Predsjednik Srbije Tomislav Nikolić postavio je Radeta Bulatovića za ambasadora Srbije u Ukrajini, a Vladimira Ćurgusa za ambasadora u Bugarskoj.
Kako je objavljeno u Službenom glasniku, Zoran S. Popović je opozvan sa dužnosti ambasadora Srbije u Rumuniji, Gordana Vidović sa dužnosti ambasadora u Argenitini, Čedomir Radojković sa dužnosti ambasadora u Kraljevini Holandiji i Feodor Starčević sa dužnosti šefa stalne misije Srbije pri UN u Njujorku.
Bivši šef Bezbednosnoinformativne agencije Rade Bulatović vratio se u Ministarstvo spoljnih poslova u novembru 2012. Tada je saopšteno da će obavljati dužnost šefa Odsjeka za pokret nesvrstanih.
Bulatović je početkom devedesetih radio u MSP, bio je vicekonzul u Rimu, a službovao je i diplomatskom predstavništvu SRJ u Turskoj. Od novembra 2000. do marta 2003. bio je savjetnik za nacionalnu bezbjednost predsjednika SR Jugoslavije Vojislava Koštunice.
Posle ubistva premijera Srbije Zorana Đinđića 12. marta 2003, u toku policijske akcije "Sablja", bio je uhapšen pod sumnjom da je povezan sa glavnim organizatorima ubistva premijera. Ta sumnja nije dokazana, pa je nakon tri meseca provedena u pritvoru, pušten na slobodu.
U martu 2004. godine imenovan je za direktora BIA Srbije, nekadašnje Službe državne bezbednosti.
Ostavku na to mesto podneo je 8. jula 2008. godine, dan posle formiranja nove vlade Srbije premijera Mirka Cvetkovića
Kako je objavljeno u Službenom glasniku, Zoran S. Popović je opozvan sa dužnosti ambasadora Srbije u Rumuniji, Gordana Vidović sa dužnosti ambasadora u Argenitini, Čedomir Radojković sa dužnosti ambasadora u Kraljevini Holandiji i Feodor Starčević sa dužnosti šefa stalne misije Srbije pri UN u Njujorku.
Bivši šef Bezbednosnoinformativne agencije Rade Bulatović vratio se u Ministarstvo spoljnih poslova u novembru 2012. Tada je saopšteno da će obavljati dužnost šefa Odsjeka za pokret nesvrstanih.
Bulatović je početkom devedesetih radio u MSP, bio je vicekonzul u Rimu, a službovao je i diplomatskom predstavništvu SRJ u Turskoj. Od novembra 2000. do marta 2003. bio je savjetnik za nacionalnu bezbjednost predsjednika SR Jugoslavije Vojislava Koštunice.
Posle ubistva premijera Srbije Zorana Đinđića 12. marta 2003, u toku policijske akcije "Sablja", bio je uhapšen pod sumnjom da je povezan sa glavnim organizatorima ubistva premijera. Ta sumnja nije dokazana, pa je nakon tri meseca provedena u pritvoru, pušten na slobodu.
U martu 2004. godine imenovan je za direktora BIA Srbije, nekadašnje Službe državne bezbednosti.
Ostavku na to mesto podneo je 8. jula 2008. godine, dan posle formiranja nove vlade Srbije premijera Mirka Cvetkovića
