Peter Sorensen, specijalni evropski predstavnik i šef delegacije EU u BiH, kojeg je na dvije objedinjene funkcije prije nekoliko mjeseci imenovala Visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i sigurnost Cathrine Ashton, preuzeće dužnost u ponedeljak 5. septembra. Od njega se očekuje da pokrene reforme, jer već sada je izvjesno da će BiH biti ocijenjena negativno, u novom Izvještaju o napretku zemalja Zapadnog Balkana, koji će biti objavljen u oktobru ove godine.
Izvještaj o napretku će, suprotno nazivu, za BiH konstatovati nazadak i stagnaciju. Posljedica je to unutrašnjih političkih ali i nacionalnih podjela, zbog kojih je nemoguće provesti reforme.
''Ono što nam je dosad nedostajalo je politička volja. Bilo bi šteta da BiH ne aplicira ove godine, jer naravno, tu propuštamo neke druge vozove koji nam bježe i lagano dolazimo na začelje ove balkanske EU kolone što nije nimalo dobro, ne samo za BiH, za njenu unutrašnju političku dinamiku, pa ako hoćete i za cijeli evropski put'', smatra Amer Kapetanović, analitičar i šef odsjeka evropskih integracija u Ministarstvu vanjskih poslova BiH.
Političke nesuglasice mogle bi dovesti do toga da se novac iz evropskih predpristupnih fondova ne koristi.
"Pokazalo se da mnogo puta pominjani, neki projekti iz paketa IPA od 2007. do 2009. imaju probleme u provođenju zbog političkih nesuglasica. Za dalji napredak, ako se uzmu u obzir najkonkretnije tri obaveze koje su preostale za apliciranje za članstvo, ipak su stvar političkog nivoa odlučivanja”, kaže direkorica Direkcije za evropske integracije BiH, Nevenka Savić.
Tri osnovne obaveze koje stoje pred BiH su usklađivanje Ustava BiH sa evropskom konvencijom o ljudskim pravima (slučaj Sejdić-Finci), usvajanje Zakona o državnoj pomoći i zakona o popisu stanovništva.
„Te tri stvari bi, po ocjeni Brisela, bile dovoljne da Bosna i Hercegovina, bez obzira na političke tenzije, nesporazume, povećanu političku temperaturu, aplicira za članstvo. Mi smo, kao Savjet ministara, pokušali da igramo aktivnu ulogu sve dotle dok se ne izabere novi sastav. Vjerujemo da će se to brzo i desiti. Radimo u punom kapacitetu, u očekivanju da se izabere novi Savjet ministara", kaže predsjedavajući Vijeća ministara BiH Nikola Špirić.
Mrtva tačka
Radno ljeto kako ga vidi Špirić ipak ne može nadomjestiti izgubljeno vrijeme. Naime, još u julu 2010. istekao je rok za usvajanje zakona kojim će se regulisati sistem državne pomoći, čije su osnove već uspsotavljene u evropskoj zajednici.
Peter Sorensen
''Budući da smo svi u BiH potpisali sporazum i da su zakon pripremili eksperti EU, dakle ne zakon koji je hrvatski, srpski, bošnjački, entitetski, nego zakon koji je ekspertski koji je isti u svakoj članici EU, dakle uslov koji moramo ispuniti da bi podnijeli aplikaciju za članstvo. Ja se nadam da će u daljim razgovorima uvažavajući sve ove činjenice, da će ipak prevladati neki pozitivan odnos i razumijevanje'', izjavio je predsjednik komisije za evropske integracije Skupštine BiH Halid Genjac.
Vijeće ministara je prije nekoliko dana utvrdilo prijedlog Zakona o državnoj pomoći. Na potezu su poslanici i delegati novog saziva Parlamentarne skupštine. Ako se budu ponašali kao i njihovi prethodnici, koji su u 2010. od planiranih 111 , usvojili 27 zakona, od kojih se samo sedam odnosilo na evropske integracije, ovaj proces može i dalje kasniti.
