Bosanci i Hercegovci priželjkivali su Baracka Obamu u još jednom mandatu u Bijeloj kući.
Kako u zemlji, tako i u samim SAD, gdje je blizu 300.000 bosanskohercegovačkih građana s pravom glasa svoju podršku dalo upravo njemu.
Očekivanja od nove Obamine administracije su u pravcu jačeg uključenja u zbivanja u BiH.
„Bili smo svjedoci njegovog angažmana za našu BiH.“
„Da bude mir u državi i da bude više posla za svakoga, bilo koje nacije.“
„Naravno da smo i mi krivi, ali 90 posto te krivice snosi međunarodna zajednica koja je napravila jednu nefunkcionalnu državu, koja realno nigdje u svijetu ne postojai. Imamo takvo državno ustrojstvo, da nije moguće njeno funkcioniranje. Mislim da je to međunarodnoj zajednici stalo.“
„Velika je Amerika, ona ima svoje interese.“
„Treba promijeniti naše predsjednike, a ne tamo.“
Međutim, brojni analitičari smatraju kako se kurs prema zemljama zapadnog Balkana, pa tako i BiH, neće bitno mijenjati. Promjena se ne bi osjetila i da je izbore dobio republikanac Mitt Romney, uvjeren je sociolog Dino Abazović.
„Svi relevantni izvori govore da niti jedna administracija, bilo da je Baraka Obami ili Mita Romnija, neće mijenjati značajnije svoju politiku prema zapadnom Balkanu, bar ne u onoj mjeri u kojoj to zapadni Balkan sam ne bude determinirao da se politika mijenja. Mislim da bi bilo preoptimistično očekivati neke radikalnije promjene u politici“, smatra Abazović.
Potvrdu ove teze dao je i američki ambasador u BiH, Patrick Moon:
„Početkom naredne godine napravit ćemo osvrt na cijelu vanjsku politiku SAD. U slučaju BiH i Balkana uopšte, naša je politika bila konzistentna i ne očekujem velike promjene.“
Usaglašeni stavovi vanjske politike u pogledu BiH su jasni, navodi komentator iz Mostara, Faruk Kajtaz:
„To je politika bazirana na apsolutnoj podršci Dejtonskog sporazuma i pokušaja da se kroz sistem malih koraka napravi funkcionalna država, o čemu je nedavno u Sarajevu govorila i gospođa Hilari Klinton.“
Bivši diplomata Hajrudin Somun naglašava značajan aspekt politike SAD prema BiH, a koji je upravo američka državna sekretarka iznijela prilikom svoje posjete.
„Hilari Klinton, kada je bila neki dan u Sarajevu, rekla je da se Dejtonski sporazum ne smije dirati i tačka. Ako žele da ne diramo Dejtonski sporazum što se tiče suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH, to je u redu. Ali Dejtonski sporazum je zakovao jedan državni sistem, zbog koje u Dejtonskom ustavu ne može dalje Bosna napredovati“, kaže Somun.
Klintonovo nasljeđe
Amerika i kad na izgled ne radi ništa, radi mnogo, smatra novinar Vlastimir Mijović. Ipak, dosadašnji kurs ostaje.
„Mislim da oni posvećuju dovoljno pažnje nama i našim problemima, te da tu neće doći do nekog velikog, rapidnog povećanja njihovih aktivnosti ovdje. U principu, sada je sve na nama. Oni nama godinama poručuju upravo to. Mislim da će Obamina administracija, u drugom mandatu, nastaviti utabanom stazom. Pokazivat će zainteresovanost za ono što se ovdje dešava, ali ključne iskorake očekivat će od nas. Ne očekujem nikakvu novu prekretničku politiku koja bi došla u Bosnu sa one strane Atlantika“, kaže Mijović.
