Zastupnički dom državnog Parlamenta u utorak će razmatrati nekoliko amandmana koji bi, ukoliko neki bude usvojen, značili provedbu presude u predmetu Sejdić-Finci. Dogovor o ustavnoj reformi kojom bi se eliminisala diskriminacija u izboru Doma naroda i Predsjedništva BiH do sada nije pronađen ni na nivou lidera vodećih partija u BiH, prvenstveno zbog razlika u stavovima stranaka iz FBiH, što su pokazali i posljedni pregovori u Sarajevu.
Malo ko je povjerovao u izjavu evropskog povjerenika Štefana Filea, koji je nakon 13 sati pregovora sa bh. liderima kazao kako pomaka u rješenju implementacije presude Sejdić-Finci ipak ima. Demantirali su ga upravo pregovarači - lideri sedam bh. partija, koji se nakon sastanka nisu štedjeli u međusobnim optuživanjima.
„Čim smo neki od kompromisa pokušali da postignemo, i postigli, ispostavljalo se da gospodin Čović ima još zahtjeva“, rekao je Zlatko Lagumdžija, lider SDP-a.
Dragan Čović ispred HDZBiH-a rekao je:
„Bojim se da još netko vjeruje kako može u ime jednog naroda birati članove Predsjedništva. Davno smo kazali da to nećemo moći.“
Mladen Bosić, lider SDS-a, zaključuje:
„Ja mislim da je ovo veliki poraz i da smo mi svi zajedno otišli tri koraka unazad.“
Rasprava koja je trajala pola dana i pola noći bila je svojevrsna repriza praških razgovora. Predstavnici bh. Hrvata insistirali su na definiranju dva izborna područja sa većinski bošnjačkim i većinski hrvatskim biračkim tijelom koje bi trebalo ugraditi u Ustav, što su bošnjački lideri ocijenili podjelom Federacije.
O rješavanju diskriminacije "ostalih", što jeste suština presude, malo ko je govorio, napominje Jakob Finci, apelant pred Evropskim sudom za ljudska prava, uz opasku da je riječ o relativno jednostavnom pravnom problemu.
„Jer Sud u Strazburu traži samo mogućnost kandidovanja, a ne traži stolicu za Ostale ni u Predsjedništvu ni u Domu naroda, ali traži ravnopravnu mogućnost kandidovanja svih građana BiH. A kad god pravnu stvar pokušavate riješiti političkim metodama, stvar ne ide“, kaže Finci.
Problem diskriminacije u izboru Doma naroda i Predsjedništva BiH mogao biti riješen provođenjem bilo kojeg od tri seta ponuđenih amandmana koji će sutra naći na sjednici državnog Parlamenta. Jakob Finci dodaje da nije preveliki optimista, iako su amandmane dostavili poslanici i delegati stranaka čiji su lideri direktni pregovarači.
Prijedlozi se, podsjetimo, odnose na povećanje broja zastupnika u Domu naroda, izbor i broj delegata iz nacionalnih manjina ili nacionalno neopredijeljenih, te izbor tri člana Predjedništva. Finci dodaje:
„Pošto imamo iskustvo da naši parlamentarci glasaju svojom rukom,a glavom svoga šefa - kad se šefovi nisu složili, bojim se da se neće moći ni ruke složiti da amandmani prođu, tako da će ovo još jednom biti parada demokratska.“
Prodavanje magle
U pozitivan ishod sumnjanju i u nevladinom sektoru, gdje se godinama insitira na povrataku pregovora u institucije vlasti.
„Sva tri amandmana, čak i ovaj u kojem se govori o indirektnom izboru članova Predsjedništva, u mnogo većoj mjeri rješavaju ono što je suština presude Sjedić-Finci nego što se to u bilo kojem slučaju spomenulo na razgovorima koji se dešavaju – ovaj posljednji desio se u Sarajevu. Mi pozdravljamo vraćanje ovoga u Parlament, ali koliko mi vidimo ovo je samo jedna sjednica Parlamenta na kojoj će biti glasano o svim prijedlozima na zajedničkoj sjednici oba doma, bez neke ozbiljne rasprave. Čak ni u petak nije razgovarano ništa blizu ovim prijedlozima“, kaže Darko Brkan, predsjednik Udruženja građana “Zašto ne” i aktivist civilnog društva.
Nakon posljednjih i bezuspješnih pregovora, i predstavnici opozicije u Parlamentu BiH uvjereni su kako rješenja nema prije narednih izbora.
„Evidentno je da je ovdje u pitanju jedna velika politička igrarija u kojoj ključni akteri ne žele da se dogovore. Partije sa hrvatskim predznakom u slučaju dogovora gube ključni argument za iduće izbore, a to je da su žrtve i da su svi bili protiv njih, dok ove federalističke partije gube argument u smislu da se može računati na jednog predsjednika u nekoj budućnosti u BiH, jednu vladu, jedan parlament i slične stvari, tako da niko od njih u ovom trenutku uopšte nije za to zainteresovan. Evropska perspektiva im djeluje previše daleko“, kazao je Mladen Ivanić, lider PDP-a.
Beriz Belkić, Stranka za BiH, navodi:
„Ja vidim rješenje da se vratimo na meritum i da kažemo hajdemo provesti presudu, a nakon toga očigledno je u ovoj zemlji došlo vrijeme za novi historijski razgovor, odnosno dogovor - i vidjeti u kojem pravcu ova zemlja treba dalje da ide. Dakle, priča o narodima, to je prodavanje magle. Ljudi ove zemlje su svi nezadovoljni.“
Podsjetimo da je za promjenu Ustava potrebna dvotrećinska većina u Parlamentu BiH, koju u ovom trenutku niko nema. Inače, sljedeći sastanak političkih lidera mogao bi, kako je najavljeno, biti održan za tri sedmice.