„BiH na putu evropskih integracija stoji. To što još nije upotpunosti formirana državna vlast otežava situaciju. Ali, opet, nema ni neke vrste garancije da će, i kad se formira vlast, oni koji budu izabrani, provoditi sve one neophodne reformske procese koji bi nas približavali i pomaknuli s ove mrtve tačke ka Evropskoj uniji. To govorim iz prostog razloga što smo u protekle četiri godine vidjeli da oni, koji su bili na vlasti, nisu se pretjerano uzbuđivali niti su nastojali ubrzati taj put i izvršiti barem dio reformi koje su nam bile neophodne na tom putu“, kaže analitičarka Tanja Topić.
.
Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, BiH je sa EU poptpisala prije tri godine. Tada je najavljeno da zemlja “krupnim koracima grabi” kako bi zauzela svoje mjesto u vozu za Evropu. Jedino su građani, tog juna izgleda bili su izgleda svjesni situacije. U našoj anketi su izjavili:
''Puno bi važnije bilo da se neke osnovne stvari, 'ajmo reći ustavne, riješe da se normalna država napravi''.
''Bitnije je da se neke stvari općenito ovdje promijene, pa tek onda dalje''.
''Pitanje je koliko mi stvarno hoćemo to bolje, jer vidim kakvo je stanje u društvu, vidim ništa se ne mijenja na bolje, a njihovi kriteriji za ulazak su dosta visoki.''
Ambasador misije BiH pri Evropskoj komisiji Osman Topčagić smatra da će da će novi šef delegacije i specijalni predstavnik EU Sorensen pokrenuti proces s mrtve tačke.
''Očekujemo sigurno angažman na dinamiziranju reformskih procesa. Ovaj dolazak je dugo najavljivan i on bi trebalo da bude na jedan način finalizacija ojačanog pristupa EU u BiH'', smatra Topčagić.
Peter Sorensen je prije preuzimanja funkcije u BiH bio na dužnosti šefa Delegacije EU u Makedoniji. Kako se saznaje, pred put u Sarajevo, ima niz razgovora u Briselu, odakle će u nedjelju doputovati u glavni bosanskohercegovački grad. .
Izvještaj o napretku će, suprotno nazivu, za BiH konstatovati nazadak i stagnaciju. Posljedica je to unutrašnjih političkih ali i nacionalnih podjela, zbog kojih je nemoguće provesti reforme.
''Ono što nam je dosad nedostajalo je politička volja. Bilo bi šteta da BiH ne aplicira ove godine, jer naravno, tu propuštamo neke druge vozove koji nam bježe i lagano dolazimo na začelje ove balkanske EU kolone što nije nimalo dobro, ne samo za BiH, za njenu unutrašnju političku dinamiku, pa ako hoćete i za cijeli evropski put'', smatra Amer Kapetanović, analitičar i šef odsjeka evropskih integracija u Ministarstvu vanjskih poslova BiH.
Političke nesuglasice mogle bi dovesti do toga da se novac iz evropskih predpristupnih fondova ne koristi.
"Pokazalo se da mnogo puta pominjani, neki projekti iz paketa IPA od 2007. do 2009. imaju probleme u provođenju zbog političkih nesuglasica. Za dalji napredak, ako se uzmu u obzir najkonkretnije tri obaveze koje su preostale za apliciranje za članstvo, ipak su stvar političkog nivoa odlučivanja”, kaže direkorica Direkcije za evropske integracije BiH, Nevenka Savić.
Tri osnovne obaveze koje stoje pred BiH su usklađivanje Ustava BiH sa evropskom konvencijom o ljudskim pravima (slučaj Sejdić-Finci), usvajanje Zakona o državnoj pomoći i zakona o popisu stanovništva.
