Na Haškom sudu održana je statusna konferencija o stanju u žalbenom postupku Vlastimira Đorđevića, policijskog generala Srbije, osuđenog na 27 godina zatvora zbog učešća u udruženom zločinačkom poduhvatu koji je rezultirao ubojstvom više stotina i protjerivanjem nekoliko stotina tisuća albanskih civila s Kosova u proljeće 1999. godine.
Konferencija je protekla u znaku nedavnog priznanja Đorđevića - za umješanost u skrivanje 744 tijela žrtava u Batajnici kraj Beograda, kao i da je znao za bacanje leševa u jezero Perućac, kojih je do sada otkriveno 84.
U priznanju je policijski general izrazio žaljenje, no i napomenuo - da u akciji prikrivanja nije imao vodeću ulogu i da je u te, kako je naveo „grozne događaje“, bio uvučen u kasnijoj fazi.
Kakav efekt će imati priznanje Đorđevića o sudjelovanju u višednevnom odvoženju leševa albanskih civila hladnjačama s Kosova – ostaje za vidjeti iduće godine kada se očekuje konačna, drugostupanjska presuda.
Đorđeviću je odobreno da, mimo žalbe svojih branitelja koji su zatražili oslobađanje, dostavi svoje viđenje prvostupanjske presude nakon što je ona prevedena na jezik koji razumije. Priznanje osobne umješanosti u pokapanje leševa u Batajnici, kao i o saznanju o bacanju tijela u jezero Perućac - priložilo se izdvojeno od žalbe pa na njega optužba neće ni odgovarati.
„Koliko je tužiteljstvo shvatilo, u svojoj argumentaciji gospodin Đorđević ne traži izmjenu žalbenih osnova. Mi ne smatramo da ta argumentacija predstavlja dopunu argumentacije koju je već iznio gospodin Đorđević u svom žalbenom podnesku. Niti da se u toj dodatnoj argumentaciji iznose dodatni pravni izvori“, obavijestila je tužiteljica Priya Gopalan predsjedavajućeg žalbenog suca Carmela Agiusa.
U priznanju se Đorđević pak usprotivio osudi za udruženi zločinački poduhvat protjerivanja stotina tisuća Kosovara, navodeći da je pri donošenju te odluke njegova uloga precijenjena, pozivajući se na nedavnu oslobađajuću presudu hrvatskim generalima Gotovini i Markaču.
Pri tom je naveo da je srpska vojska i policija na Kosovu djelovala po legitimnim metama, odnosno položajima Oslobodilačke vojske Kosova. Različito od prvostupanjskog vijeća koje je, osuđujući ga na 27 godina zatvora, naglasilo - da ga nije osudilo zbog napada na vojnike OVK, nego upravo na civile.
„Da je raseljavanje kosovskih Albanaca predstavljalo posljedicu bombardiranja NATO-a ili borbi između OVK i srpskih snaga, ili ma čega sličnog – nejasno je zašto bi se izbjeglicama albanske nacionalnosti s Kosova oduzimali osobni dokumenti?“, konstatirao je i upitao predsjedavajući prvostupanjskog vijeća sudac Kevin Parker dodajući kako je više časnika međunarodnih snaga vidjelo kako srpska policija spaljuje, u dvorištu MUP-a u Prištini, „na desetine tisuća osobnih karti“ civila albanske nacionalnosti neposredno prije povlačenja s Kosova.
(VIDEO: Dio prvostupanjske presude u vezi UZP-a)
Prema godišnjem izvješću Haškog suda, konačna presuda policijskom generalu Đorđeviću najavljena je za drugu polovicu iduće godine, a prethoditi će joj žalbena rasprava.
Konferencija je protekla u znaku nedavnog priznanja Đorđevića - za umješanost u skrivanje 744 tijela žrtava u Batajnici kraj Beograda, kao i da je znao za bacanje leševa u jezero Perućac, kojih je do sada otkriveno 84.
U priznanju je policijski general izrazio žaljenje, no i napomenuo - da u akciji prikrivanja nije imao vodeću ulogu i da je u te, kako je naveo „grozne događaje“, bio uvučen u kasnijoj fazi.
Kakav efekt će imati priznanje Đorđevića o sudjelovanju u višednevnom odvoženju leševa albanskih civila hladnjačama s Kosova – ostaje za vidjeti iduće godine kada se očekuje konačna, drugostupanjska presuda.
Đorđeviću je odobreno da, mimo žalbe svojih branitelja koji su zatražili oslobađanje, dostavi svoje viđenje prvostupanjske presude nakon što je ona prevedena na jezik koji razumije. Priznanje osobne umješanosti u pokapanje leševa u Batajnici, kao i o saznanju o bacanju tijela u jezero Perućac - priložilo se izdvojeno od žalbe pa na njega optužba neće ni odgovarati.
„Koliko je tužiteljstvo shvatilo, u svojoj argumentaciji gospodin Đorđević ne traži izmjenu žalbenih osnova. Mi ne smatramo da ta argumentacija predstavlja dopunu argumentacije koju je već iznio gospodin Đorđević u svom žalbenom podnesku. Niti da se u toj dodatnoj argumentaciji iznose dodatni pravni izvori“, obavijestila je tužiteljica Priya Gopalan predsjedavajućeg žalbenog suca Carmela Agiusa.
U priznanju se Đorđević pak usprotivio osudi za udruženi zločinački poduhvat protjerivanja stotina tisuća Kosovara, navodeći da je pri donošenju te odluke njegova uloga precijenjena, pozivajući se na nedavnu oslobađajuću presudu hrvatskim generalima Gotovini i Markaču.
Pri tom je naveo da je srpska vojska i policija na Kosovu djelovala po legitimnim metama, odnosno položajima Oslobodilačke vojske Kosova. Različito od prvostupanjskog vijeća koje je, osuđujući ga na 27 godina zatvora, naglasilo - da ga nije osudilo zbog napada na vojnike OVK, nego upravo na civile.
„Da je raseljavanje kosovskih Albanaca predstavljalo posljedicu bombardiranja NATO-a ili borbi između OVK i srpskih snaga, ili ma čega sličnog – nejasno je zašto bi se izbjeglicama albanske nacionalnosti s Kosova oduzimali osobni dokumenti?“, konstatirao je i upitao predsjedavajući prvostupanjskog vijeća sudac Kevin Parker dodajući kako je više časnika međunarodnih snaga vidjelo kako srpska policija spaljuje, u dvorištu MUP-a u Prištini, „na desetine tisuća osobnih karti“ civila albanske nacionalnosti neposredno prije povlačenja s Kosova.
(VIDEO: Dio prvostupanjske presude u vezi UZP-a)
Prema godišnjem izvješću Haškog suda, konačna presuda policijskom generalu Đorđeviću najavljena je za drugu polovicu iduće godine, a prethoditi će joj žalbena rasprava.
