Dodik: Ne znam kada će kriza biti gotova

Razgovarala Irina Lagunina

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik u intervjuu za ruski servis Radija Slobodna Evropa kaže kako se u trenutnoj krizi u BiH ne radi o Savjetu ministara BiH, nego o 'eksperimentu koji se zove BiH' i principu raspodjele funkcija među pripadnicima tri naroda.

Dodik kaže da predstavnici RS-a neće odustati od zahtjeva za četiri ministarstva na državnom nivou, te naglašava da politički predstavnici Srba samo žele da zaštite RS i obezbjede poštivanje Ustava BiH.

RSE: Već više od godinu dana Bosna i Hercegovina nije bila u stanju da formira Vijeće ministara. Ko je kriv za to? Što se događa u ovoj zemlji?

Dodik: Došli ste u zemlju koja je napravljena, ne voljom naroda koji ovdje živi, nego međunarodnom voljom da se dođe do sporazuma koji je iz ovih ili onih razloga prihvaćen i potpisan, a to je Dejtonski sporazum. Da bih to objasnio, treba mi čitava emisija. Situacija oko izbora Savjeta ministara odražava stanje zemlje BiH i činjenicu da narodi koji žive u ovoj Bosni nikada se nisu izjasnili da li žele u njoj da žive. Jedni žele majorizaciju i manifestaciju moći većine u odnosu na druge narode koji ne žele da žive u takvim uslovima. Sve se svodi na neke fotelje, a ovaj izbor je tipično vezan isključivo za koncepte i gledanje u BiH. Dejtonski balans je napravio BiH sastavljenu od dva entiteta i tri konstutivna naroda. U BiH je sve vezano za entitete i konstutivne narode.

Liberalnim političarima svijeta nije odgovaralo i oni žele da ojačaju individualnost koja bi morala da bude neprikosnovena i da građanski koncept bude taj koji zamjenjuje koncept suverenih konstutivnih naroda i time mijenja politički sistemu BiH do mjere da uopšte nije važno ko koga predstavlja, mada u Ustavu to sve fino piše. Predstavnici na nivou BiH moraju da predstavljaju narod odakle dolaze. Ovdje se pojavio problem ko predstavlja narod. Neki ne vole o tome da pričaju jer misle da je to irelevantno. Ovdje je to veoma važno pitanje. Predstavnik može da bude onaj koji ima mandat da nekoga predstavlja. Da bi imao neko mandat, ili mora da bude relevantno izabran na legalnim izborima, ili da od nekih tijela koji imaju legitimitet izbora dobiju taj mandat.

Bošnjaci Muslimani u BiH su potegli za tim da ovladaju pozicijama koje pripadaju drugim konstuktivnim narodima. Tako se desilo da su člana Predsjedništva BiH iz hrvatskog naroda izabrali glasovi Bošnjaka, što se može jasno sabrati i vidjeti kroz izbor koji se dešavao. To je dovelo do nepovjerenja i osjećaja prevare koja se sprema u suštini ukoliko se bude jurio način na koji to žele ljudi iz bošnjačkog naroda. Zato nismo imali uspjeh.

Nama je primarno da zaštitimo interese RS. Predstavljam RS i političku partiju u kojoj su dominantni glasovi Srba. Ima tu i bošnjačkih i hrvatskih glasova i mi to poštujemo. Oni u strukturama naših imenovanja imaju određena mjesta, ali na nivou BiH je sasvim drugačija situacija. Mi tamo idemo kao predstavnici RS i predstavljamo Srbe. U tom pogledu samo želimo da poštujemo Ustav. U Ustavu piše da nama pripada jedna trećina ministarskih mjesta što čini četiri ministarska mjesta. Od nas se traži da odustanemo od četiri ministarska mjesta i da još dodatno odustanemo od rotacije koja je bila ranije zapisana u Ustavu, ali je to ukinuo Pedi Ešdaun svojom arogantnom politikom. Naravno da je to nemoguće i mi ne možemo da kršimo Ustav. Nemam namjeru da se izjašnjavam kao optimista ili pesimista po tom pitanju.

Ovdje je primarno pitanje Bosna, a ne Ministarski savjet. Samo naivni misle da se ovdje radi o Savjetu ministara. Svijet i dalje želi da nastavi sa eksperimentom koji se zove BiH, bez obzira koliko puta se pokazalo kao neuspješan. I nama se smučilo da budemo onaj dio koji se ubacuje u epruvetu i miješa od stana nekih neizabranih stranaca koji ovdje pokušavaju da naprave alhemiju. Ovdje su nespojivi hemijski elementi.

