Sirijska vojska nastavila je granatiranje grada Homsa i to bez obzira na snažne osude koje stižu iz međunarodne zajednice. Pogibija i ranjavanje novinara izazvalo je reakcije, ali i pitanje – da li su i sami novinari bili meta ciljanog granatiranja kuće u kojoj su boravili kako bi se spriječilo širenje istine o situaciji u središtu pobune protiv Bashara al Assada.
U Siriji, nažalost, bez promjene. Bjesumučno granatiranje djelova Homsa se nastavalja. Broje se civilne žrtve. Osude su sve snažnije pogotovo nakon što je život izgubilo dvoje ratnih reportera.
Marie Colvin u jednom od svojih posljednjih javljanja iz grada je postavila pitanje zašto svijet dopušta da se ponavlja Srebrenica, „iako smo obećali da se to više neće ponoviti.“
„U Homsu nema obitelji koja ne broji žrtve, bilo od granatiranja, bilo snajperske vatre. Ljudska patnja je ogromna“, napisala je ugledna ratna reporterka.
Homs
Dan poslije njene pogibije, kao i mladog francuskog fotoreportera Remia Oschlicka, njihove kolege upozoravaju da su najvjerojatnije bili meta ciljanog napada. Naime, pored njih, ranjeno je još troje novinara, od kojih je francuskinja Edith Bouvier u vrlo teškoj situaciji.
Urednik Sunday Times, John Witherow, otvoreno je rekao da je vrlo izvjesno da su vlasti locirale kuću odakle idu informacije u svijet i potom je granatirali.
Pariz i London traže da se ranjenim novinarima pruži hitna medicinska pomoć.
Francuski šef diplomacije Alain Juppe ponovio je da je prekid vatre imperativ kako bi se hrana i lijekovi mogli dostaviti građanima Homsa koji su pod opsadom i granatama od 4. februara.
Ujedinjeni narodi su istaknuli da postoje dokazi da su počinjeni zločini protiv čovječnosti. Iz Geneve, međutim, dodaju da postoji mogućnost da su ratne zločine počinili i protivnici režima.
Zapadni i arapski lideri u petak će se u Tunisu sastati kako bi razmatrali budućnost Sirije.
Rusija koja je Assadov saveznik neće se pojaviti na konferenciji, jer su pozvani predstavnici opozicijskih snaga, ali ne i vlada u Damascu.
Mirovni plan Arapske lige koji je uključivao odlazak Bashara al Assada s vlasti nije prošao u Vijeću sigurnosti kao rezolucija jer su joj se usprotivili Moskva i Peking.
Od početka prosvjeda protiv Bashara al Assada prije 11 mjeseci, prema podacima opozicijskih aktivista, ubijeno je oko sedam i pol tisuća ljudi.
Vlada kaže da je u sukobima s protivnicima režima, koje naziva, „naoružanim teroristima“ poginulo najmanje dvije tisuća vojnika i policajaca.
