Suđenje bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću nastavljeno je nakon trotjedne ljetne pauze. Kao novi svjedok haške optužbe za genocid i ostale zločine u Bosni i Hercegovini iskaz je dao zaštićeni svjedok pod pseudonimom KDZ 555, bivši član Srpske demokratske stranke, SDS-a iz Zvornika. Tijekom glavnog iskaza on je potvrdio kako je lokalno čelništvo SDS-a prije izbijanja sukoba dobilo uputstva od stranačkog vrha kojem je optuženi bio na čelu.
Tužiteljstvo je zaštićenog svjedoka podsjetilo na sastanak stotina članova SDS-a u sarajevskom hotelu Holiday Inn, potkraj 1991.godine.
(Svjedok o govoru Karadžića na sastanku potkraj 1991)
Na njemu se prema svjedokovim riječima raspravljalo o ostanku u Jugoslaviji, no potvrdio je kako su visokim lokalnim dužnosnicima SDS-a podijeljeni dokumenti poznati kao Varijanta A i B. Oni su prema tužiteljstvu predstavljali plan za razdvajanje srpskog od bošnjačkog i hrvatskog naroda, odnosno etničko čišćenje za koje je Karadžić optužen po zapovjednoj odgovornosti kao predsjednik SDS-a, a kasnije i Republike Srpske.
„Sudionicima nisu podijeljeni nikakvi dokumenti. Ja nisam dobio nikakav dokument. Ali sam saznao po povratku u Zvornik od predsjednika (lokalnog) SDS-a (Branko Grujić) da je dobio nekakav dokument koji smo kasnije zajedno pročitali. I imao je u sebi razradu nekih teza – kako se ponašati u kriznim situacijama. Imao je varijantu A – za općine gdje je većinsko srpsko stanovništvo, i varijantu B – gdje su Srbi u manjini“, opisao je svjedok.
Krizni štab u Zvorniku plaćao dobrovoljce i paravojne skupine
Prema tužiteljstvu kao i nekim dosadašnjim svjedocima optužbe, samo par dana od izdavanja spornih uputstava počelo se s formiranjem srpskih kriznih štabova. Prvi je stvoren upravo u Zvorniku gdje je došlo do izdvajanja bosanskih Srba iz organa vlasti, osnivanja srpske općine te formiranja paravojnih jedinica poput zloglasnih Žutih osa, čiji su brojni pripadnici u poratnim godinama procesuirani za ratne i ostale zločine. Zaštićeni svjedok je potvrdio kako su se novoformirane lokalne vlasti u Zvorniku vodile uputstvima vrha SDS-a.
„I mi smo taj papir poslije na općinskoj varijanti razmatrali i zaključili da nije nešto loše za primijeniti na lokalnu sredinu kao Zvornik. I mislim da smo po tom planu B, neki smo dio izbacili koje nismo mogli primijeniti, neke smo korigirali. Ali da smo jedan dio tih stvari primijenili i prihvatili kao dobru ideju“, potvrdio je svjedok.
Svjedočenje člana SDS-a u ratnovrijeme, uz zaštitu njegovog lika i glasa, često je prekidano za javnost kako se ne bi čule informacije koje bi mogle otkriti njegov identitet.
Većina njegovih opisa, o napadu na Zvornik u travnju 1992.godine i snagama koje su u tome sudjelovale, ostala nepoznata za javnost, no iz informacija koje nisu prebrisane moglo se saznati da svjedok raspolaže detaljnim saznanjima o spomenutim događajima u kojima je osobno sudjelovao - poput toga da je u napadu uz „Arkanove snage“ sudjelovalo i nekoliko drugih paravojnih grupacija, odnosno „stotinjak dobrovoljaca“ uz vojne i policijske snage bosanskih Srba.
Također svjedok je potvrdio kako je Krizni štab u Zvorniku plaćao dobrovoljce i paravojne skupine. Nakon što su previše ojačali same lokalne vlasti bosanskih Srba su zatražile pomoć Specijalne jedinice MUP-a kako bi ih se stavilo pod kontrolu.
(Svjedok o paravojnim formacijama i Kapetanu Draganu u Zvorniku)
Prema podacima Udruženja porodica zarobljenih i nestalih općine Zvornik, na tom području su paravojne jedinice ubile preko 1600 ljudi u prva dva i pol mjeseca od preuzimanja vlasti. Na području Zvornika je, prema podacima IDC-a (Istraživačko-dokumentacijskog centra) Sarajevo, ubijeno 2565 ljudi, a nestalo ih je 1518.
Nakon haškog tužiteljstva, svog bivšeg stranačkog kolegu unakrsno će ispitati optuženi Karadžić koji se brani sam.
U programu Pred licem pravde koji se emituje svake nedjelje u 18 i 30 sati sati kao i u redovnim dnevnim emisijama, RSE izvještava o suđenju Radovanu Karadžiću, bivšem vođi bosanskih Srba koji je uhapšen 21. jula 2008. godine u Beogradu.
Optužnica tereti Karadžića za najteže ratne zločine u 11 tačaka od kojih se dvije odnose na genocid. Ostale tačke otužnice odnose se na zločine protiv čovečnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja počinjene tokom rata u BiH od 1992.