Vlasti BiH su ogromna smetnja

RSE: Da li će situacija sa središnjom vlasti u Bosni imati nekakav uticaj na ono što se događa u Republici Srpskoj?

Dodik: Oni ne utiču ni na šta, samo smetaju. Pokazali su se kao ogromna smetnja. Koncentracija i arogancija međunarodne zajednice na pitanje jačanje institucija u BiH povukla je ogroman novac koji se tamo troši. Imamo 22.000 zaposlenih u BiH koji primaju plate, a nemaju nikakve koristi od nje. Borba za identifikaciju kod Bošnjaka je isključivo vezana za to da se stvori kava takva BiH. To je narod koga nema nigdje, nego samo u BiH. To je narod koji je sam sebe proglasio narodom 1993. godine. Oni ne mogu da izgrade vlastiti identitet, ako ne unište identitet drugih konstituvnih naroda. U odnosima sa svijetom imamo dovoljno kapaciteta da to činimo sa onima koji to hoće, a oni koji neće, niko ih ne može natjerati. BiH je izvještačena u mnogo čemu, pa i u tim kapacitetima koji su okrenuti prema inostranstvu. Mi nismo osjetili neku korist od „efikasne vlasti u BiH.“ Više nam je smetala, nego pomagala.

RSE: Možda bi bilo lakše za Republiku Srpsku napustiti savez i slijedite vlastiti put?

Dodik: Da li ćemo ili nećemo ići svojim putem, ne zavisi samo od nas. Ovdje je prije nekoliko mjeseci, za potrebe nekih stranih institucija, Gallup radio intervju stanovništva po pitanju da li žele ostati u BiH, ili ne. U RS, 88 posto anketiranih je reklo da ne želi da ostane u BiH. To su Gallup-ove informacije. Mi političari moramo da poštujemo realnost a to su međunarodni sporazumi i konstalacija odnosa na međunarodnom planu. Mislim da su dodatnu volju za samostalnost u RS pojačali stranci, koji ničim nisu učinili dostupnom ili privlačnom BiH ljudima ovdje u RS, nego su stalnom arogancijom i krivnjom RS doveli do stvaranja dovoljno energije da se tih 88 posto anketiranih izjasni da želi da živi van BiH. Mi ne možemo da donosimo unilateralne odluke ali je možda bitnije pitanje koje mi sigurno nećete postaviti - Kako mi političari ovdje egzistiramo, djelujemo i radimo, a da ne poštujemo volju tih 88 posto građana koji na taj način misle?

Egzotični političari sa strane ovdje vide samo egzotične stvari. Zanemaruju činjenicu da u BiH postoje tri konstutivna naroda. Postoje samo dva praznika u toku godine koji se zajedničke slave i sve drugo je različito. To su međunarodna Nova godina i Dan pobjede nad fašizmom. Nijedan domaći događaj u istoriji nije bio dovoljan da okupi Srbe, Bošnjake i Hrvate, da proglase taj dan zajedničkim praznikom.

Srbi su ovdje trajno nezadovoljni činjenicom da je razvaljena Jugoslavija. Bili smo protiv toga, a Bošnjaci i Hrvati su bili za to. BiH je bila različita po tome što su sve druge republike imale narodne većine. Samo u BiH ni jedan narod nije bio u većini. Po tom principu mi smo trebali da nastavimo isti život kakav se živio u bivšoj Jugoslaviji i da budemo mala Jugoslavija, koja se pokazala neuspješna kao velika.

Svi kažu pustite istoriju idemo u budućnost. Šta je budućnost? Govornim srpskim jezikom, a u Sarajevu govore bosanski. Ako je tako, onda treba da se zove bošnjački jezik. Ako je bosanski, onda i ja moram da se pitam da li prihvatam taj jezik. Ja ga ne prihvatam jer je to vrsta identifikacije veoma važna za jedna narod i zato govorim srpski jezik. Kada će neki bošnjački političar reći da govori na srpskom jeziku. Zato je ovo neuspješno društvo. Moj problem je što to govorim i što se to nekima koji sjede u Briselu ili Vašingtonu ne sviđa. Moj glas su ljudi koji ovdje šetaju i moji saradnici. Meni je stalo da sutra kada odem odavde i ne budem predsjednik, mogu da šetam ovom istom ulicom i da niko ne pljuje za mnom.

