Osnovan prije 66 godina Istorijski muzej BiH prestao je sa radom u srijedu. Uposleni već šest mjeseci nisu primili plate, nemaju zdravstveno ni penziono osiguranje.
Muzej nema grijanja, a ukoliko zbog neplaćenih računa bude isključena i struja, alarmni sitem automatski će prestati da radi, a to bi moglo ugroziti bezbijednost kolekcija i zbirki koje se čuvaju, kaže direktorica Muzeja Muhiba Kaljanac.
''Imamo ogromnu zbirku fotografija koja broji negdje sto i nešto hiljada fotografija, zatim imamo zbirku arhivske građe, jednu od najvrjednijih vezano za 19. i 20. stoljeće, zbirku umjetničkih djela, trodimenzionalnih predmeta, naša stručna biblioteka, negdje oko 30 hiljada bibliotečkih jedinica ima raritetnih časopisa kojih možda nema ni Nacionalna i univerzitetska biblioteka itd'', navodi Muhiba Kaljanac.
Kaljanac ističe da se najstarije i najvrijednije zbirke sklanjaju do proljeća na sigurnije lokacije kako bi se spasile od propadanja.
U depoima muzeja se pojavila vlaga jer su prostorije bez grijanja, ali dio bogate istorijske zbirke koja je skupljana više od 60 godina, ipak će ostati u njima.
Istorijski muzej BiH jedan je od 7 kulturnih institucija na državnom nivou koje već 15 godina nakon rata, niko ne finasira.
Prema sadašnjem Ustavu BiH finansiranje kulturnih institucija je na nižim nivoima vlasti tj. na nivou entiteta u RS i kantona u Federaciji. Uoči zatvaranja Zemaljskog muzeja v.d. direktora Muzeja Adnan Busuladžić upozorio je na moguće štete koje mogu nastati:
''Možda će biti zanimljivo za javnost reći da se između ovih zidova čuvaju kolekcije u iznosima, vjerovatno od više stotina miliona maraka. Ako dođe do oštećenja nečega, ne daj bože otuđenja, tu kasnije ni uplata milijardi pokvarenu situaciju neće moći popravit.''
Direktorica Istorijskog muzeja Muhiba Kaljanac kaže kako ni jedna poslijeratna vlast u BiH nije imala sluha da riješi pravni status ovih institucija kako bi one nesmetano nastavile sa radom.
Antiintelektualna politička elita
Osim što nemaju sluha, političari u BiH su potpuno nezainteresovani za kulturu i nauku, ističe profesor sarajevskog univerziteta Samir Arnautović.
''Mislim da mi nemamo kome uputiti poruku, jer ako mi upućujemo poruku nekoj političkoj eliti koja recimo danas postoji u BiH, ja se bojim da mi danas zapravo imamo jednu krajnje antiintelektualnu političku elitu u BiH i da ovo zatvaranje muzeja, pod navodnim znacima zatvaranje, zapravo je samo posljedica potpune nezainteresiranosti za kulturu i znanost u BiH'', navodi Samir Arnautović.
Nakon 65 godina postojanja prije nekoliko mjeseci zatvorena je Umjetnička galerija BiH.
Zatvaranje najznačajnijih kulturnih institucija u BiH znači i postepeno propadanje kulturne baštine što može imati katastrofalne posljedice u budućnosti, ističe bh pjesnikinja Ferida Duraković.
''Čini mi se da je bilo nekako dostojanstvenije da se svi nekako sakupe pa da ne umiru jedan po jedan. Oni su svi međusobno povezani. Možda bi bilo dostojanstvenije da su svi jednoga dana došli i rekli: mi zatvaramo. Stalno pomišljam kako uvijek ima još jedno dno ispod nekog dna u kojem pada kulturno naslijeđe i kultura BiH. Nažalost, koliko ja mogu da domislim nema nade za to i najbolje bi bilo da se to sve pozatvara pa da onda, ne znam, valjda da se raspadne država BiH što najveći broj političkih elita i želi. Možda kad se jednom dohavizaju pa shvate da prvo ide Bosna i Hercegovina pa sve ostalo, onda će pomisliti evo da spasimo BiH, ali tada neće biti njene kulture i njenog kulturnog naslijeđa'', kaže Ferida Duraković.
Istorijski Muzej Bosne i Hercegovine osnovan je 13. novembra 1945. godine Zakonom o osnivanju muzeja narodnog oslobođenja u Sarajevu koji je donijelo tadašnje Predsjedništvo narodne skupštine Bosne i Hercegovine kao zemaljska ustanova pod neposrednim nadzorom Ministarstva prosvjete "Narodne vlade Bosne i Hercegovine“.
Muzej je 1949. godine dobio naziv "Muzej narodne revolucije Bosne i Hercegovine", 1967. godine Muzej revolucije Bosne i Hercegovine i konačno, Zakonom o muzejskoj djelatnosti, usvojenim u junu 1993. godine dobija današnji naziv "Historijski muzej Bosne i Hercegovine".
