Predsjednik Azerbejdžana Ilhan Alijev izgradio je blještavu “ Kristalnu dvoranu “ u kojoj će se održati muzički festival za milionsko gledalište širom svijeta, ali kritičari kažu da vlada krši ljudska prava, sravnjavajući sa zemljom domove ljudi, a sve za veliku noć u kojoj će biti u centru pažnje svijeta.
Eldar Gasimov i Nigar Džamal obezbijedili su pravo ovoj zemlji proizvođaču nafte da ove godine bude domaćin Eurosonga pobjedom na prošlogodišnjme takmičenju u Njemačkoj 26 .maja.
Svjetlucavo staklo i beton nebodera već dominiraju siluetom Bakua kao i skupi automobili, te butici Dior, Armani i Tiffany & Co, sve to Oilman avenijom pored Kaspijskog mora.
Ali i uz blješteći keš od prodaje nafte i gasa, većinom muslimanska zemlja Azerbejdžan je potrošio još 50 miliona dolara na gradski fejslifting s namjerom da pokažu sva dostignuća zemlje od kada su postali nezavisni od Moskve 1991.godine.
Takođe je potrošena i neobjelodanjena suma novca na izgrdanju pravougaone Kristalne dvorane od 23.000 mjesta na obalama Kaspijskog mora.
U proteklih nekoliko godina, čitavi okruzi su izbrisani sa lica zemlje da bi se napravili parkovi, putevi i blokovi luksuznih apartmana, te šoping centri kao dio rekonstrukcije grada od 2 miliona stanovnika, što je prethodilo pobjedi na Evroviziji.
Grupe za zaštitu ljudskih prava, pak kažu da su neke od zagrada u centru srušene upravo zbog Eurosnga i da su stanovnici prisilno iseljavani, posebno u oblasti oko Kristalne dvorane, što baca marčnu sjenku na cijeli događaj.
“Azerbjedžanska vlada ne samo da demolira domove, ona uništava živote ljudi“, kaže Džejn Bušanan, viši istraživač za Evropu i Aziju u Human Right Watch-u.
“Evrovizija je omogućavala vladi priliku da pokažu Baku hiljadama posjetilaca i milionima televizijskih gledalaca. Ali umjesto toga, azerbjedžanska vlada pokazuje svoje nepoštovanje ljudskih prava prisiljavajući ljude da napuste domove, prelazeći tako u drugu krajnost”, kaže Džejn Bušnan.
Vlasti vide “političku provokaciju”
Kritičari to uljepšavanje po svaku cijenu takođe vide kao pokušaj prikrivanja rastućeg jaza između bogatih i siromašnih, osione korupcije u naftom zavisnoj ekonomiji države od 9 miliona stanovnika.
Iako je Azerbejdžan postigao određeni napredak u povećanju životnog standarda svojih građana u posljednje dvije decenije, poštovanje ljudskih prava neprekidno je bilo na udaru kritike pod režimom predsjednika Ilhama Alijeva, kao i njegovog prethodnika i oca Hajdara Alijeva, kojeg je naslijedio.
Azerbjdžanske vlasti odbacile su oštre kritike o pripremama za Eurosong, koji će biti emitovan ogromnom međunarodnom auditorijumu, tvrdeći da je sve urađeno u skladu sa zakonom.
Kristalna dvorana u Bakuu
“Za neke je Eurosong veliki i lijepi paraznik, dok je za druge samo razlog za političke provokacije”, rekla je Merhiban Alijeva, prva dama i predsjednik organizacionog Komiteta Eurosonga.
Lokalne vlasti takođe brane rušenja domova, obrazlažući da su ponudili rezidentima kompenzaciju ili preseljenje. Ali mnogi od onih koji su bili prinuđeni da napuste svoje domove kažu da je kompenzacija bila neadekvatna.
“Nemoguće je naći pristojan smještaj za novac koji su nam isplatili“, kaže za Reuters 35-togodišnji Ruslan, koji je odbio da kaže svoje prezime iz straha.
On i njegova majka su među 72 porodice koji su živjele u nekom od srušenih blokova. Porodice koje su odbile da napuste domove ostajele su bez struje, gasa i vode, dok su zimske temperature padale veoma nisko, kaže ovaj stanovnik Bakua.
Ruslan je napustio dvosoban stan u kojem je živio 25 godina prošlog mjeseca. Dobio je naknadu od 113.000 dolara i sada iznajmljuje stan, za koji mu gradske vlasti pomažu da plaća. Prosječan dvosoban stan u centralnom dijelu Bakua košta oko 200.000 dolara.
U nekim su slučajevima, kako kažu predstavnici HRW-a, stanovnici su bili prisiljeni da napuste svoje domove jer su im stanovi rušeni iako su sudski procesi bili u toku. Oni su bukvalno preko noći izabacivani na ulicu.
Diplomatski sparing
Istraživači kršenja ljudskih prava takođe su pozvali na nezavisnu istragu zbog optužbi da je policija pretukla dva mlada muzičara koji su bili uhapšeni tokom protesta protiv Alijeva 17.marta.
Evrovizijsko takmičenje koje je izazvalo značajno ozbuđenje u mnogim show biznis zajednicama, takođe je pokušalo da izbjegne kontroverze i u drugim sferama ove godine.
Armenija se povukla iz takmičenja ovog mjeseca, zbog tenzija u Nagorno -Karabahu, enklavi većinski nastanjenom armenskom populacijom u Azerbejdžanu u kojem su armenske snage preuzele kontrolu nakon raspada Sovjetskog Saveza.
Armenski Javni servis je obrazložio da i pored toga što su dobili bezbjednosne garancije od strane vlasti Azerbejdžana, predsjednik Alijev je opisao svog prvog susjeda kao neprijatelja broj jedan.
Amnesty International je urgirao prošelog mjeseca na Baku i za suočavanje sa "neprijatnom istinom o stanju ljudskih prava" i puštanjem 16 ljudi koje su opisali kao zatvorenike savjesti.
"Azerbejdžan će bez sumnje ponuditi bogatu pozornicu na glasove iz cijele Europe, ali izvan koncertne dvorane, malo se kritičkih glasova tolerše", rekao je Džon Dalhuisen, zamjenik direktora programa Amnestija za Evropu i Centralnu Aziju.
"Opozicioni protesti zapravo su krivično djelo.Mirni demonstranti su u pritvoru, dok se novinari i nevladine organizacije suočavaju sa prijetnjama i zlostavljanjem", rekao je Delhusijen.
