Analitičari o odluci Venecijanske komisije: Korak ka eliminisanju diskriminacije
Venecijanska komisija osporila je Dan Republike Srpske. Označila ga je kao diskriminatorski jer nije u skladu sa univerzalnim vrijednostima dijaloga, tolerancije i razumijevanja. Zahtjev za mišljenje o ovom pitanju uputio je Ustavni sud BiH na osnovu apelacije člana Predsjedništva Bakira Izetbegovića u vezi sa ustavnošću pojedinih odredbi Zakona o praznicima RS. Ovakav stav Komisije, smatraju analitičari, korak je naprijed u borbi protiv svih oblika diskriminacije u BiH.
Odgovore koje smo zabilježili u predgrađu Banje Luke na pitanja kada je Dan Republike Srpske i šta on znači građanima, za sve koji žele da slušaju, možda govore više od odluka Venecijanske komisije:
Deveti januar, Dan Republike Srpske u narodu je, dakle, poznat kao Sveti Stefan ili Stevandan, slava koju proslavljaju pravoslavni vjernici. No njegovo preimenovanje u praznik potaknuto je Deklaracijom o proglašenju republike srpskog naroda Bosne i Hercegovine 9. januara 1992. godine.
Venecijanska komisija stoga je odlučila da je izbor ovog datuma diskriminatorski prema ostalim narodima. Tačnije, nije usklađen sa antidiskriminatornim standardima Vijeća Evrope, odnosno Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda.
Profesor Esad Bajtal vjeruje da bi primjena odluka Venecijanske komisije mogla biti mali korak naprijed u borbi protiv svih oblika diskriminacije:
„Najbolje bi bilo kad bi naša svijest funkcionirala na način koji podrazumijeva da se može raditi bez suda i bez sudskih odluka. Nažalost, teško je vjerovati da je ta politika tamo, koja tu diskriminaciju aktivno, sasvim svjesno, planski i strateški provodi, zrela da realizuje jednu ovakvu odluku“, kaže Bajtal.
Ne(utemeljeno)
U zaključku Venecijanske komisije navedeno je da je Dan RS "utemeljen na istorijskim događajima koji su značajni i važni za samo jedan narod u RS-u, odnosno za srpski narod''. Funkcioneri u tom bh. entitetu iznenađeni su ovakvim stavom Komisije.
Igor Radojičić
„Mislim da je to mišljenje Venecijanske komisije nije utemeljno. Deveti januar ima svoje značanje kad dan proglašenja RS, i s te strane neće biti upitan. I nadam se da će Ustavni sud BiH odlučiti na takav način“, konstatuje predsjednik Skupštine Igor Radojičić.
Zaključak Venecijanske komisije će, već je sada očito, ponovo otvoriti još jedno od pitanja oko kojih se bh. političari već godinama ne mogu dogovoriti - pitanje praznika koji bi bili prihvatljivi svima.
„Mislim da je odnos prema različitim datumima obilježavanja bilo čega u ovoj našoj zemlji uvijek diskriminatorski s obzirom da se radi o isključivo etničkoj ili plemenskoj matrici. I dokle god se ne riješi problem te matrice, neće se riješiti ni ovaj problem. Dakle, imaćemo uvijek manje ili veće diskriminacije i bilo koja komisija, i Venecijanska u ovom slučaju ili neka druga komisija iz međunarodne zajednice, moraće donositi te odluke post festum, dakle poslije dogođenog čina, a zapravo je cijeli problem da riješimo ili eliminišemo ovu apsolutno etničku matricu“, ocjenjuje profesor iz Banje Luke Miodrag Živanović.
Predsjednik Helsinškog odbora RS Branko Todorović, uz podsjećanje da je diskriminacije u RS prisutna sistematski i na svakom koraku, kaže da je veoma dobro što se Venecijanska komisija bavila ovim pitanjem, ali da i brojna druga važna za građane ostaju neriješena:
„Ako razgovarate sa povratnicima ili ako pratite stanje ljudskih prava, onda ćete vidjeti da je diskriminacija dobro osmišljena, široko rasprostranjena i da kao krajnji rezultat ima da nesrbi i dalje napuštaju RS, prodaju svoju imovinu ili žive kao građani trećeg reda. Prema tome, ali bilo bi dobro da i druge međunarodne institucije vrše snažan i direktan pritisak, sa jasnim rokovima, na RS i na BiH da se slučajevi diskriminacije smanjuju, odnosno svedu na nulu“, smatra Todorović.
Podsjetimo: 9. januar 1992. godine je datum kada je "Skupština srpskog naroda u BiH" usvojila "Deklaraciju o proglašenju republike srpskog naroda Bosne i Hercegovine" na područjima "srpskih autonomnih regija i oblasti, te drugih srpskih etničkih cjelina u Bosni i Hercegovini". U to vrijeme na čelu RS-a su bili Radovan Karadžić, Biljana Plavšić i Momčilo Krajišnik.