Ratni predsjednik samoproglašene republike bosanskih Srba, kasnije preimenovane u Republika Srpska (RS), najviši je zvaničnik, pored Miloševića, kome se sudi pred Haškim tribunalom. Više tekstova o suđenju Karadžiću pročitajte ovdje.
Tužiteljstvo je zaštićenog svjedoka podsjetilo na sastanak stotina članova SDS-a u sarajevskom hotelu Holiday Inn, potkraj 1991.godine.
(Svjedok o govoru Karadžića na sastanku potkraj 1991)
Na njemu se prema svjedokovim riječima raspravljalo o ostanku u Jugoslaviji, no potvrdio je kako su visokim lokalnim dužnosnicima SDS-a podijeljeni dokumenti poznati kao Varijanta A i B. Oni su prema tužiteljstvu predstavljali plan za razdvajanje srpskog od bošnjačkog i hrvatskog naroda, odnosno etničko čišćenje za koje je Karadžić optužen po zapovjednoj odgovornosti kao predsjednik SDS-a, a kasnije i Republike Srpske.
„Sudionicima nisu podijeljeni nikakvi dokumenti. Ja nisam dobio nikakav dokument. Ali sam saznao po povratku u Zvornik od predsjednika (lokalnog) SDS-a (Branko Grujić) da je dobio nekakav dokument koji smo kasnije zajedno pročitali. I imao je u sebi razradu nekih teza – kako se ponašati u kriznim situacijama. Imao je varijantu A – za općine gdje je većinsko srpsko stanovništvo, i varijantu B – gdje su Srbi u manjini“, opisao je svjedok.
Krizni štab u Zvorniku plaćao dobrovoljce i paravojne skupine
Prema tužiteljstvu kao i nekim dosadašnjim svjedocima optužbe, samo par dana od izdavanja spornih uputstava počelo se s formiranjem srpskih kriznih štabova. Prvi je stvoren upravo u Zvorniku gdje je došlo do izdvajanja bosanskih Srba iz organa vlasti, osnivanja srpske općine te formiranja paravojnih jedinica poput zloglasnih Žutih osa, čiji su brojni pripadnici u poratnim godinama procesuirani za ratne i ostale zločine. Zaštićeni svjedok je potvrdio kako su se novoformirane lokalne vlasti u Zvorniku vodile uputstvima vrha SDS-a.
„I mi smo taj papir poslije na općinskoj varijanti razmatrali i zaključili da nije nešto loše za primijeniti na lokalnu sredinu kao Zvornik. I mislim da smo po tom planu B, neki smo dio izbacili koje nismo mogli primijeniti, neke smo korigirali. Ali da smo jedan dio tih stvari primijenili i prihvatili kao dobru ideju“, potvrdio je svjedok.
Svjedočenje člana SDS-a u ratnovrijeme, uz zaštitu njegovog lika i glasa, često je prekidano za javnost kako se ne bi čule informacije koje bi mogle otkriti njegov identitet.
Većina njegovih opisa, o napadu na Zvornik u travnju 1992.godine i snagama koje su u tome sudjelovale, ostala nepoznata za javnost, no iz informacija koje nisu prebrisane moglo se saznati da svjedok raspolaže detaljnim saznanjima o spomenutim događajima u kojima je osobno sudjelovao - poput toga da je u napadu uz „Arkanove snage“ sudjelovalo i nekoliko drugih paravojnih grupacija, odnosno „stotinjak dobrovoljaca“ uz vojne i policijske snage bosanskih Srba.
Također svjedok je potvrdio kako je Krizni štab u Zvorniku plaćao dobrovoljce i paravojne skupine. Nakon što su previše ojačali same lokalne vlasti bosanskih Srba su zatražile pomoć Specijalne jedinice MUP-a kako bi ih se stavilo pod kontrolu.
(Svjedok o paravojnim formacijama i Kapetanu Draganu u Zvorniku)
Prema podacima Udruženja porodica zarobljenih i nestalih općine Zvornik, na tom području su paravojne jedinice ubile preko 1600 ljudi u prva dva i pol mjeseca od preuzimanja vlasti. Na području Zvornika je, prema podacima IDC-a (Istraživačko-dokumentacijskog centra) Sarajevo, ubijeno 2565 ljudi, a nestalo ih je 1518.
Nakon haškog tužiteljstva, svog bivšeg stranačkog kolegu unakrsno će ispitati optuženi Karadžić koji se brani sam.
O suđenju Karadžiću
O suđenju KaradžićuU programu Pred licem pravde koji se emituje svake nedjelje u 18 i 30 sati sati kao i u redovnim dnevnim emisijama, RSE izvještava o suđenju Radovanu Karadžiću, bivšem vođi bosanskih Srba koji je uhapšen 21. jula 2008. godine u Beogradu.
Optužnica tereti Karadžića za najteže ratne zločine u 11 tačaka od kojih se dvije odnose na genocid. Ostale tačke otužnice odnose se na zločine protiv čovečnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja počinjene tokom rata u BiH od 1992.
Ratni predsjednik samoproglašene republike bosanskih Srba, kasnije preimenovane u Republika Srpska (RS), najviši je zvaničnik, pored Miloševića, kome se sudi pred Haškim tribunalom. Više tekstova o suđenju Karadžiću pročitajte ovdje.