Trka za američkog predsjednika izazvala je i veliku medijsku pažnju u BiH. Bila je to prva vijest svih informativnih emisija, te naslovnih strana svih važnijih bosanskohercegovačkih novina. U specijalnoj emisiji FTV-a, posvećenoj američkim izborima, bivši bosanskohercegovački diplomata i novinar, Zlatko Dizdarević, osvrnuo se na politiku kontinuiteta. No, ne smatra je najsretnijim rješenjem za BiH:
„Mi u kontinuitetu imamo 17 godina ničega, 17 godina bez perspektive, 17 godina nemanja odgovora na to šta sutra. Ukoliko SAD i nova administracija nisu spremni da urade korak dalje i korak više, a sumnjam da će uraditi jer iz mitoloških razloga čuvaju slavu svog Dejtona i nisu spremni da sruše išta od onoga što su upisali sebi kao slavu u istoriji, bolje neka nemamo kontinuitet.“
Ovako bosanskohercegovački političari komentarišu buduće odnose i Obamin uspjeh:
„Mislim da će se u dodatnom mandatu predsjednika Obame, odnosi BiH i SAD-a, definitivno potvrditi kao prijateljski i saveznički“, kaže predsjedavajući Predsjedništva BiH, Bakir Izetbegović.
„Amerika treba BiH. Demokrati i administracija koju je vodio Obama četiri godine pokazala je interes za BiH. Možda imamo neke puno bolje prilike u BiH i regiji Balkana. Imali smo neku podršku. Imali smo je na putu za euroatlantske integracije“, podsjeća predsjedavajući Predstavničkog Doma Parlamenta BiH, Božo Ljubić.
„Obzirom da je riječ o demokratskoj administraciji, tu treba očekivati dalji nastavak njegovanja onoga što se obično naziva Klintonovim nasljeđem, a to je Dejtonski mirovni sporazum i politika koja je kreirana tada“, navodi Igor Radojičić, predsjednik Narodne Skupštine Republike Srpske.
„Za SAD, davno je BiH prestala biti njihov prioritet, davno su se oni već povukli sa ovog prostora i davno su predali neku vrstu odgovornosti EU“, naglašava Mladen Ivanić, bivši ministar vanjskih poslova BiH.
Ono što se jasno da iščitati iz dosadašnje vanjske politike SAD, bar što se BiH tiče, njen uticaj će i dalje biti važan. Ono što se već u narednoj godini može očekivati jeste početak reforme Federacije, koja je najavljena pod američkim pokroviteljstvom.
Kako u zemlji, tako i u samim SAD, gdje je blizu 300.000 bosanskohercegovačkih građana s pravom glasa svoju podršku dalo upravo njemu.
Očekivanja od nove Obamine administracije su u pravcu jačeg uključenja u zbivanja u BiH.
„Bili smo svjedoci njegovog angažmana za našu BiH.“
„Da bude mir u državi i da bude više posla za svakoga, bilo koje nacije.“
„Naravno da smo i mi krivi, ali 90 posto te krivice snosi međunarodna zajednica koja je napravila jednu nefunkcionalnu državu, koja realno nigdje u svijetu ne postojai. Imamo takvo državno ustrojstvo, da nije moguće njeno funkcioniranje. Mislim da je to međunarodnoj zajednici stalo.“
„Velika je Amerika, ona ima svoje interese.“
„Treba promijeniti naše predsjednike, a ne tamo.“
Međutim, brojni analitičari smatraju kako se kurs prema zemljama zapadnog Balkana, pa tako i BiH, neće bitno mijenjati. Promjena se ne bi osjetila i da je izbore dobio republikanac Mitt Romney, uvjeren je sociolog Dino Abazović.
„Svi relevantni izvori govore da niti jedna administracija, bilo da je Baraka Obami ili Mita Romnija, neće mijenjati značajnije svoju politiku prema zapadnom Balkanu, bar ne u onoj mjeri u kojoj to zapadni Balkan sam ne bude determinirao da se politika mijenja. Mislim da bi bilo preoptimistično očekivati neke radikalnije promjene u politici“, smatra Abazović.
