Ministri finansija eurozone sastali su se u utorak u Briselu da pokušaju da nađu načine za spasavanje tog 17-očlanog monetarnog bloka i zaštite Evrope, SAD, Aziju i ostatak svijeta od finansijskog cunamija koji bi proistekao iz dužničke krize.
Na sastanku eurogrupe, koja okuplja ministre finansije eurozone, odlučuje se o detaljima Evropskog fonda za finansijsku stabilnost, kako bi on mogao da pruži pomoć Italiji ili Španiji, ako im ona zatreba. Očekuje se da će ministri odobriti sljedeću tranšu hitnih kredita Grčkoj i Irskoj.
Glavna tačka dnevnog reda je i pronalaženje načina za integrisanje različitih zemalja eurozone - od Njemačke do Malte - i taj zadatak ministri moraju obaviti brzo, bez odlaganja koja bi uzrokovale demokratske pojedinosti, kao što su referendumi koji oduzimaju vrijeme.
Ministri će razgovarati i o takozvanim euroobveznicama koje bi zajednički izdavalo svih 17 članica monetarnog bloka, kojima bi po principu 'svi za jednog, jedan za sve', sve članice međusobno garantovale dugove. Trenutno svaka članica emituje sopstvene obveznice i svaka mora da plaća različite troškove pozajmljivanja.
Dokumenti koje je Rojters dobio na uvid pokazuju da su detalji o jačanju fonda spremni za usvajanje i da se otvara put za nove operacije uz udvostručavanje sredstava u fondu.
Tri manje članice EU - Grčka, Portugalija i Irska - opstaju samo zahvaljujući pomoći za spasavanje jer su već istisnute sa međunarodnih tržišta obveznica. Dvije velike zemlje eurozone, opterećene dugovima - Italija i Španija - sve su bliže tome da takođe ostanu van tržišta obveznica, ali su njihove ekonomije suviše velike, da bi ih EU mogla spasti.
Obama: Riješavanje dužničke krize EU od ogromnog značaja za SAD
Njemački zvaničnici, prema pisanju štampe, predlažu da šest članica eurozone s vrhunskim kreditnim rejtingom "AAA" zajednički izdaju obveznice, ali je taj predlog, koji Njemačka demantuje, naišao je na protivljenje Evropske komisije, izvršnog tijela EU.
"Ukoliko Evropa slabi ili ima teškoće, tada je za nas znatno teže da ovde otvaramo nova radna mjesta", ukazao je u ponedjeljak predsednik SAD Barak Obama prilikom susreta sa zvaničnicima EU u Vašingtonu.
Obama je čelnicima Evropske unije poručio da je rješavanje dužničke krize eurozone od "ogromnog značaja" za SAD, te izrazio spremnost Vašingtona da "učini svoj dio "u stabilizovanju globalne ekonomije".
Barak Obama,Herman Van Rompuj i Žoze Manuel Barozo na sastanku 28. novembra 2011.
"Sjedinjene Države su spremne učiniti svoj dio kako bi im pomogle u rješavanju krize", rekao je Obama nakon godišnjeg samita SAD-EU u Bijeloj kući, no nije najavio neke konkretne mjere.
Obama je rekao da je "veliki dio" sastanka s predsjednikom Evropskog Savjeta Hermanom Van Rompejem i predsjednikom Evropske komisije Žozeom Manuelom Barozom bio posvećen učincima krize u eurozoni.
"To je od velikog znacenja za našu ekonomiju. Mi imamo udjela u njihovom uspjehu", rekao je Obama.
Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) objavila je u ponedjeljak kako očekuje da će se privreda eurozone smanjiti za 1,0 posto po godišnjoj stopi u posljednja tri mjeseca ove godine, te za 0,4 do 1,0 posto u prvom tromjesečju 2012. OECD, politicki forum koji okuplja 34 razvijene ekonomije, smatra da Evropska centralna banka (ECB) treba odlučno intervenisati kako bi stabilizovala dužničku krizu na starom kontinentu.
