Slovenija od bivših ex-Yu država ima namanje problema sa korupcijom, sa stepenom korupcije 5,9, a Kosovo koje se nalazi na 112. mjestu najviše, proizilazi iz izvještaja Transparency Internationala o indexu percepcije korupcije na kojem su rangirane su 183 zemlje i teritorije sa rasponom indeksa od jedan do deset.
Crna Gora i Hrvatska dijele 66 mjesto, zajedno sa Slovačkom, po stepenu korupcije. Za Crnu Goru je to u odnosnu na prošlu godinu napredak od tri mjesta, dok je Hrvatska za desetinu boda plasirana niže nego lani.
Index percepcije korupcije se se računa od 0, gdje se govori o potpunoj korupciji, do 10 što se smatra državom bez korupcije. Crna Gora i Hrvataka imaju ocjenu 4, a smatra se da ocjene ispod 5 ugrožavaju privredu i društvo u cjelini.
Srbija je nazadovala na ovogodišnjoj listi za nekoliko mjesta i sada se nalazi na 86. mjestu, sa indeksom percepcije korupcije (CPI) od 3,3.
Bosna i Hercegovina je na 91. mjestu i dobila je ocjenu 3,2 na skali Transparencya, što je visok nivo korupcije.
U izvještaju se navodi da korupcija i dalje predstavlja veliki problem u mnogim zemljama na svijetu i ističe da neke zemlje nijesu uspjele da zaštite građane od korupcije, bilo da se radi od zloupotrebi javnih resursa, mita ili tajnih donošenja odluka.
Neodgovornost institucija i lidera
Transparency upozorava da protesti širom svijeta, često izazvani korupcijom i ekonomskom nestabilnošću, jasno pokazuju da građani smatraju da njihovi lideri i javne institucije nisu niti transparentni, niti odgovorni koliko bi trebalo.
"Ove godine vidjeli smo optužbe za korupciju na transparentima demosntranata bilo da je riječ o siromašnima ili bogatim. Bilo u Evropi, pogođenoj dužničkom krizom ili u arapskom svijetu u kome počinje nova politička era, lideri moraju obratiti pažnju na njihove zahtjeve za boljom vladom", kaže predsjedavajući organizacije Transparency International Uget Label.
Transparency International je koristio 17 istraživanja koja su uzela u obzir faktore kao što su primjena zakona protiv korupcije, pristup informacijama i sukob interesa. Izvještaji Transparencya najpoznatji su pokazatelji kretanja korupcije u zemljama u svijetu i vrlo su značajni jer ta mjerila u procenama koriste i Svjetski ekonomski forum i Svjetska banka i razne druge fondacije.
Indeks percepcije korupcije u javnom sektoru se izračunava na osnovu analize podataka renomiranih svjetskih institucija, među kojima su i upravo Svjetska banka, Freedom house i Economic inteligence unit.
Najgore plasirane su Somalija i Sjeverna Koreja sa indeksom jedan, dok su pri samom dnu i Afganistan i Mianmar sa skorom od 1,5.
Na prvom mjestu rang liste je Novi Zeland sa 9,5, drugo i treće mjesto zauzimaju Danska i Finska sa 9,4. Najveći napredak na listi u odnosu na prošlu godinu su ostvarili Norveška, Taiwan, Ruanda, Gruzija i Čad, dok su najviše nazadovali Oman i Haiti.
Crna Gora i Hrvatska dijele 66 mjesto, zajedno sa Slovačkom, po stepenu korupcije. Za Crnu Goru je to u odnosnu na prošlu godinu napredak od tri mjesta, dok je Hrvatska za desetinu boda plasirana niže nego lani.
Index percepcije korupcije se se računa od 0, gdje se govori o potpunoj korupciji, do 10 što se smatra državom bez korupcije. Crna Gora i Hrvataka imaju ocjenu 4, a smatra se da ocjene ispod 5 ugrožavaju privredu i društvo u cjelini.
Srbija je nazadovala na ovogodišnjoj listi za nekoliko mjesta i sada se nalazi na 86. mjestu, sa indeksom percepcije korupcije (CPI) od 3,3.
Bosna i Hercegovina je na 91. mjestu i dobila je ocjenu 3,2 na skali Transparencya, što je visok nivo korupcije.
U izvještaju se navodi da korupcija i dalje predstavlja veliki problem u mnogim zemljama na svijetu i ističe da neke zemlje nijesu uspjele da zaštite građane od korupcije, bilo da se radi od zloupotrebi javnih resursa, mita ili tajnih donošenja odluka.
Neodgovornost institucija i lidera
Transparency upozorava da protesti širom svijeta, često izazvani korupcijom i ekonomskom nestabilnošću, jasno pokazuju da građani smatraju da njihovi lideri i javne institucije nisu niti transparentni, niti odgovorni koliko bi trebalo.
"Ove godine vidjeli smo optužbe za korupciju na transparentima demosntranata bilo da je riječ o siromašnima ili bogatim. Bilo u Evropi, pogođenoj dužničkom krizom ili u arapskom svijetu u kome počinje nova politička era, lideri moraju obratiti pažnju na njihove zahtjeve za boljom vladom", kaže predsjedavajući organizacije Transparency International Uget Label.
Transparency International je koristio 17 istraživanja koja su uzela u obzir faktore kao što su primjena zakona protiv korupcije, pristup informacijama i sukob interesa. Izvještaji Transparencya najpoznatji su pokazatelji kretanja korupcije u zemljama u svijetu i vrlo su značajni jer ta mjerila u procenama koriste i Svjetski ekonomski forum i Svjetska banka i razne druge fondacije.
Indeks percepcije korupcije u javnom sektoru se izračunava na osnovu analize podataka renomiranih svjetskih institucija, među kojima su i upravo Svjetska banka, Freedom house i Economic inteligence unit.
Najgore plasirane su Somalija i Sjeverna Koreja sa indeksom jedan, dok su pri samom dnu i Afganistan i Mianmar sa skorom od 1,5.
Na prvom mjestu rang liste je Novi Zeland sa 9,5, drugo i treće mjesto zauzimaju Danska i Finska sa 9,4. Najveći napredak na listi u odnosu na prošlu godinu su ostvarili Norveška, Taiwan, Ruanda, Gruzija i Čad, dok su najviše nazadovali Oman i Haiti.