Nakon zimske pauze u Den Haagu je nastavljeno suđenje bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću. Svjedočenjem zaštićenog svjedoka KDZ 045 koji je preživio masovnu egzekuciju, tužiteljstvo je nastavilo izvođenje dokaza o zločinima počinjenim u Srebrenici u srpnju 1995. godine.
Napadom srpskih snaga na zaštićenu zonu Srebrenica svjedok KDZ 045 se uputio s 13 do 15 tisuća bošnjačkih muškaraca i nekoliko stotina žena u dugačkoj koloni prema Tuzli. Zbog žestokog granatiranja svjedok se s tridesetak muškaraca predao srpskim snagama, no tada je pravi užas za njega i ostale tek počeo.
Preživjevši neljudske uslove, nesnosnu vrućinu u kamionima i pojedinačna ubijanja, svjedok je 14. srpnja 1995. godine prebačen sa stotinama zarobljenika u školu u Petkovcima, pročitao je njegov iskaz tužitelj Kristofer Mičel (Christopher Mitchell).
„Tamo im je naređeno da stave ruke iza potiljka i da otrče do škole između dva reda srpskih vojnika. Dok su trčali prema školi zatočenici su udarani nogama, rukama, kundacima pušaka... i tjeralo ih se da uzvikuju riječi – živjela Republika Srpska i Srebrenica je srpska“, stajalo je u sažetku iskaza svjedoka koji je već svjedočio na suđenju generalu VRS-a (Vojske Republike Srpske) Radoslavu Krstiću, pravomoćno osuđenom na 35 godina zatvora za genocid, odnosno ubojstvo oko 8000 bošnjačkih muškaraca na području Srebrenice.
Nakon prebijanja do smrti i periodičnog izvođenja te ubijanja manjih grupa zarobljenika, svjedok je s više muškaraca utrpan ponovno u kamion te odvezen na jednu livadu kod brane u Petkovcima gdje je na njih otvorena vatra. Praveći se da je mrtav i skrivajući se ranjen ispod mnoštva mrtvih tijela, svjedok KDZ 045 se uspio izvući s još jednim preživjelim te pobjeći prema Tuzli.
„Mi smo se izvukli preko ovog deponija, platoa i spustili u ovaj kanal gdje nas nitko nije mogao vidjeti“, opisao je izmijenjenog glasa KDZ 045 gledajući u fotografiju mjesta pogubljenja prikazanoj u sudnici.
U pokušaju da naruši njegovu vjerodostojnost kao bivšeg pripadnika Teritorijalne obrane Bosne i Hercegovine optuženi Karadžić je zaštićenog svjedoka unakrsno ispitivao o akcijama bošnjačkih snaga na području Zone Srebrenica prije nego što su u nju ušle srpske snage.
(Karadžić tvrdi da je svjedokov opis ubijanja neuvjerljiv)
U nastavku suđenja očekuju se iskazi patologa i antropologa koji su sudjelovali u ekshumaciji više od tisuću srebreničkih žrtava.
Potkraj radnog dana u utorak sa svjedočenjem je počeo britanski patolog Džon Klark (John Clark) koji je od 1999. do 2001. godine predvodio tim patologa koji su vršili obdukcije posmrtnih ostataka srebreničkih žrtava ekshumiranih iz masovnih grobnica u Kozluku, Konjević Polju, Glogovi, Lažetama, Zelenom Jadru te na području Ravnice. Kao svjedok je najavljen i antropolog iz Gvatemale Fredi Pecereli (Peccerilli) koji je u 2000.godine sudjelovao u ekshumacijama masovnih grobnica Lažete 1 i Lažete 2.
U programu Pred licem pravde koji se emituje svake nedjelje u 18 i 30 sati sati kao i u redovnim dnevnim emisijama, RSE izvještava o suđenju Radovanu Karadžiću, bivšem vođi bosanskih Srba koji je uhapšen 21. jula 2008. godine u Beogradu.
Optužnica tereti Karadžića za najteže ratne zločine u 11 tačaka od kojih se dvije odnose na genocid. Ostale tačke otužnice odnose se na zločine protiv čovečnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja počinjene tokom rata u BiH od 1992.
Ratni predsjednik samoproglašene republike bosanskih Srba, kasnije preimenovane u Republika Srpska (RS), najviši je zvaničnik, pored Miloševića, kome se sudi pred Haškim tribunalom. Više tekstova o suđenju Karadžiću pročitajte ovdje.
