Nakon deset dana pauze, haško suđenje bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću nastavljeno je svjedočenjem direktora Instituta Bosne i Hercegovine za nestale osobe Amora Mašovića.
On je kao svjedok tužiteljstva opisao metodologiju skupljanja i obrade podataka o procesu eshumacija, obdukcija i identifikacija žrtava iz pojedinačnih i masovnih grobnica širom Bosne i Hercegovine.
„Čak 99,5 posto je sigurna metoda identifikacije ubijenog“, izjavio je svjedok Mašović objašnjavajući ažurirani spisak čija imena su navedena u optužnici protiv Karadžića za genocid i ostale zločine u Bosni i Hercegovini. No lista nije prikazana u javnosti i zbog zaštite identiteta obitelji za koje još uvijek traje postupak identifikacije njihovih nestalih članova.
Tijekom opisivanja analize spomenute su primjerice žrtve iz Bijeljine koje je rijeka Drina odnijela do rijeke Save u Srbiji kao i ubijeni iz općine Ključ, čiji su posmrtni ostaci pronađeni u masovnoj grobnici Lanište 1. Mašović je tužiteljstvu potvrdio kako su na tom mjestu pronađeni i posmrtni ostaci ljudi koji nisu navedeni u optužnici protiv Karadžića, budući da do 2009.godine, kada se krenulo sa suđenjem – njihova identifikacija još nije završila.
Crvenim tekstom označene su žrtve koje se nalaze na listi tužiteljstva. Crnim tekstom označena su imena žrtava koje se ne nalaze na listi tužiteljstva, ali su pronađene u istoj masovnoj grobnici, odnosno jednoj prirodnoj jami, dubokoj oko 20 metara u predjelu Lanište, u blizini Ključa. Znači ista masovna grobnica je skrivala ostatke svih ovih žrtava.
U unakrsnom ispitivanju optuženi Karadžić je želio narušiti vjerodostojnost svjedoka, navodeći da je u svojem radu pristran.
„Htio bih prvo da vidim...da sebi rasvijetlim, da razjasnim nekoliko nedoumica u pogledu Vašeg odnosa prema Srbima i prema meni osobno. Kako bih u svjetlu toga mogao promatrati Vaše svjedočenje. Slažete li se da je srpska strana u Bosni i Hercegovini krajnje nezadovoljna Vašim odnosom prema srpskim žrtvama?“, ustvrdio je optuženi.
Mašović je potvrdio da su neke nevladine udruge nezadovoljne zbog rada Instituta u vezi istrage o žrtvama srpske nacionalnosti. No odbio je optužbe o pristranosti navodeći kako sa svojim kolegama Srbima u Institutu za nestale jako dobro surađuje.
Karadžić je i ovaj put želio prikazati kako su brojke o između 7000 i 8000 žrtava Srebrenice prenapuhane. No Mašović je ustvrdio kako su ti nalazi egzaktni i kako je do sada pronađeno kompletnih, najmanje 6800 žrtava, dok je s druge strane prijavljen nestanak od preko 8000 ljudi.
Suđenje će se nastaviti iskazom zaštićenih svjedoka.
On je kao svjedok tužiteljstva opisao metodologiju skupljanja i obrade podataka o procesu eshumacija, obdukcija i identifikacija žrtava iz pojedinačnih i masovnih grobnica širom Bosne i Hercegovine.
„Čak 99,5 posto je sigurna metoda identifikacije ubijenog“, izjavio je svjedok Mašović objašnjavajući ažurirani spisak čija imena su navedena u optužnici protiv Karadžića za genocid i ostale zločine u Bosni i Hercegovini. No lista nije prikazana u javnosti i zbog zaštite identiteta obitelji za koje još uvijek traje postupak identifikacije njihovih nestalih članova.
Tijekom opisivanja analize spomenute su primjerice žrtve iz Bijeljine koje je rijeka Drina odnijela do rijeke Save u Srbiji kao i ubijeni iz općine Ključ, čiji su posmrtni ostaci pronađeni u masovnoj grobnici Lanište 1. Mašović je tužiteljstvu potvrdio kako su na tom mjestu pronađeni i posmrtni ostaci ljudi koji nisu navedeni u optužnici protiv Karadžića, budući da do 2009.godine, kada se krenulo sa suđenjem – njihova identifikacija još nije završila.
Crvenim tekstom označene su žrtve koje se nalaze na listi tužiteljstva. Crnim tekstom označena su imena žrtava koje se ne nalaze na listi tužiteljstva, ali su pronađene u istoj masovnoj grobnici, odnosno jednoj prirodnoj jami, dubokoj oko 20 metara u predjelu Lanište, u blizini Ključa. Znači ista masovna grobnica je skrivala ostatke svih ovih žrtava.
U unakrsnom ispitivanju optuženi Karadžić je želio narušiti vjerodostojnost svjedoka, navodeći da je u svojem radu pristran.
„Htio bih prvo da vidim...da sebi rasvijetlim, da razjasnim nekoliko nedoumica u pogledu Vašeg odnosa prema Srbima i prema meni osobno. Kako bih u svjetlu toga mogao promatrati Vaše svjedočenje. Slažete li se da je srpska strana u Bosni i Hercegovini krajnje nezadovoljna Vašim odnosom prema srpskim žrtvama?“, ustvrdio je optuženi.
Mašović je potvrdio da su neke nevladine udruge nezadovoljne zbog rada Instituta u vezi istrage o žrtvama srpske nacionalnosti. No odbio je optužbe o pristranosti navodeći kako sa svojim kolegama Srbima u Institutu za nestale jako dobro surađuje.
Karadžić je i ovaj put želio prikazati kako su brojke o između 7000 i 8000 žrtava Srebrenice prenapuhane. No Mašović je ustvrdio kako su ti nalazi egzaktni i kako je do sada pronađeno kompletnih, najmanje 6800 žrtava, dok je s druge strane prijavljen nestanak od preko 8000 ljudi.
Suđenje će se nastaviti iskazom zaštićenih svjedoka.