Malo ko je povjerovao u izjavu evropskog povjerenika Štefana Filea, koji je nakon 13 sati pregovora sa bh. liderima kazao kako pomaka u rješenju implementacije presude Sejdić-Finci ipak ima. Demantirali su ga upravo pregovarači - lideri sedam bh. partija, koji se nakon sastanka nisu štedjeli u međusobnim optuživanjima.
„Čim smo neki od kompromisa pokušali da postignemo, i postigli, ispostavljalo se da gospodin Čović ima još zahtjeva“, rekao je Zlatko Lagumdžija, lider SDP-a.
Dragan Čović ispred HDZBiH-a rekao je:
„Bojim se da još netko vjeruje kako može u ime jednog naroda birati članove Predsjedništva. Davno smo kazali da to nećemo moći.“
Mladen Bosić, lider SDS-a, zaključuje:
„Ja mislim da je ovo veliki poraz i da smo mi svi zajedno otišli tri koraka unazad.“
Rasprava koja je trajala pola dana i pola noći bila je svojevrsna repriza praških razgovora. Predstavnici bh. Hrvata insistirali su na definiranju dva izborna područja sa većinski bošnjačkim i većinski hrvatskim biračkim tijelom koje bi trebalo ugraditi u Ustav, što su bošnjački lideri ocijenili podjelom Federacije.
O rješavanju diskriminacije "ostalih", što jeste suština presude, malo ko je govorio, napominje Jakob Finci, apelant pred Evropskim sudom za ljudska prava, uz opasku da je riječ o relativno jednostavnom pravnom problemu.
„Jer Sud u Strazburu traži samo mogućnost kandidovanja, a ne traži stolicu za Ostale ni u Predsjedništvu ni u Domu naroda, ali traži ravnopravnu mogućnost kandidovanja svih građana BiH. A kad god pravnu stvar pokušavate riješiti političkim metodama, stvar ne ide“, kaže Finci.
Problem diskriminacije u izboru Doma naroda i Predsjedništva BiH mogao biti riješen provođenjem bilo kojeg od tri seta ponuđenih amandmana koji će sutra naći na sjednici državnog Parlamenta. Jakob Finci dodaje da nije preveliki optimista, iako su amandmane dostavili poslanici i delegati stranaka čiji su lideri direktni pregovarači.
Prijedlozi se, podsjetimo, odnose na povećanje broja zastupnika u Domu naroda, izbor i broj delegata iz nacionalnih manjina ili nacionalno neopredijeljenih, te izbor tri člana Predjedništva. Finci dodaje:
„Pošto imamo iskustvo da naši parlamentarci glasaju svojom rukom,a glavom svoga šefa - kad se šefovi nisu složili, bojim se da se neće moći ni ruke složiti da amandmani prođu, tako da će ovo još jednom biti parada demokratska.“
Prodavanje magle
U pozitivan ishod sumnjanju i u nevladinom sektoru, gdje se godinama insitira na povrataku pregovora u institucije vlasti.
„Sva tri amandmana, čak i ovaj u kojem se govori o indirektnom izboru članova Predsjedništva, u mnogo većoj mjeri rješavaju ono što je suština presude Sjedić-Finci nego što se to u bilo kojem slučaju spomenulo na razgovorima koji se dešavaju – ovaj posljednji desio se u Sarajevu. Mi pozdravljamo vraćanje ovoga u Parlament, ali koliko mi vidimo ovo je samo jedna sjednica Parlamenta na kojoj će biti glasano o svim prijedlozima na zajedničkoj sjednici oba doma, bez neke ozbiljne rasprave. Čak ni u petak nije razgovarano ništa blizu ovim prijedlozima“, kaže Darko Brkan, predsjednik Udruženja građana “Zašto ne” i aktivist civilnog društva.
Nakon posljednjih i bezuspješnih pregovora, i predstavnici opozicije u Parlamentu BiH uvjereni su kako rješenja nema prije narednih izbora.
„Evidentno je da je ovdje u pitanju jedna velika politička igrarija u kojoj ključni akteri ne žele da se dogovore. Partije sa hrvatskim predznakom u slučaju dogovora gube ključni argument za iduće izbore, a to je da su žrtve i da su svi bili protiv njih, dok ove federalističke partije gube argument u smislu da se može računati na jednog predsjednika u nekoj budućnosti u BiH, jednu vladu, jedan parlament i slične stvari, tako da niko od njih u ovom trenutku uopšte nije za to zainteresovan. Evropska perspektiva im djeluje previše daleko“, kazao je Mladen Ivanić, lider PDP-a.
Beriz Belkić, Stranka za BiH, navodi:
„Ja vidim rješenje da se vratimo na meritum i da kažemo hajdemo provesti presudu, a nakon toga očigledno je u ovoj zemlji došlo vrijeme za novi historijski razgovor, odnosno dogovor - i vidjeti u kojem pravcu ova zemlja treba dalje da ide. Dakle, priča o narodima, to je prodavanje magle. Ljudi ove zemlje su svi nezadovoljni.“
Podsjetimo da je za promjenu Ustava potrebna dvotrećinska većina u Parlamentu BiH, koju u ovom trenutku niko nema. Inače, sljedeći sastanak političkih lidera mogao bi, kako je najavljeno, biti održan za tri sedmice.
