Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće Bosne i Hercegovine za novog glavnog državnog tužitelja BiH izabralo je Gorana Salihovića, dosadašnjeg predsjednika Općinskog suda u Sarajevu. Salihović nije izabran jednoglasno, nema podršku ni iz Republike Srpske.
Stručna javnost smatra da se treba promijeniti način izbora tužilaca, ali ne na način kako su to dogovorili lideri dvije bh. političke stranke, Socijaldemokratska partija i Savez nezavisnih socijaldemokrata. Prema ovom dogovoru, tužitelje ne treba da bira Visoko sudsko i tužilačko vijeće, već zakonodavna vlast, što advokati, sudije i udruženja tužitelja smatraju pogubnim za nezavisno pravosuđe.
Stručna javnost smatra da se treba promijeniti način izbora tužilaca, ali ne na način kako su to dogovorili lideri dvije bh. političke stranke, Socijaldemokratska partija i Savez nezavisnih socijaldemokrata. Prema ovom dogovoru, tužitelje ne treba da bira Visoko sudsko i tužilačko vijeće, već zakonodavna vlast, što advokati, sudije i udruženja tužitelja smatraju pogubnim za nezavisno pravosuđe.
Između 12 kandidata za glavnog tužitelja Bosne i Hercegovine, Visoko sudsko i tužilačko vijeće odlučilo se za Gorana Salihovića, koji je, kako je saopšteno iz VSTV-a, bio najbolji kandidat.
Stručna javnost mu spočitava skromnu pravničku karijeru i činjenicu da nikada nije napisao optužnicu.
„To je za mene iznenađenje. To je čovjek koji nije proveo dana u tužilaštvu. To je čovjek koji je iz sudova za prekršaje doskočio da predsjednika Općinskog suda u Sarajevu. I kada sam čuo ko su kandidati, nisam Salihoviću davao ni jedan posto šanse da sa svojim dosadašnjim radom i iskustvom može zauzeti mjesto. Mislim da je ovo greška“, ocjenjuje advokat Duško Tomić.
Goran Salihović je treći glavni tužitelj otkako je odlukom međunarodne uprave u BiH 2003. uspostavljeno Tužilaštvo BiH. Prije njega to su bili Marinko Jurčević, koji je iz nepoznatih razloga podnio ostavku na to mjesto, dok je Milorad Barašin suspendovan prošle godine zbog kontakata s osobama iz kriminalnog miljea. Glavni argument onih koji su podržali izbor Gorana Salihovića bile su njegove menadžerske sposobnosti.
„Poznata mi je činjenica da je on dobar menadžer, jer je dobro odradio organizaciju sudstva. Uvijek kažem da glavni tužioci trebaju dobro organizovati posao, trebaju biti dobri menadžeri, a zamjenici i tužici koji stručni, profesionalni, sa dugogodišnjim iskustvom trebaju da rade svoj posao savjesno i odgovorno“, navodi Hajrija Hadžiomerović Muftić, predsjednica Udruženja tužilaca Federacije.
O reformama i izmjenama
O reformama i izmjenama
Predsjednica Helsinškog komiteta i nekadašnja tužiteljica Vera Jovanović iznenađena je izborom Salihovića za glavnog tužitelja. Jovanovićeva smatra da u svakom slučaju VSTV treba pretrpjeti izmjene, ali ne u onom smislu u kojem su predložile Socijaldemokratska partija BiH i Savez nezavisnih socijaldemokrata.
„Svakako treba vršiti i reforme VSTV-a. Ovo je najbolji primjer kako se bira glavni tužilac, i to se bira sa odgodom nakon što Vijeće ministara imenuje svog kandidata. Dakle, to je je također jedan pritisak kojemu je VSTV podleglo. Venecijanska komisija je dala neke mogućnosti na koji način bi se trebalo reformisati i u svim tim njihovim prijedlozima ne zadire se u očuvanje jedinstva VSTV-a na nivou države“, kaže Jovanović.
Dogovor dva politička lidera, Milorada Dodika i Zlatka Lagumdžije, podrazumijeva da tužitelje ne bira Visoko sudsko i tužilačko vijeće, već zakonodavna vlast. Pravni stručnjaci smatraju da će na taj način politika direktno kontrolisati pravosuđe.
„Bore se političari da oni postavljaju tužioce. A kad se zna da su tužioci u pravosudnom i tužilačkom sistemu alfa i omega, ljudi koji odlučuju o sudbinama osumnjičenih i optuženih jer mogu povući kad hoće predmet nazad, jasno je da ovdje ima nešto dublje“, ocjenjuje advokat Duško Tomić.
Jedan od kandidata za glavnog tužitelja bio je aktuelni zamjenik i šef Posebnog odjela za organizirani kriminal, privredni kriminal i korupciju Božo Mihajlović. Deset godina radi u Tužilaštvu BiH i na osnovu iskustva Mihajlović smatra da je političarima posebno zanimljiva pozicija glavnog tužitelja.
„Ko ima glavnog tužioca, taj je zaštićen za vrijeme mandata od svih koruptivnih djela. U vezi s ovom inicijativom, smatram da će ona biti katastrofalna, da ćemo izgubiti sigurno u startu do 50 posto tužilaca – jer svi oni koji nisu navikli u ovih u ovih desetak godina da rade po diktatu će potražiti novi posao.“
U vremenu kada su susjedne zemlje odlučno krenule u borbu protiv korupcije i kriminala, čini se da je političkim elitama u BiH bitno ko su tužitelji i ko ih bira. Upravo su korupciju vladajuće političke stranke koristile kao argument za promjenu načina izbora tužitelja. To je pogrešan pristup, smatra nezavisni pravni stručnjak Dževad Mahmutović.
„Nikad nisam našao u istraživanjima da način imenovanja tužilaca može biti prepreka uspješnoj borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, niti da ih može unaprijediti. Miješaju sva tri nivoa vlasti: zakondavnu, sudsku i izvršnu“, kaže on.
Unatoč upozorenjima stručne javnosti da se izmjenama zakona o VSTV-u ugrožava nezavisnost pravosuđa, predlagači, prije svega SDP i SNSD, prijedlog zakona su dostavili Vijeću ministra BiH.