*****
Posjetite našu stranicu na Facebook.com i dajte Glas za spas sarajevskih muzeja.
Muzej nema grijanja, a ukoliko zbog neplaćenih računa bude isključena i struja, alarmni sitem automatski će prestati da radi, a to bi moglo ugroziti bezbijednost kolekcija i zbirki koje se čuvaju, kaže direktorica Muzeja Muhiba Kaljanac.
''Imamo ogromnu zbirku fotografija koja broji negdje sto i nešto hiljada fotografija, zatim imamo zbirku arhivske građe, jednu od najvrjednijih vezano za 19. i 20. stoljeće, zbirku umjetničkih djela, trodimenzionalnih predmeta, naša stručna biblioteka, negdje oko 30 hiljada bibliotečkih jedinica ima raritetnih časopisa kojih možda nema ni Nacionalna i univerzitetska biblioteka itd'', navodi Muhiba Kaljanac.
Kaljanac ističe da se najstarije i najvrijednije zbirke sklanjaju do proljeća na sigurnije lokacije kako bi se spasile od propadanja.
U depoima muzeja se pojavila vlaga jer su prostorije bez grijanja, ali dio bogate istorijske zbirke koja je skupljana više od 60 godina, ipak će ostati u njima.
Istorijski muzej BiH jedan je od 7 kulturnih institucija na državnom nivou koje već 15 godina nakon rata, niko ne finasira.
Prema sadašnjem Ustavu BiH finansiranje kulturnih institucija je na nižim nivoima vlasti tj. na nivou entiteta u RS i kantona u Federaciji. Uoči zatvaranja Zemaljskog muzeja v.d. direktora Muzeja Adnan Busuladžić upozorio je na moguće štete koje mogu nastati:
''Možda će biti zanimljivo za javnost reći da se između ovih zidova čuvaju kolekcije u iznosima, vjerovatno od više stotina miliona maraka. Ako dođe do oštećenja nečega, ne daj bože otuđenja, tu kasnije ni uplata milijardi pokvarenu situaciju neće moći popravit.''
Direktorica Istorijskog muzeja Muhiba Kaljanac kaže kako ni jedna poslijeratna vlast u BiH nije imala sluha da riješi pravni status ovih institucija kako bi one nesmetano nastavile sa radom.
Antiintelektualna politička elita
Osim što nemaju sluha, političari u BiH su potpuno nezainteresovani za kulturu i nauku, ističe profesor sarajevskog univerziteta Samir Arnautović.
''Mislim da mi nemamo kome uputiti poruku, jer ako mi upućujemo poruku nekoj političkoj eliti koja recimo danas postoji u BiH, ja se bojim da mi danas zapravo imamo jednu krajnje antiintelektualnu političku elitu u BiH i da ovo zatvaranje muzeja, pod navodnim znacima zatvaranje, zapravo je samo posljedica potpune nezainteresiranosti za kulturu i znanost u BiH'', navodi Samir Arnautović.
Nakon 65 godina postojanja prije nekoliko mjeseci zatvorena je Umjetnička galerija BiH.
Zatvaranje najznačajnijih kulturnih institucija u BiH znači i postepeno propadanje kulturne baštine što može imati katastrofalne posljedice u budućnosti, ističe bh pjesnikinja Ferida Duraković.
''Čini mi se da je bilo nekako dostojanstvenije da se svi nekako sakupe pa da ne umiru jedan po jedan. Oni su svi međusobno povezani. Možda bi bilo dostojanstvenije da su svi jednoga dana došli i rekli: mi zatvaramo. Stalno pomišljam kako uvijek ima još jedno dno ispod nekog dna u kojem pada kulturno naslijeđe i kultura BiH. Nažalost, koliko ja mogu da domislim nema nade za to i najbolje bi bilo da se to sve pozatvara pa da onda, ne znam, valjda da se raspadne država BiH što najveći broj političkih elita i želi. Možda kad se jednom dohavizaju pa shvate da prvo ide Bosna i Hercegovina pa sve ostalo, onda će pomisliti evo da spasimo BiH, ali tada neće biti njene kulture i njenog kulturnog naslijeđa'', kaže Ferida Duraković.
Istorijski Muzej Bosne i Hercegovine osnovan je 13. novembra 1945. godine Zakonom o osnivanju muzeja narodnog oslobođenja u Sarajevu koji je donijelo tadašnje Predsjedništvo narodne skupštine Bosne i Hercegovine kao zemaljska ustanova pod neposrednim nadzorom Ministarstva prosvjete "Narodne vlade Bosne i Hercegovine“.
Muzej je 1949. godine dobio naziv "Muzej narodne revolucije Bosne i Hercegovine", 1967. godine Muzej revolucije Bosne i Hercegovine i konačno, Zakonom o muzejskoj djelatnosti, usvojenim u junu 1993. godine dobija današnji naziv "Historijski muzej Bosne i Hercegovine".
*****
Posjetite našu stranicu na Facebook.com i dajte Glas za spas sarajevskih muzeja.