„Te tri stvari bi, po ocjeni Brisela, bile dovoljne da Bosna i Hercegovina, bez obzira na političke tenzije, nesporazume, povećanu političku temperaturu, aplicira za članstvo. Mi smo, kao Savjet ministara, pokušali da igramo aktivnu ulogu sve dotle dok se ne izabere novi sastav. Vjerujemo da će se to brzo i desiti. Radimo u punom kapacitetu, u očekivanju da se izabere novi Savjet ministara", kaže predsjedavajući Vijeća ministara BiH Nikola Špirić.
Mrtva tačka
Radno ljeto kako ga vidi Špirić ipak ne može nadomjestiti izgubljeno vrijeme. Naime, još u julu 2010. istekao je rok za usvajanje zakona kojim će se regulisati sistem državne pomoći, čije su osnove već uspsotavljene u evropskoj zajednici.
''Budući da smo svi u BiH potpisali sporazum i da su zakon pripremili eksperti EU, dakle ne zakon koji je hrvatski, srpski, bošnjački, entitetski, nego zakon koji je ekspertski koji je isti u svakoj članici EU, dakle uslov koji moramo ispuniti da bi podnijeli aplikaciju za članstvo. Ja se nadam da će u daljim razgovorima uvažavajući sve ove činjenice, da će ipak prevladati neki pozitivan odnos i razumijevanje'', izjavio je predsjednik komisije za evropske integracije Skupštine BiH Halid Genjac.
Vijeće ministara je prije nekoliko dana utvrdilo prijedlog Zakona o državnoj pomoći. Na potezu su poslanici i delegati novog saziva Parlamentarne skupštine. Ako se budu ponašali kao i njihovi prethodnici, koji su u 2010. od planiranih 111 , usvojili 27 zakona, od kojih se samo sedam odnosilo na evropske integracije, ovaj proces može i dalje kasniti.
„BiH na putu evropskih integracija stoji. To što još nije upotpunosti formirana državna vlast otežava situaciju. Ali, opet, nema ni neke vrste garancije da će, i kad se formira vlast, oni koji budu izabrani, provoditi sve one neophodne reformske procese koji bi nas približavali i pomaknuli s ove mrtve tačke ka Evropskoj uniji. To govorim iz prostog razloga što smo u protekle četiri godine vidjeli da oni, koji su bili na vlasti, nisu se pretjerano uzbuđivali niti su nastojali ubrzati taj put i izvršiti barem dio reformi koje su nam bile neophodne na tom putu“, kaže analitičarka Tanja Topić.
.
Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, BiH je sa EU poptpisala prije tri godine. Tada je najavljeno da zemlja “krupnim koracima grabi” kako bi zauzela svoje mjesto u vozu za Evropu. Jedino su građani, tog juna izgleda bili su izgleda svjesni situacije. U našoj anketi su izjavili:
''Puno bi važnije bilo da se neke osnovne stvari, 'ajmo reći ustavne, riješe da se normalna država napravi''.
''Bitnije je da se neke stvari općenito ovdje promijene, pa tek onda dalje''.
''Pitanje je koliko mi stvarno hoćemo to bolje, jer vidim kakvo je stanje u društvu, vidim ništa se ne mijenja na bolje, a njihovi kriteriji za ulazak su dosta visoki.''
Ambasador misije BiH pri Evropskoj komisiji Osman Topčagić smatra da će da će novi šef delegacije i specijalni predstavnik EU Sorensen pokrenuti proces s mrtve tačke.
''Očekujemo sigurno angažman na dinamiziranju reformskih procesa. Ovaj dolazak je dugo najavljivan i on bi trebalo da bude na jedan način finalizacija ojačanog pristupa EU u BiH'', smatra Topčagić.
Peter Sorensen je prije preuzimanja funkcije u BiH bio na dužnosti šefa Delegacije EU u Makedoniji. Kako se saznaje, pred put u Sarajevo, ima niz razgovora u Briselu, odakle će u nedjelju doputovati u glavni bosanskohercegovački grad. .
