Grupa Bošnjaka i Albanaca koji žive u Njujorku zatražzila je od Crne Gore da prizna "zločine" nad civilnim stanovništvom islamske vere, koji su, navodno, počinjeni u jesen 1912. na području Plava, Gusinja i Rožaja, kada je crnogorska vojska u Prvom balkanskom ratu oslobodila severni deo Crne Gore.
Potomci žrtava tih "zločina", kako su prenelpojedini podgorički mediji, u svom predlogu su naveli da su Crnogorci, nakon oslobođenja Plava, Gusinja i Rožaja od Osmanlija, naprvili "genocid" na tom području.
Prema obrazloženju potpisnika predloga, pod "genocidom" se smatraju i talasi iseljavanja Bošnjaka posle Drugog svetskog rata.
Zatraženo je i podizanje "memorijalnog centra" žrtvama pomenutog "genocida".
Sličan zahtev nedavno je uputio i reis Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Mustafa Cerić.
Situacija u severoistočnom delu Crne Gore, nakon oslobođenja od Otomanske imperije, jedna je od tema i skupa koji se održava u Podgorici, pod nazivom "100 godina od odlaska Osmanlija s Balkana: Civilizacija ili okupacija - Šta su nam ostavili".
Crna Gora je prva ušla u Prvi balkanski rat, 8. oktobra 1912. godine, kada je njena vojska napala karaule na reci Tari kod Mojkovca. Već sutradan, oslobođen je Mojkovac, a zatim Bijelo Polje, Berane, Rožaje, Plav, Gusinje i Pljevlja.
Sva ta mesta oslobođena su u oktobru pre sto godina, a Crnogorci su oslobodili još i Peć i Đakovicu.
Prema istorijskim izvorima, nakon oslobođenja tih krajeva od Osmanlija, bilo je pokušaja nasilnog pokrštavaja islamskog stanovništva, ali i drugih vidova nasilja.
Većina istoričara smatra da su to činile lokalne vojne vlasti, tek pošto su uspostavljene u novooslobođenim krajevima, pod motom da se muslimani " vrate pradedovskoj veri".
U takvoj situaciji, kako se navodi, sa Cetinja je bilo intervencija kralja Nikole i crnogorske vlade, da se takve represalije prekinu.
Istoričar Šerbo Rastoder je na pomenutom skupu u Podgorici ocenio da je Crna Gora, i ranije, i u novije vreme, nedovoljno učinila da se islamsko stanovništvo na severu drzave potpunije integriše u crnogorsko društvo.
