Izvještaj o Bosni i Hercegovini Monitoring tima Vijeća Evrope na sjednici u Parizu najnegativniji je do sada, a njegovi izvjestioci su sa zabrinutošću konstatovali da je kriza u BiH najteža od 1995.
Milorad Dodik i Republika Srpska glavni su krivci za negativnu situaciju u Bosni i Hercegovini. Ovo je prvi put da je, nakon više od godinu dana čekanja, Evropa imenovala one koji destabilizuju odnose u Bosni i Hercegovini, što za posljedicu ima neformiranje Vijeća ministara i zbog čega je evropski put zemlje na čekanju.
Milica Marković, članica delegacije BiH u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Evrope, inače poslanica Dodikovog SNSD-a u državnom parlamentu, o tome kaže:
„Da poslanici iz RS pretjerano koriste entitetsko glasanje i tako blokiraju donošenje važnih zakona na putu evroatlantskih integracija BiH.“
„Mene ne interesuje situacija u BiH, pa nisam nešto posebni ni zabrinut oko tog izvještaja. Mene interesuje situacija u RS“, odgovorio je Dodik na kritike.
Već uobičajenom retorikom, Dodik je reagovao na navode izvještaje:
„Mene ne interesuje situacija u BiH, pa nisam nešto posebni ni zabrinut oko tog izvještaja. Mene interesuje situacija u RS.“
Predsjednik Republike Srpske vrlo često sam sebe demantuje - jer stalno ponavlja kako je za njega Dejtonski sporazum sveto pismo, a upravo prema tom sporazumu Republika Srpska je sastavni dio Bosne i Hercegovine, a ne njen satelit.
Kako se navodi u izvještaju Monitoring tima PS Vijeća Evrope, za Dodika je rečeno kako podržava dva HDZ-a u njihovim postupcima kojima blokiraju izbor vlasti.
Istovremeno, i Dragan Čović, lider HDZ BiH, drugi prozvani u izvještaju za negativnu situaciju u zemlji, izjavio je za „Glas Srpske“ da je izvještaj tendenciozan.
Dejton prevaziđen
Članovi Monitoring tima naglašavaju kako je presuda Sejdić-Finci samo prva faza u reformi Ustava BiH jer je za njih Dejtonski sporazum prevaziđen. Sa tim se slaže i Jelko Kacin, poslanik u Evropskom parlamentu, koji za naš radio kaže kako BiH nije potrebno Vijeće ministara, već vlada, sa svim ovlaštenjima.
„Ja sam to rekao i svi su se pravili tošo sve do sada. I još uvijek to nekako visi u vazduhu. Niko kao da ne želi direktno reći Bosni i Hercegovini šta treba. Sada je to usvojeno. Sada je to jasno zapisano“, kaže Kacin.
Slavo Kukić
BiH treba težiti funkcionalnoj demokratiji gdje će svi građani, bez obzira na pripadnost etničkoj grupi, uživati jednaka prava i slobode, navodi se, između ostalog, u izvještaju.
U tom kontekstu upućena je i jasna poruka da maksimalistički zahtjevi dva HDZ-a nemaju utemljenje u izbornim rezultatima, ali i da je SNSD zloupotrijebio entitetsko glasanje kako bi onemogućio izbor Slave Kukića na mjesto predsjedavajućeg Vijeća ministara. O tome Kukić, profesor sa mostarskog Sveučilišta, kaže:
„Želim vjerovati da je to nova praksa i da će prema svima onima koji su na tom fonu destabiliziranja BiH i navikavanja svijeta da BiH nije moguća kao država i društvo Evropa ići sa puno rigoroznijim mjerama nego do sada, usput i američka administracija.“
Prijeti isključenje
O radikalizaciji odnosa u Bosni i Hercegovini Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije još prošle godine sačinio je izvještaj. I tada, ali i danas misle kako bosanskohercegovačka kriza nije izazvana u BiH, već da se radi o uplitanju susjeda i međunarodne zajednice.
„BiH je talac vlastitih političkih elita, i u tu priču su sa strane Beograda uvučena i oba HDZ-a, koji su u funkciji jednog takvog projekta“, navodi Zijad Bećirović, direktor Instituta.
Lideri dva HDZ-a Dragan Čović i Božo Ljubić
"Uopće nisu problem lideri dva HDZ-a. Oni su u ovom momentu instrumentalizirani od velikosrpske politike Milorada Dodika, i onog časa kad se primijeni batina iz međunarodnih centara moći, oni će se istog časa povući“, ocjenjuje Slavo Kukić.
Nakon što su krivci za postojeću krizu i radikalizaciju odnosa u BiH imenovani, analitičari vjeruju da za ovu zemlju dolaze bolji dani. Tim prije što je jasno rečeno da je suverenitet i teritorijalni integritet BiH neupitan, kaže Senadin Lavić, profesor sarajevskog Fakulteta političkih nauka.
„Ja mislim da je došao trenutak kada će međunarodna zajednica jasno naznačiti da joj je stalo do reda i poretka u BiH i da će vrlo brzo pomoći da se uspostavi sistem vlasti na nivou države“, smatra Lavić.
Pa, iako su analitičari optimistični u pogledu budućnosti Bosne i Hercegovine i stabilizacije prilika u zemlji, da bi se to i ostvarilo njeni političari već sada trebaju početi ispunjavati obaveze koje su navedene u izvještaju Monitoring tima Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope.
A to su: formiranje Vijeća ministara, provođenje odluke Sejdić-Finci, reforma Ustava, imenovanje kandidata u Venecijanskoj komisiji i nekoliko komiteta, slanje liste kandidata za mjesto sudije u Evropskom sudu za ljudska prava, te usvajanje amandmana na Izborni zakon.
U suprotnom, ukoliko do 15. marta ne ispuni dio najvažnijih obaveza, nakon deset godina prijema u Vijeće Evrope, u aprilu 2012. Bosni i Hercegovini prijeti isključenje iz jedine evropske institucije čija je članica.