Potvrdu ove teze dao je i američki ambasador u BiH, Patrick Moon:
„Početkom naredne godine napravit ćemo osvrt na cijelu vanjsku politiku SAD. U slučaju BiH i Balkana uopšte, naša je politika bila konzistentna i ne očekujem velike promjene.“
Usaglašeni stavovi vanjske politike u pogledu BiH su jasni, navodi komentator iz Mostara, Faruk Kajtaz:
„To je politika bazirana na apsolutnoj podršci Dejtonskog sporazuma i pokušaja da se kroz sistem malih koraka napravi funkcionalna država, o čemu je nedavno u Sarajevu govorila i gospođa Hilari Klinton.“
Bivši diplomata Hajrudin Somun naglašava značajan aspekt politike SAD prema BiH, a koji je upravo američka državna sekretarka iznijela prilikom svoje posjete.
„Hilari Klinton, kada je bila neki dan u Sarajevu, rekla je da se Dejtonski sporazum ne smije dirati i tačka. Ako žele da ne diramo Dejtonski sporazum što se tiče suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH, to je u redu. Ali Dejtonski sporazum je zakovao jedan državni sistem, zbog koje u Dejtonskom ustavu ne može dalje Bosna napredovati“, kaže Somun.
Klintonovo nasljeđe
Amerika i kad na izgled ne radi ništa, radi mnogo, smatra novinar Vlastimir Mijović. Ipak, dosadašnji kurs ostaje.
„Mislim da oni posvećuju dovoljno pažnje nama i našim problemima, te da tu neće doći do nekog velikog, rapidnog povećanja njihovih aktivnosti ovdje. U principu, sada je sve na nama. Oni nama godinama poručuju upravo to. Mislim da će Obamina administracija, u drugom mandatu, nastaviti utabanom stazom. Pokazivat će zainteresovanost za ono što se ovdje dešava, ali ključne iskorake očekivat će od nas. Ne očekujem nikakvu novu prekretničku politiku koja bi došla u Bosnu sa one strane Atlantika“, kaže Mijović.
Trka za američkog predsjednika izazvala je i veliku medijsku pažnju u BiH. Bila je to prva vijest svih informativnih emisija, te naslovnih strana svih važnijih bosanskohercegovačkih novina. U specijalnoj emisiji FTV-a, posvećenoj američkim izborima, bivši bosanskohercegovački diplomata i novinar, Zlatko Dizdarević, osvrnuo se na politiku kontinuiteta. No, ne smatra je najsretnijim rješenjem za BiH:
„Mi u kontinuitetu imamo 17 godina ničega, 17 godina bez perspektive, 17 godina nemanja odgovora na to šta sutra. Ukoliko SAD i nova administracija nisu spremni da urade korak dalje i korak više, a sumnjam da će uraditi jer iz mitoloških razloga čuvaju slavu svog Dejtona i nisu spremni da sruše išta od onoga što su upisali sebi kao slavu u istoriji, bolje neka nemamo kontinuitet.“
Ovako bosanskohercegovački političari komentarišu buduće odnose i Obamin uspjeh:
„Mislim da će se u dodatnom mandatu predsjednika Obame, odnosi BiH i SAD-a, definitivno potvrditi kao prijateljski i saveznički“, kaže predsjedavajući Predsjedništva BiH, Bakir Izetbegović.
„Amerika treba BiH. Demokrati i administracija koju je vodio Obama četiri godine pokazala je interes za BiH. Možda imamo neke puno bolje prilike u BiH i regiji Balkana. Imali smo neku podršku. Imali smo je na putu za euroatlantske integracije“, podsjeća predsjedavajući Predstavničkog Doma Parlamenta BiH, Božo Ljubić.
„Obzirom da je riječ o demokratskoj administraciji, tu treba očekivati dalji nastavak njegovanja onoga što se obično naziva Klintonovim nasljeđem, a to je Dejtonski mirovni sporazum i politika koja je kreirana tada“, navodi Igor Radojičić, predsjednik Narodne Skupštine Republike Srpske.
„Za SAD, davno je BiH prestala biti njihov prioritet, davno su se oni već povukli sa ovog prostora i davno su predali neku vrstu odgovornosti EU“, naglašava Mladen Ivanić, bivši ministar vanjskih poslova BiH.
Ono što se jasno da iščitati iz dosadašnje vanjske politike SAD, bar što se BiH tiče, njen uticaj će i dalje biti važan. Ono što se već u narednoj godini može očekivati jeste početak reforme Federacije, koja je najavljena pod američkim pokroviteljstvom.
