Susret umjetnika na festivalima je prilika za razmjenu kreativnih ideja, koje međunarodnoj javnosti odašilju imidž Balkana, drugačiji od onog kakav se pamti iz perioda 90-ih godina. To potvrđuje i međunarodni filmski festival u Sarajevu, koji se održava ove sedmice.
Umjetnost ima moć nad drugim oblicima ljudske komunikacije jer na ljude gleda u svoj punoći, a ne kao strane u sukobu, kaže filmska režiserka Jasmila Žbanić:
„Umjetnost i festivali jesu važni jer ljudima daju novu dimenziju i nude nove perspektive koje aktualna politika ne nudi i koji masovni mediji većinom ne nude. SFF radi na ujedinjavanju regije, više nego svi političari zajedno. Zato festival danas i smeta mnogima. Promjene i kreću od oaza ali ja bih rekla od najmanjih čestica. Naučno je dokazana moć malih čestica.“
Radeći kao selektorka programa Future MESS-a, programa MESS festivala posvećenog mladim režiserima, Selma Spahić, pozorišna režiserka, ističe da su na ovdašnjim festivalima sve više u fokusu regionalni umjetnici.
„U programima festivala uvijek je regija zastupljenija u određenom segmentu. I strategija cijele regije je da ima fokus na samu regiju jer internacionalne programere sa različitih festivala upravo to i zanima. Oni će doći u gradove u okruženju da vide šta se događa u teatarskom svijetu kod nas. To je prirodan put kojim festivali idu da bi se pozicionirali na evropskoj i svjetskoj mapi“, ocjenjuje Selma Spahić.
Festivalska kultura nije rješenje u smislu kulturne produkcije, ali jeste u smislu komunikacije, ističe književnik i publicista Ahmed Burić. Na pitanje da li su festivali sve više promocija zabave, a sve manje istinskih kulturnih vrijednosti, Burić odgovara:
„Festival MESS ne bih u to ubrajao jer on uvijek ima neke programe u kojima misli na svoju produkciju. Svjetski festivali su obično tržišno zabavne manifestacije. Ne bih nipodaštavao neke ljude koji su tu dolazili pa govorili neke pametne stvari, od njih se nešto i moglo naučiti. U svakom slučaju to je više tržišna negoli kulturna manifestacija. Tako je svugdje. Tako je i u Kanu.“
(FOTOGALERIJA: Prva noć 18. SFF-a)
Fotogalerija
Prva noć Sarajevo Film Festivala
Atraktivnost festivala za široku publiku otvara prostor i za ono što je predviđeno nekom užem krugu gledalaca ili ljudi koje to zanima. Komercijalizacija festivala je neizbježan proces, ali koji ne treba biti smisao ili svrha, navodi filmski režiser Pjer Žalica.
„Ne vidim od toga veliku opasnost, mada normalno, ukoliko se nešto pretvori u paradu, onda to nije dobro. Ja sam onako od početka do kraja protiv crvenog tepiha, ali mislim da to ne govori u prilog tezi da je festival komercijalizovan, nego je to moje privatno osjećanje da prostor u kojem živimo i crveni tepih ne idu zajedno“, smatra Žalica.
Sve dok ne postoji neko institucionalno rješenje kulturne politike, neće biti moguće značajnije povezivanje kultura na području nekadašnje Jugoslavije, ističe pjesnik i esejist Senadin Musabegović. Kao predsjednik Organizacionog odbora Sarajevskih dana poezije, svjestan je da manifestacije poput festivala itekako doprinose povezivanju regiona. Međutim:
„Nije to baš tako da kulturni radnici povezuju. Kulturni radnici proizvode getoizirajući politiku nacionalnih osvješćenja, kao i to da proizvode komercijalnu kulturu. To je na žalost odlika ovog vremena. Danas gotovo da ne možete predstaviti prave i istinske vrijednosti bez nekog zabavnog popularizma, bez crvenog tepiha. Svi smo osuđeni da u tome danas živimo. To mi je čudno da se gase muzeji, uništavaju institucije, da živimo u nekom potopu, a dešavaju se festivali. Nešto nije u redu sa takvom politikom", naglašava Senadin Musabegović.
Pristojne budžete, koji se potroše na festivalske manifestacije, trebalo bi itekako usmjeriti i na ohrabrenje domaće produkcije, ističe Ahmed Burić:
„Neki od tih velikih novaca bi trebali malo skrenuti i u neke džepove, koji nisu tako duboki da sebi mogu održavati kontinuiranu produkciju. Ako su to već velike turističke zabavne manifestacije, onda bi bilo lijepo da neko, ko tu nije zbog turizma i zabave, osjeti nešto od toga.“