Po Dejtonskom sporazumu, BiH ima samo šest zajedničkih institucija. Intervencijom visokih predstavnika i otimanjem nadležnosti od RS, sada ima 87, bez naše volje. Kada smo glasali, nismo bili voljni da to damo, ali je bio pritisak nesnošljiv. Neki su bili udaljavani s poslova, smjenjivani su predsjednici republike i ministri. Stavljani su pod dugogodišnje istrage koje su se kasnije u prvilu završavale oslobađajućim presudama i niko im se nije izvinuo. Zar u toj državi da živimo? Zašto nam Evropa ne pomogne da napravimo normalno društvo?

Kontinuiran ulazak ruskog kapitala

RSE: Nedavno ste u Moskvi prisustvovali kongresu stranke Jedinstvena Rusija. Sastali ste se s premijerom Vladimirom Putinom. Koji su vaši dojmovi?

Dodik: Radi se o jednom odlučnom državniku, koji je nesumnjivo vezan za sav uspjeh ruske države u posljednje vrijeme. On ima dovoljno harizme i autoriteta da vodi državu koja se našla u složenim uslovima s kraja 90-tih i početka 2000. godina. U tom pogledu je za nas, koji dolazimo iz malih država regiona, uvijek čast sresti tako važne politički i svjetske ljude. On je nesumnjivo svetski lider. Suočen je sa mnogim problemima međunarodnog karaktera, vezano za sisteme bezbjednosti i onoga što je ruski primarni cilj, da osigura bezbjednost svoga prostora. Radujem se svakom susretu sa njim.

RSE: Na kongresu je postalo prilično jasno da će se Putin vratiti na mjesto predsjednika, eventualno na još 12 godina. Mislite li da će Rusija nastaviti svoju snažnu potporu Republici Srpskoj i da će nastaviti sa ulaganjem u privredu?

Dodik: Po ovome što je trenutno stanje i jasna politička saradnja i uvažavanje pozicije RS i činjenice da RS funkcioniše u okviru BiH, kao Dejtonski organizovane zemlje, u tom pogledu ruska politika, u samoj svojoj suštini, podržava Dejtonski sporazum, što nama odgovara. Mi mislimo da Dejtonski sporazum treba da se održi, za razliku od nekih zapadnih koncepcija, koje su tražile da se provede drugi Dejton, koji traži razgradnju onoga što piše u Dejtonu i kako je u Dejtonu dogovoreno kao međunarodnom sporazumu koji je, ne samo završio rat, nego napravio novu organizaciju u BiH. Mislim da su ruski političari toga svjesni i da smo se našli na istom pitanju potpuno usaglašeni. Interes ruske federacije, onako kako ga mi razumijemo, je da se sačuva stabilnost i mir i da se očuva Dejton kao osnovni ugovor za funkcionisanje BiH. Želimo da se lokalna odgovornost preda lokalnim strukturama vlasti u BiH, a ne da dođe do stalnog upliva stranaca, koji nisu izabrani, i koji su ovdje nametnuti nekim neformalnim odlukama određenih centara moći koji pokušavaju da upravljaju BiH.

Ulaganje ruskog kapitala u BiH i dolazak ruske privrede ovdje je kontinuiran. To smo započeli privatizacijom naftne industrije u RS i sada nakon nekoliko godina možemo reći da je taj projekt uspio. Nesumnjivo je pokazao sposobnost ruske državne kompanije da uđu u složene procese rekonstrukcije preduzeća koji su devastirani u ratu. Sve je to podržala Razvojna banka ruske federacije. Razvijamo projekte za nova nalazište naftne ovdje. Postoje indikacije i podaci da se nalaze određene količine nafte na prostoru RS. Istraživanja će učiniti ruske kompanije. Jedan od mega projekta koje radimo je gasovod, gdje zajedno sa Ministarstvom energetike ruske federacije i GSPROM-om razvijamo tu aktivnost. Uvjeren sam da će to biti ulaganje novog ruskog kapitala ovdje.

Vrlo je važno da je Sberbanka preuzima Volksbanku koja posluje i u Republici Srpskoj. Proces vlasništva će se završiti za mjesec-dva. Ruski bankarski i finansijski stručnjaci će preuzeti upravljanje ovom bankom, što je za nas važno jer vjerujemo da nam dolaze prijatelji koji će, pored poslovnih kriterija, imati u vidu i činjenicu da imamo dobru saradnju na svim nivoima. Zajedno sa ruskom ambasadom rehabilitujemo učenje ruskog jezika u našem obrazovnom sistemu i na našem Univerzitetu već postoji katedra za ruski jezik. Mi smo otvoreni da to poboljšamo. Važno nam je da se zastoj, koji je bio u proučavanju ruskog jezika, ponovo afirmiše.