U ponedjeljak u Brčkom propao je još jedan pokušaj formiranja Vijeća ministara Bosne i Hercegovine. Lideri šest političkih partija nisu postigli kompromis zbog dijametralno suprotnih stavova, koji su poznati bh. javnosti već duže vrijeme. Nakon brčanskog, novog sastanka neće biti, a sadašnji saziv Vijeća ministara BiH, nastavlja da radi u tehničkom mandatu. Zbog neuspjelih pregovora, u pitanje je dovedeno i 96 miliona eura iz IPA fondova Evropske unije.
Bosanskohercegovačka javnost iznenađena je činjenicom kako sastanak šest lidera političkih partija u Bosni i Hercegovini, nije uspio. Tim prije što su u nedjelju navečer, lideri SDP-a i SNSD-a Zlatko Lagumdžija i Milorad Dodik, u Laktašima kod Banja Luke, kako je saopšteno, dogovorili na koji način će biti raspoređeno 96 miliona eura iz IPA fondova Evropske unije.
Dvadeset četiri sata poslije, u Brčkom, sve je palo u vodu. Kompromis nije postignut, jer i dalje, pregovarači imaju dijametralno suprotne stavove, i o novcu iz evropskih fondova, ali i budućem sazivu Vijeća ministara BiH.
''Ne vidim u ovom trenutku izlaz iz ove situacije. Nema dovoljno političke volje i političkog prostora da se napravi dovoljno pomaka sa svih strana da bi se formirao Savjet ministara'', ovako je brčanski susret okarakterisao predsjednik SDS-a Mladen Bosić, koji je bio domaćin sastanka.
I brčanski susret je pokazao još jednom da se bh političari ne mogu dogovoriti na koji način da podijele ministarske pozicije. To potvrdjuje i lider SDA Sulejman Tihić.
''Među nama postoji saglasnost da buduće Vijeće ministara treba da broji tri Bošnjaka, tri Srbina, tri Hrvata i jednog iz reda ostalih. Nije sporno kad su u pitanju Bošnjaci, ni kad su u pitanju Srbi, spor je kako raspodijeliti pozicije kad su u pitanju Hrvati'', kazao je Tihić.
Nepomirljivi stavovi
Za razliku od Tihića, predsjednik SDP-a Zlatko Lagumdžija ističe da problem nisu ministarska mjesta, već različiti stavovi o tome - kako treba izgledati budući saziv Vijeća ministara BiH.
Zlatko Lagumdžija
''Vi znate da mi i član 9 Ustava, tačka 3 čitamo na različite načine. Jedni čitaju da se govori o predstavnicima naroda, drugi da se govori o predstavljanju odgovarajućih konstitutivnih naroda u matematskim kategorijama. Dakle, ni Ustav ne čitamo isto. Takođe preambulu Ustava isto tako ne čitamo isto, koja kaže da Bošnjaci, Hrvati, Srbi i ostali kao i građani BiH kažu da je usav slijedeći. I oko toga se očigledno ne slažemo i bojim se da je to suštinski problem'', ocjenjuje Lagumdžija.
''Naprosto, radi se o konceptualnim razlikama, nastojanju da se očuva dejtonska struktura koja podrazumijeva činjenicu da je BiH sastavljena od dva entiteta i tri konstitutivna naroda i da se na tom principu treba tražiti entitetski i narodni balans i drugog koncepta koji podrazumijeva da političko predstavništvo naroda ne podrazumijeva definisanje političke većine koja bi morala da stoji iza toga'', kazao je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik.
I godinu dana nakon održanih izbora u Bosni i Hercegovini, sudeći prema izjavama bh. lidera, najveće poteškoće u pregovorima su različita tumačenja bh. Ustava. Tako političke partije iz Republike Srpske i dva HDZ-a, kao predstavnike hrvatskog naroda u budućoj vlasti, vide isključivo dvije Hrvatske demokratske zajednice, a ne kandidate iz reda tog naroda koje bi predložio SDP- a. To svjedoče i izjave Dragana Čovića i Bože Ljubića, lidera HDZ BIH i HDZ 1990.
''Ono što ja zastupam u interesu Hrvatskog narodnog sabora u BiH da nećemo dopustiti nikom više da u ime hrvatskog naroda ili legitimnih predstavnika Hrvata, bira hrvatskog člana Predsjedništva ili bilo koju drugu instituciju u BiH, odnosno da svakom pripada pravo na tu instituciju sukladno broju glasova hrvatskog naroda. ''
''Ja kao politički predstavnik Hrvata, koji sam politički predstavnik ne po tome što sam rođen kao Hrvat u Širokom Brijegu ili što sam se izjasnio na formularu prije izbora da sam Hrvat već sam politički predstavnik Hrvata po onima koji su me birali. Dakle, zastupam koncept legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda i u proces uslaganja vlasti u BiH.''