Napadom srpskih snaga na zaštićenu zonu Srebrenica svjedok KDZ 045 se uputio s 13 do 15 tisuća bošnjačkih muškaraca i nekoliko stotina žena u dugačkoj koloni prema Tuzli. Zbog žestokog granatiranja svjedok se s tridesetak muškaraca predao srpskim snagama, no tada je pravi užas za njega i ostale tek počeo.
Preživjevši neljudske uslove, nesnosnu vrućinu u kamionima i pojedinačna ubijanja, svjedok je 14. srpnja 1995. godine prebačen sa stotinama zarobljenika u školu u Petkovcima, pročitao je njegov iskaz tužitelj Kristofer Mičel (Christopher Mitchell).
„Tamo im je naređeno da stave ruke iza potiljka i da otrče do škole između dva reda srpskih vojnika. Dok su trčali prema školi zatočenici su udarani nogama, rukama, kundacima pušaka... i tjeralo ih se da uzvikuju riječi – živjela Republika Srpska i Srebrenica je srpska“, stajalo je u sažetku iskaza svjedoka koji je već svjedočio na suđenju generalu VRS-a (Vojske Republike Srpske) Radoslavu Krstiću, pravomoćno osuđenom na 35 godina zatvora za genocid, odnosno ubojstvo oko 8000 bošnjačkih muškaraca na području Srebrenice.
Nakon prebijanja do smrti i periodičnog izvođenja te ubijanja manjih grupa zarobljenika, svjedok je s više muškaraca utrpan ponovno u kamion te odvezen na jednu livadu kod brane u Petkovcima gdje je na njih otvorena vatra. Praveći se da je mrtav i skrivajući se ranjen ispod mnoštva mrtvih tijela, svjedok KDZ 045 se uspio izvući s još jednim preživjelim te pobjeći prema Tuzli.
„Mi smo se izvukli preko ovog deponija, platoa i spustili u ovaj kanal gdje nas nitko nije mogao vidjeti“, opisao je izmijenjenog glasa KDZ 045 gledajući u fotografiju mjesta pogubljenja prikazanoj u sudnici.
U pokušaju da naruši njegovu vjerodostojnost kao bivšeg pripadnika Teritorijalne obrane Bosne i Hercegovine optuženi Karadžić je zaštićenog svjedoka unakrsno ispitivao o akcijama bošnjačkih snaga na području Zone Srebrenica prije nego što su u nju ušle srpske snage.
(Karadžić tvrdi da je svjedokov opis ubijanja neuvjerljiv)
U nastavku suđenja očekuju se iskazi patologa i antropologa koji su sudjelovali u ekshumaciji više od tisuću srebreničkih žrtava.
Potkraj radnog dana u utorak sa svjedočenjem je počeo britanski patolog Džon Klark (John Clark) koji je od 1999. do 2001. godine predvodio tim patologa koji su vršili obdukcije posmrtnih ostataka srebreničkih žrtava ekshumiranih iz masovnih grobnica u Kozluku, Konjević Polju, Glogovi, Lažetama, Zelenom Jadru te na području Ravnice. Kao svjedok je najavljen i antropolog iz Gvatemale Fredi Pecereli (Peccerilli) koji je u 2000.godine sudjelovao u ekshumacijama masovnih grobnica Lažete 1 i Lažete 2.
O suđenju Karadžiću
O suđenju KaradžićuU programu Pred licem pravde koji se emituje svake nedjelje u 18 i 30 sati sati kao i u redovnim dnevnim emisijama, RSE izvještava o suđenju Radovanu Karadžiću, bivšem vođi bosanskih Srba koji je uhapšen 21. jula 2008. godine u Beogradu.
Optužnica tereti Karadžića za najteže ratne zločine u 11 tačaka od kojih se dvije odnose na genocid. Ostale tačke otužnice odnose se na zločine protiv čovečnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja počinjene tokom rata u BiH od 1992.
Ratni predsjednik samoproglašene republike bosanskih Srba, kasnije preimenovane u Republika Srpska (RS), najviši je zvaničnik, pored Miloševića, kome se sudi pred Haškim tribunalom. Više tekstova o suđenju Karadžiću pročitajte ovdje.