaca. Ovo ostvarenje, nedavno predstavljeno u Sarajevu, je treće u nizu kojim Outreach program Haškog suda nastoji prikazati ulogu žrtava u radu Suda, te njegov rad približi zajednicama u bivšoj Jugoslaviji.
Među sagovornicima u filmu "Njihovim očima: svjedoci pravde" je i Minka Čehajić. Njen suprug Muhamed Čehajić, prijeratni gradonačelnik Prijedora, život je izgubio u logoru u maju 1992. godine. Ona je u više navrata svjedočila pred Haškim tribunalom.
"Najteže mi je bilo u Hagu. Taj dio mi je najteži bio osim onoga 1992. godine kad sam bila u Prijedoru. Uvijek sam išla s tim da se prenese univerzalna poruka dobra, bez obzira šta se nama dogodilo, da se ne događa drugim ljuidima. Mislim da je jako bitno da se istina sazna. Ako sam ja mogla nešto toj istini doprinijeti, ja ću biti zadovoljna i sretna. Mislim da je obaveza svih ljudi da kažu ono što znaju i što je istina", kaže ona.
Dokumentarac je treći film u produkciji Outreach programa Haškog tribunala čija je namjera da oda počast žrtvama i svjedocima koji su svjedočili pred Tribunalom.
"U filmu 'Njihovim očima: svjedoci pravde' razgovarali smo sa pet bivših svjedoka: sa gospođom Minkom Čehajić iz Prijedora, gospođom Mirsadom Malagić iz Srebrenice, gospodinom Veliborom Tribičevićem iz Prnjavora, gospođom Minom Žunac iz Zagreba i gospodinom Abdulahom Ahmićem iz Ahmića u BiH. U ovom filmu je akcenat bio na iskustvu svjedočenja, na tome kako je uopće došlo da se oni pojave kao svjedoci pred Haškim tribunalom, pa sve do motivacije koja ih je na to navela i da li bi to ponovo uradili. Većina ih je rekla da bi", ističe Petar Finci, scenarista ostvarenja.
Inicijatori ovog, kao i sljedećih filmova koji se namjeravaju snimiti u okviru Outreach programa Haškog suda, smatraju da su ovi dokumentarci dobar način govora o tome šta je Tribunal uradio na nivou koji nije nivo presuda i koji se neće obraćati samo pravnicima, već običnim ljudima u zemljama bivše Jugoslavije.
"Mi mislimo da će jedan bitan dio nasljeđa Haškog tribunala biti ispričan kroz te filmove. Pokušavamo istaći one dobre i pozitivne stvari koje je Tribunal, nesumnjivo, u svojih zadnjih 20 godina uradio", navodi Finci.
Preciznije rečeno, Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) je zabilježio iskaze više od 5.000 svjedoka. Preko milion stranica transkripata i desetine hiljada sati audio-vizuelnih zapisa ostaju dijelom njegovog nasljeđa.
O izazovima prilikom sanimanja filma "Njihovim očima: svjedoci pravde" režiser Steve Coulson kaže:
"Htjeli smo ispričati jednu ljudsku, nepolitičku priču koja ne govori o specifičnom etničkom sukobu. Željeli smo priču sa kojom bi se svako mogao identifikovati. Istinski izazov bio je listati na hiljade stranica transkripata u potrazi za pričama onih svjedoka koji su imali potpuno različita ratna iskustva, te koji su pokazali hrabrost da izađu pred Haški sud i svjedoče."
Potencijalna publika za ovo ostvarenje su predstavnici pravosudnih organa, kao i svi oni koji se zanimaju za ratne sukobe devedesetih godina na području Zapadnog Balkana.
"Uprkos tome što sagovornici u ovom filmu dolaze iz zemalja bivše Jugoslavije, smatramo da je poruka filma univerzalna. Budući da Haški tribunal ulazi u svoju završnicu jer se većina suđenja privode kraju, postoje mnogi međunarodni sudovi poput Međunarodnog krivičnog suda, koji i danas imaju velikih poteškoća u ubjeđivanju svjedoka da svjedoče. Stoga smatram da je uloga ovog filma da ohrabi ljude da daju svoje iskaze, ali i da zahvali onima koji su već to uradili - jer su upravo oni tim činom omogućili da se zabilježi iskustvo koje su doživjeli", naglašava Coulson.
Outreach program Haškog tribunala će nakon filma "Njihovim očima: svjedoci pravde" pripremiti i još neke.
"Ovo je treći film. Trenutno završavamo četvrti koji će se baviti temom procesuiranja ratnih zločina u srednjoj Bosni. Nakon toga ćemo raditi film o zločinima u Višegradu, i onda vjerovatno Hrvatsku. I ako bude para, biće još filmova", kaže scenarista Petar Finci.
