Pet osoba uhapšenih u srijedu u akciji Agencije za istrage i zaštitu BiH zbog javnog podsticanja na terorističke aktivnosti pušteno je na slobodu. U toku je istraga u pravcu podizanja optužnice, navode iz Tužilaštva BiH. Mada su pušteni, eksperti smatraju da je hapšenje poruka radikalnim grupama da ih se prati i da se neće dozvoliti njihovo propagiranje nasilja. No, je li ova poruka zakasnila s obzirom da radikalni vehabijski misionari javno djeluju već godinama bez posljedica?
Husein Bosnić zvani Bilal, Rusmir Kadrispahić zvani Hajrulah Hatab, Edin Zukić i Refik Talović od ranije su poznati po svojim radikalnim stavovima.
Bosnić, kojeg se smatra jednim od najvećih autoriteta u vehabijskoj zajednici, odmah nakon Nusreta Imamovića iz Gornje Maoče, je vođa vehabijske zajednice u Bužimu i poznat je i kao "daija iz Bihaća".
Osim što je javno izražavao naklonost prema vođi Al-Qaide Osami bin Ladenu, Bosnić je javno iskazao i svoj stav prema društvu u kome živi:
„Svi se slažemo, znači svi učenjaci islama, svi muslimani, da čovjek koji zanegira instituciju namaza i kaže, primjera radi: 'Nema u islamu namaz jer ja ne priznajem namaz’ - takvim riječima da kaže - on postaje po koncezusu učenjaka nevjernik, otpadnik od vjere i on se ubija. Ti ne možeš sad nas vezati za sekularno društvo. Mene ne može niko natjerati da ja sada mislim opcijom Tite Josipa Broza.“
Ovu je izjavu zabilježio urednik Vijesti FTV Avdo Avdić, koji se godinama bavi pitanjem vehabijskog pokreta u BiH. Nekoliko puta sreo se sa Bosnićem, ali i drugima osumnjičenim za javno podsticanje na terorističke aktivnosti.
„Radi se o ljudima koji su neuspješni u svom životu. Znači oni se nisu ostvarili. Bilal Bosnić je, koliko znam, bio student u Siriji, jedan od lošijih studenata, i onda se okrenuo tom selefijskom pokretu i mislio je da će se puštajući bradu i poznavajući loše arapski jezik, ovdje u BiH sa svojim novim učenjima nametnuti kao jedan od vjerskih lidera. I on je to uspio u tom selefijskom svijetu, zajedno sa Nusretom Imamovićem. U toj hijerarhiji Bilal Bosnić zauzima visoko, drugo mjesto", kaže Avdić.
"Više se radi o estradnoj ličnosti unutar vehabijskog pokreta koji je zadužen za pjevanje na svim tim raznim dernecima i selefijskim okupljanjima, ali i motivatoru, čovjeku koji je spreman pozivati na propast Amerike“, dodaje Avdić.
Kadrispahić, poznat kako Hajrulah Hatab, autor je brojnih tekstova koji pozivaju na džihad. Optužba pod kojom su uhapšeni, kako se vjeruje, odnosi se na prijetnje posredstvom društvenih mreža predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku.
Mjere države ograničene
Iako su navodno priznali optužbe, pušteni su na slobodu, a protiv njih se vodi istraga s ciljem podizanja optužnice. Računari, mobilni telefoni i literature koju su pripadnici Agencije za istrage i zaštitu BiH zaplijenili u osam stanova na nekoliko lokacija u BiH izuzeti su radi vještačenja.
Mehmed Bradarić, nekadašnji načelnik Općine Maglaj u okviru koje je bila formirana i jedna od prvih vehabijskih zajednica - Bočinja, danas u svojstvu člana zajedničke parlamentarne komisije za odbranu i sigurnost kaže kako je zadovoljan što se počelo raditi, te da je isto tako istina da poruke odavno stižu, ali se na njih ne reaguje:
„Ja sam očekivao takve akcije prije. Imate Nusreta Imamovića koji kaže vrlo javno da samoubilački napadi nisu zabranjeni i da ih samo treba iskoristiti u pravo vrijeme - i desi nam se Bugojno. U svakoj normalnoj zemlji takve izjave se kažnjavaju i takvi ljudi se hapse. Ništa manje otrovne poruke nije slao ni Bilal Bosnić“, kaže Bradarić.