Nakon Mostara, Sarajeva i Brčkog, gradova u kojima su održavani sastanci u proteklih mjesec dana, novih susreta, uskoro, neće biti. Vijeće ministara BiH nastavlja da radi u tehničkom mandatu. Zbog nepostignutog dogovora, kako stvari stoje, BiH će ostati i bez 96 miliona eura iz IPA fondova, što će, na svojim leđima, najvjerovatnije, osjetiti građani, koji su povjerenje 2.oktobra prošle godine dali liderima šest političkih partija koji priznaju da se ne mogu dogovoriti.
Bosanskohercegovačka javnost iznenađena je činjenicom kako sastanak šest lidera političkih partija u Bosni i Hercegovini, nije uspio. Tim prije što su u nedjelju navečer, lideri SDP-a i SNSD-a Zlatko Lagumdžija i Milorad Dodik, u Laktašima kod Banja Luke, kako je saopšteno, dogovorili na koji način će biti raspoređeno 96 miliona eura iz IPA fondova Evropske unije.
Dvadeset četiri sata poslije, u Brčkom, sve je palo u vodu. Kompromis nije postignut, jer i dalje, pregovarači imaju dijametralno suprotne stavove, i o novcu iz evropskih fondova, ali i budućem sazivu Vijeća ministara BiH.
''Ne vidim u ovom trenutku izlaz iz ove situacije. Nema dovoljno političke volje i političkog prostora da se napravi dovoljno pomaka sa svih strana da bi se formirao Savjet ministara'', ovako je brčanski susret okarakterisao predsjednik SDS-a Mladen Bosić, koji je bio domaćin sastanka.
I brčanski susret je pokazao još jednom da se bh političari ne mogu dogovoriti na koji način da podijele ministarske pozicije. To potvrdjuje i lider SDA Sulejman Tihić.
''Među nama postoji saglasnost da buduće Vijeće ministara treba da broji tri Bošnjaka, tri Srbina, tri Hrvata i jednog iz reda ostalih. Nije sporno kad su u pitanju Bošnjaci, ni kad su u pitanju Srbi, spor je kako raspodijeliti pozicije kad su u pitanju Hrvati'', kazao je Tihić.
Nepomirljivi stavovi
Za razliku od Tihića, predsjednik SDP-a Zlatko Lagumdžija ističe da problem nisu ministarska mjesta, već različiti stavovi o tome - kako treba izgledati budući saziv Vijeća ministara BiH.
''Vi znate da mi i član 9 Ustava, tačka 3 čitamo na različite načine. Jedni čitaju da se govori o predstavnicima naroda, drugi da se govori o predstavljanju odgovarajućih konstitutivnih naroda u matematskim kategorijama. Dakle, ni Ustav ne čitamo isto. Takođe preambulu Ustava isto tako ne čitamo isto, koja kaže da Bošnjaci, Hrvati, Srbi i ostali kao i građani BiH kažu da je usav slijedeći. I oko toga se očigledno ne slažemo i bojim se da je to suštinski problem'', ocjenjuje Lagumdžija.
''Naprosto, radi se o konceptualnim razlikama, nastojanju da se očuva dejtonska struktura koja podrazumijeva činjenicu da je BiH sastavljena od dva entiteta i tri konstitutivna naroda i da se na tom principu treba tražiti entitetski i narodni balans i drugog koncepta koji podrazumijeva da političko predstavništvo naroda ne podrazumijeva definisanje političke većine koja bi morala da stoji iza toga'', kazao je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik.
I godinu dana nakon održanih izbora u Bosni i Hercegovini, sudeći prema izjavama bh. lidera, najveće poteškoće u pregovorima su različita tumačenja bh. Ustava. Tako političke partije iz Republike Srpske i dva HDZ-a, kao predstavnike hrvatskog naroda u budućoj vlasti, vide isključivo dvije Hrvatske demokratske zajednice, a ne kandidate iz reda tog naroda koje bi predložio SDP- a. To svjedoče i izjave Dragana Čovića i Bože Ljubića, lidera HDZ BIH i HDZ 1990.
''Ono što ja zastupam u interesu Hrvatskog narodnog sabora u BiH da nećemo dopustiti nikom više da u ime hrvatskog naroda ili legitimnih predstavnika Hrvata, bira hrvatskog člana Predsjedništva ili bilo koju drugu instituciju u BiH, odnosno da svakom pripada pravo na tu instituciju sukladno broju glasova hrvatskog naroda. ''
''Ja kao politički predstavnik Hrvata, koji sam politički predstavnik ne po tome što sam rođen kao Hrvat u Širokom Brijegu ili što sam se izjasnio na formularu prije izbora da sam Hrvat već sam politički predstavnik Hrvata po onima koji su me birali. Dakle, zastupam koncept legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda i u proces uslaganja vlasti u BiH.''
Nakon Mostara, Sarajeva i Brčkog, gradova u kojima su održavani sastanci u proteklih mjesec dana, novih susreta, uskoro, neće biti. Vijeće ministara BiH nastavlja da radi u tehničkom mandatu. Zbog nepostignutog dogovora, kako stvari stoje, BiH će ostati i bez 96 miliona eura iz IPA fondova, što će, na svojim leđima, najvjerovatnije, osjetiti građani, koji su povjerenje 2.oktobra prošle godine dali liderima šest političkih partija koji priznaju da se ne mogu dogovoriti.