Nakon predstavljanja u Beogradu, Sarajevu i Zagrebu, dokumentarac "Njihovim očima: svjedoci pravde" ponudiće se glavnim telezivijskim stanicama zemalja bivše Jugoslavije, a plan je da se objavi i na internetu.
Među sagovornicima u filmu "Njihovim očima: svjedoci pravde" je i Minka Čehajić. Njen suprug Muhamed Čehajić, prijeratni gradonačelnik Prijedora, život je izgubio u logoru u maju 1992. godine. Ona je u više navrata svjedočila pred Haškim tribunalom.
"Najteže mi je bilo u Hagu. Taj dio mi je najteži bio osim onoga 1992. godine kad sam bila u Prijedoru. Uvijek sam išla s tim da se prenese univerzalna poruka dobra, bez obzira šta se nama dogodilo, da se ne događa drugim ljuidima. Mislim da je jako bitno da se istina sazna. Ako sam ja mogla nešto toj istini doprinijeti, ja ću biti zadovoljna i sretna. Mislim da je obaveza svih ljudi da kažu ono što znaju i što je istina", kaže ona.
Dokumentarac je treći film u produkciji Outreach programa Haškog tribunala čija je namjera da oda počast žrtvama i svjedocima koji su svjedočili pred Tribunalom.
"U filmu 'Njihovim očima: svjedoci pravde' razgovarali smo sa pet bivših svjedoka: sa gospođom Minkom Čehajić iz Prijedora, gospođom Mirsadom Malagić iz Srebrenice, gospodinom Veliborom Tribičevićem iz Prnjavora, gospođom Minom Žunac iz Zagreba i gospodinom Abdulahom Ahmićem iz Ahmića u BiH. U ovom filmu je akcenat bio na iskustvu svjedočenja, na tome kako je uopće došlo da se oni pojave kao svjedoci pred Haškim tribunalom, pa sve do motivacije koja ih je na to navela i da li bi to ponovo uradili. Većina ih je rekla da bi", ističe Petar Finci, scenarista ostvarenja.
Inicijatori ovog, kao i sljedećih filmova koji se namjeravaju snimiti u okviru Outreach programa Haškog suda, smatraju da su ovi dokumentarci dobar način govora o tome šta je Tribunal uradio na nivou koji nije nivo presuda i koji se neće obraćati samo pravnicima, već običnim ljudima u zemljama bivše Jugoslavije.
"Mi mislimo da će jedan bitan dio nasljeđa Haškog tribunala biti ispričan kroz te filmove. Pokušavamo istaći one dobre i pozitivne stvari koje je Tribunal, nesumnjivo, u svojih zadnjih 20 godina uradio", navodi Finci.
Preciznije rečeno, Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) je zabilježio iskaze više od 5.000 svjedoka. Preko milion stranica transkripata i desetine hiljada sati audio-vizuelnih zapisa ostaju dijelom njegovog nasljeđa.
O izazovima prilikom sanimanja filma "Njihovim očima: svjedoci pravde" režiser Steve Coulson kaže:
"Htjeli smo ispričati jednu ljudsku, nepolitičku priču koja ne govori o specifičnom etničkom sukobu. Željeli smo priču sa kojom bi se svako mogao identifikovati. Istinski izazov bio je listati na hiljade stranica transkripata u potrazi za pričama onih svjedoka koji su imali potpuno različita ratna iskustva, te koji su pokazali hrabrost da izađu pred Haški sud i svjedoče."
Potencijalna publika za ovo ostvarenje su predstavnici pravosudnih organa, kao i svi oni koji se zanimaju za ratne sukobe devedesetih godina na području Zapadnog Balkana.
"Uprkos tome što sagovornici u ovom filmu dolaze iz zemalja bivše Jugoslavije, smatramo da je poruka filma univerzalna. Budući da Haški tribunal ulazi u svoju završnicu jer se većina suđenja privode kraju, postoje mnogi međunarodni sudovi poput Međunarodnog krivičnog suda, koji i danas imaju velikih poteškoća u ubjeđivanju svjedoka da svjedoče. Stoga smatram da je uloga ovog filma da ohrabi ljude da daju svoje iskaze, ali i da zahvali onima koji su već to uradili - jer su upravo oni tim činom omogućili da se zabilježi iskustvo koje su doživjeli", naglašava Coulson.
Outreach program Haškog tribunala će nakon filma "Njihovim očima: svjedoci pravde" pripremiti i još neke.
"Ovo je treći film. Trenutno završavamo četvrti koji će se baviti temom procesuiranja ratnih zločina u srednjoj Bosni. Nakon toga ćemo raditi film o zločinima u Višegradu, i onda vjerovatno Hrvatsku. I ako bude para, biće još filmova", kaže scenarista Petar Finci.
Nakon predstavljanja u Beogradu, Sarajevu i Zagrebu, dokumentarac "Njihovim očima: svjedoci pravde" ponudiće se glavnim telezivijskim stanicama zemalja bivše Jugoslavije, a plan je da se objavi i na internetu.