Vlado Azinović, profesor na FPN i autor knjige Uvod u studije terorizma, kaže kako nisu samo pripadnici vehabijskog pokreta ti koji imaju radikalne ideje protiv države. Ipak, poruka je poslata.
„Mislim da je ovo bila akcija koja je trebala da osobama koje potiču radikalizam i moguće ohrabruju na nasilje bude poslana poruka:’Znamo ko ste, znamo gdje ste, znamo šta radite.’ Naš je problem što se radikalizacija u BiH neprekidno odvija, i to ne samo s ove ideološke adrese na koju je jučer pokucala SIPA. U tom svjetlu se može pratiti i posmatrati inicijativa, recimo, za ukidanje jednog od stubova opstanka BiH kao suverene države, incijativa za ukidanje Oružanih snaga, što je također jedan radikalna ideja“, ocjenjuje Azinović.
Dobro je da vehabije znaju da ih neko motri, vjeruje i Avdo Avdić. Ipak, navodi kako su mjere države ograničene. Šutnja i nedjelovanje trajali su predugo, te se i danas osjećaju posljedice.
Avdić navodi primjer nedavno uhapšenog državljanina BiH u Australiji Adnana Karabegovića, kojeg se sumnjiči za pripremu napada na Operu u Sidneju. Harun Mehičević, koji je bio na čelu Islamskog centra u kojem su se okupljali sada je u BiH, i tu je, kaže Avdić, pronašao utočište:
„Imamo čovjeka koji je bio jedan od glavnih imama u Melburnu, koji je oformio tu svoju grupu kojoj je pripadao čovjek koji je pokušao da izvrši teroristički napad u Australiji - svi su iz BiH. Čovjek dođe na teritoriju BiH, a za njim ne dođu dokumenti koje je naša ambasada poslala iz Australije. Svi su obavještavali svoju javnost da je taj čovjek pobjegao u BiH, da se nalazi na slobodi, da je bio u Gornjoj Maoči. Takve stvari i nepoduzimanje šalju poruku da je BiH mjesto gdje prolaze razne osobe koje se mogu dovesti u vezu sa terorizmom.“
Postoji i druga strana problema, a to je da su uz potencijalne i pravosnažno osuđeni za terorizam na slobodi, poput Rijada Rustempašića, Abdulaha Handžića i Edisa Velića. Sumnja se da je upravo Rustempašić i glavni akter nedavnog napada na Adnana Čauševića, glavnog svjedoka u suđenju za teroristički napad u Bugojnu.
Husein Bosnić zvani Bilal, Rusmir Kadrispahić zvani Hajrulah Hatab, Edin Zukić i Refik Talović od ranije su poznati po svojim radikalnim stavovima.
Bosnić, kojeg se smatra jednim od najvećih autoriteta u vehabijskoj zajednici, odmah nakon Nusreta Imamovića iz Gornje Maoče, je vođa vehabijske zajednice u Bužimu i poznat je i kao "daija iz Bihaća".
Osim što je javno izražavao naklonost prema vođi Al-Qaide Osami bin Ladenu, Bosnić je javno iskazao i svoj stav prema društvu u kome živi:
„Svi se slažemo, znači svi učenjaci islama, svi muslimani, da čovjek koji zanegira instituciju namaza i kaže, primjera radi: 'Nema u islamu namaz jer ja ne priznajem namaz’ - takvim riječima da kaže - on postaje po koncezusu učenjaka nevjernik, otpadnik od vjere i on se ubija. Ti ne možeš sad nas vezati za sekularno društvo. Mene ne može niko natjerati da ja sada mislim opcijom Tite Josipa Broza.“
Ovu je izjavu zabilježio urednik Vijesti FTV Avdo Avdić, koji se godinama bavi pitanjem vehabijskog pokreta u BiH. Nekoliko puta sreo se sa Bosnićem, ali i drugima osumnjičenim za javno podsticanje na terorističke aktivnosti.
„Radi se o ljudima koji su neuspješni u svom životu. Znači oni se nisu ostvarili. Bilal Bosnić je, koliko znam, bio student u Siriji, jedan od lošijih studenata, i onda se okrenuo tom selefijskom pokretu i mislio je da će se puštajući bradu i poznavajući loše arapski jezik, ovdje u BiH sa svojim novim učenjima nametnuti kao jedan od vjerskih lidera. I on je to uspio u tom selefijskom svijetu, zajedno sa Nusretom Imamovićem. U toj hijerarhiji Bilal Bosnić zauzima visoko, drugo mjesto", kaže Avdić.
