Na suđenju bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću nastavljen je iskaz istražitelja tužiteljstva Dušana Janca. Nakon što je u glavnom ispitivanju iznio ažurirane podatke haškog tužiteljstva koji govore o 6827 do sada identificiranih srebreničkih žrtava, Janca je prilikom unakrsnog ispitivanja optuženi Karadžić suočio sa svojim tezama – o namještanju broja ubijenih za potrebe optužbe.
„Demografska jedinica tužiteljstva je provjeravala podatke i njihove su brojke pouzdane", odgovorio je istražitelj Janc na opetovane tvrdnje Karadžića o namještanju izvještaja o eshumiranim posmrtnim ostacima ljudi koji su nestali nakon ulaska Vojske Republike Srpske u Zaštićenu zonu Srebrenica.
No optuženi je tijekom višesatnog ispitivanja Janca pokušao prikazati kako je istražitelj kombinirao podatke koji su mu odgovarali s različitih popisa, primjerice – liste Međunarodnog crvenog križa o nestalima te liste Međunarodne komisije za nestale, ICMP-a.
„Da Vam pravo kažem malo sam zabrinut, ako postoji meni stvari koje nam se sviđaju i koje nam se ne sviđaju. Pa uzmemo nešto od Crvenog križa pa zamijenimo nešto na listi ICMP-a. Brinem se to štiklanje i kombiniranje, da ne kažem, baba i žaba. Ali znači postoji neki meni da možemo kombinirati. Recite da li je sve ostalo na listi ICMP-a savršeno, samo ste ta imena uzeli od Crvenog križa“, ispitivao je optuženi.
Slika nije crno-bijela
Janc je odbio mogućnost da je miješao spomenute liste, objašnjavajući kako ih je demografska jedinica tužiteljstva usporedno koristila za potkrijepu podataka o broju pogubljenih.
Kako bi osporio taj izvještaj Karadžić je nastavio iznositi svoju tezu - da su u masovnim grobnicama pronađene žrtve, ne samo iz srpnja 1995.godine, već i iz prijašnjih razdoblja rata.
Svjedok je odbio takvu mogućnost, kao i da su većina eshumiranih - vojnici Armije Bosne i Hercegovine ubijeni u borbama. Janc je pri tom napomenuo kako slika nije crno-bijela, navodeći kao primjer grobnicu Glogova u koju su pokopani i ljudi ubijeni duž puta Konjević Polje – Bratunac te ispred škole Vuk Karadžić u Bratuncu.
No naglasio je kako je većina žrtava unutar nje povezana sa strijeljanjem u skladištu u Kravici gdje je prema optužnici ubijeno oko 1000 zarobljenika.
„To je dakle jedan izuzetak. Kad je riječ o sjevernim grobnicama – Branjevo, Orahovac, Petkovci, Kozluk...nemamo nikakvih dokaza da su u tim grobnicama i neki drugi ljudi osim strijeljanih. Proces asanacije se nije ni dogodio“, naveo je svjedok.
Nakon Janca, o događajima vezanim uz zauzimanje Srebrenice, s iskazom je počeo zaštićeni svjedok pod pseudonimom KDZ 584, na sjednici potpuno zatvorenoj za javnost.
„Demografska jedinica tužiteljstva je provjeravala podatke i njihove su brojke pouzdane", odgovorio je istražitelj Janc na opetovane tvrdnje Karadžića o namještanju izvještaja o eshumiranim posmrtnim ostacima ljudi koji su nestali nakon ulaska Vojske Republike Srpske u Zaštićenu zonu Srebrenica.
No optuženi je tijekom višesatnog ispitivanja Janca pokušao prikazati kako je istražitelj kombinirao podatke koji su mu odgovarali s različitih popisa, primjerice – liste Međunarodnog crvenog križa o nestalima te liste Međunarodne komisije za nestale, ICMP-a.
„Da Vam pravo kažem malo sam zabrinut, ako postoji meni stvari koje nam se sviđaju i koje nam se ne sviđaju. Pa uzmemo nešto od Crvenog križa pa zamijenimo nešto na listi ICMP-a. Brinem se to štiklanje i kombiniranje, da ne kažem, baba i žaba. Ali znači postoji neki meni da možemo kombinirati. Recite da li je sve ostalo na listi ICMP-a savršeno, samo ste ta imena uzeli od Crvenog križa“, ispitivao je optuženi.
Slika nije crno-bijela
Janc je odbio mogućnost da je miješao spomenute liste, objašnjavajući kako ih je demografska jedinica tužiteljstva usporedno koristila za potkrijepu podataka o broju pogubljenih.
Kako bi osporio taj izvještaj Karadžić je nastavio iznositi svoju tezu - da su u masovnim grobnicama pronađene žrtve, ne samo iz srpnja 1995.godine, već i iz prijašnjih razdoblja rata.
Svjedok je odbio takvu mogućnost, kao i da su većina eshumiranih - vojnici Armije Bosne i Hercegovine ubijeni u borbama. Janc je pri tom napomenuo kako slika nije crno-bijela, navodeći kao primjer grobnicu Glogova u koju su pokopani i ljudi ubijeni duž puta Konjević Polje – Bratunac te ispred škole Vuk Karadžić u Bratuncu.
No naglasio je kako je većina žrtava unutar nje povezana sa strijeljanjem u skladištu u Kravici gdje je prema optužnici ubijeno oko 1000 zarobljenika.
„To je dakle jedan izuzetak. Kad je riječ o sjevernim grobnicama – Branjevo, Orahovac, Petkovci, Kozluk...nemamo nikakvih dokaza da su u tim grobnicama i neki drugi ljudi osim strijeljanih. Proces asanacije se nije ni dogodio“, naveo je svjedok.
Nakon Janca, o događajima vezanim uz zauzimanje Srebrenice, s iskazom je počeo zaštićeni svjedok pod pseudonimom KDZ 584, na sjednici potpuno zatvorenoj za javnost.