"Više se radi o estradnoj ličnosti unutar vehabijskog pokreta koji je zadužen za pjevanje na svim tim raznim dernecima i selefijskim okupljanjima, ali i motivatoru, čovjeku koji je spreman pozivati na propast Amerike“, dodaje Avdić.
Kadrispahić, poznat kako Hajrulah Hatab, autor je brojnih tekstova koji pozivaju na džihad. Optužba pod kojom su uhapšeni, kako se vjeruje, odnosi se na prijetnje posredstvom društvenih mreža predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku.
Mjere države ograničene
Iako su navodno priznali optužbe, pušteni su na slobodu, a protiv njih se vodi istraga s ciljem podizanja optužnice. Računari, mobilni telefoni i literature koju su pripadnici Agencije za istrage i zaštitu BiH zaplijenili u osam stanova na nekoliko lokacija u BiH izuzeti su radi vještačenja.
Mehmed Bradarić, nekadašnji načelnik Općine Maglaj u okviru koje je bila formirana i jedna od prvih vehabijskih zajednica - Bočinja, danas u svojstvu člana zajedničke parlamentarne komisije za odbranu i sigurnost kaže kako je zadovoljan što se počelo raditi, te da je isto tako istina da poruke odavno stižu, ali se na njih ne reaguje:
„Ja sam očekivao takve akcije prije. Imate Nusreta Imamovića koji kaže vrlo javno da samoubilački napadi nisu zabranjeni i da ih samo treba iskoristiti u pravo vrijeme - i desi nam se Bugojno. U svakoj normalnoj zemlji takve izjave se kažnjavaju i takvi ljudi se hapse. Ništa manje otrovne poruke nije slao ni Bilal Bosnić“, kaže Bradarić.
Vlado Azinović, profesor na FPN i autor knjige Uvod u studije terorizma, kaže kako nisu samo pripadnici vehabijskog pokreta ti koji imaju radikalne ideje protiv države. Ipak, poruka je poslata.
„Mislim da je ovo bila akcija koja je trebala da osobama koje potiču radikalizam i moguće ohrabruju na nasilje bude poslana poruka:’Znamo ko ste, znamo gdje ste, znamo šta radite.’ Naš je problem što se radikalizacija u BiH neprekidno odvija, i to ne samo s ove ideološke adrese na koju je jučer pokucala SIPA. U tom svjetlu se može pratiti i posmatrati inicijativa, recimo, za ukidanje jednog od stubova opstanka BiH kao suverene države, incijativa za ukidanje Oružanih snaga, što je također jedan radikalna ideja“, ocjenjuje Azinović.
Dobro je da vehabije znaju da ih neko motri, vjeruje i Avdo Avdić. Ipak, navodi kako su mjere države ograničene. Šutnja i nedjelovanje trajali su predugo, te se i danas osjećaju posljedice.
Avdić navodi primjer nedavno uhapšenog državljanina BiH u Australiji Adnana Karabegovića, kojeg se sumnjiči za pripremu napada na Operu u Sidneju. Harun Mehičević, koji je bio na čelu Islamskog centra u kojem su se okupljali sada je u BiH, i tu je, kaže Avdić, pronašao utočište:
„Imamo čovjeka koji je bio jedan od glavnih imama u Melburnu, koji je oformio tu svoju grupu kojoj je pripadao čovjek koji je pokušao da izvrši teroristički napad u Australiji - svi su iz BiH. Čovjek dođe na teritoriju BiH, a za njim ne dođu dokumenti koje je naša ambasada poslala iz Australije. Svi su obavještavali svoju javnost da je taj čovjek pobjegao u BiH, da se nalazi na slobodi, da je bio u Gornjoj Maoči. Takve stvari i nepoduzimanje šalju poruku da je BiH mjesto gdje prolaze razne osobe koje se mogu dovesti u vezu sa terorizmom.“
Postoji i druga strana problema, a to je da su uz potencijalne i pravosnažno osuđeni za terorizam na slobodi, poput Rijada Rustempašića, Abdulaha Handžića i Edisa Velića. Sumnja se da je upravo Rustempašić i glavni akter nedavnog napada na Adnana Čauševića, glavnog svjedoka u suđenju za teroristički napad u Bugojnu.
