Prevod: Biljana Jovićević
Globalni oporavak zahtijeva političku hrabrost, poručuju u apelu svjetskim liderima ministri finansija Kanade Jim Flaherty, Južne Afrike Pravin Gordhan, Velike Britanije George Osborne, Singapura Tharman Shanmugaratnam i Australije Wayne Swan.
Svijet se suočava s krizom povjerenja. Svi smo znali da će se oporavak od globalne finansijske krize prolongirati.
Međutim, mnogo ozbiljnija slabost danas je nedostatak povjerenja u napore vlada u rješavanje strukturnih problema na kojima se temelji slab rast, visoka nezaposlenost i neodrživi fiskalni bilansi.
Globalna koordinacija u naporima za oporavak neizbježno je teža nego koordinisanje oživljavanja ekonomije na vrhuncu krize, jer je neophodne reforme teže postići i održati.
No, najveće prepreke su političke, a ne ekonomske, tako da nam je potrebno političko vođstvo i hrabrost.
Više kratkoročnih popravki bez ozbiljnih srednjoročnih planova i obaveza samo će nastaviti da slabi povjerenje u budućnosti.
Stoga, novi globalni odgovor treba podršku za održivi oporavak. Kredibilna fiskalna konsolidacija u zemljama s velikim deficitima mora biti usklađena rebalansom globalne potražnje kako bi se podržao rast.
Eurozona posebno mora preduzeti odlučne korake kako bi vratila povjerenje na tržišta. Bankarski sistem mora ojačati i finansijska regulacija se mora koordinisati na globalnom nivou.
Strukturne reforme za poboljšanje ekonomske učinkovitosti u razvijenim privredama moraju pratiti napredak u pregovorima o globalnoj trgovini.
Vratiti javne finansije natrag na održivi put, centralno je pitanje. Nitko ne bi trebao podcjenjivati političke teškoće kao nerazdvojive u tom zadatku, ali prvo je nužan kolektivni osjećaj za realnost.
Svi moraju dati svoj doprinos
Teške odluke o potrošnji, pravima i porezima u zemljama s velikim budžetskim deficitima su neizbježne.
Konsolidaciju moraju pratiti ciljane i fiskalno održive politike da podstaknu stvaranje novih radnih mjesta, plus obučavanje i privatna ulaganja u podizanje svakog ekonomskog potencijala na rast, čime bi se ispunile i težnje ljudi.
Sjedinjene Američke Države igraju posebno važnu ulogu u obnovi povjerenja. Kredibilno fiskalno obvezivanja je u njihovom vlastitom interesu kao i interesu svijeta.
To će takođe smanjiti šanse remećenja tranzicije dok se krećemo prema novoj globalnoj ekonomiji, s vodećim privredama u nastajanju koje igraju sve veću ulogu, kako u globalnoj potrošnji tako i u tokovima štednje.
Investitor na indonežanskoj berzi gleda u ekran tokom trgovanja akcijama u Džakarti
Eurozona je preduzela korake za rješavanje problema širenja krize putem poboljšanja uloge u institucijama Evropske finansijske stabilnosti, te time što Evropska centralna banka kupuje državne obveznice.
Sada treba pokazati predanost većoj fiskalnoj integraciji i upravljanju kojima bi se izbjegao moralni hazard i učvrstila fiskalna odgovornosti.
Veće političko rješenje je takođe potrebno i za jačanje bankovnih salda na održivoj osnovi.
Što se više ove mjere odlažu, veći je rizik od dublje i šire finansijske štete. Napredak u finansijskoj regulaciji treba i dalje biti koordinisan na međunarodnom nivou, a Bazelski ugovor III treba u potpunosti primijeniti širom svijeta.
Vjerodostojni fiskalni planovi i jače banke moraju se uskladiti sa većim napretkom na globalnom rebalansu. U svakom koordinisanom globalnom naporu, sve zemlje moraju dati svoj doprinos.
Zemlje s viškovima i vodeće privrede u nastajanju moraju držati korak u zamahu strukturnih reformi koje podržavaju domaće potrošnje i globalnu potražnju.
Ulog veći od kredibiliteta
Usporavanje ovih reformi u vrijeme usporavanja globalnog rasta rizik je koji je doprinio spirali globalnog pada.
Ubuduće, za razliku od prije dvije godine, prostor za fiskalne i monetarne podsticaje u mnogim od tih zemalja je ograničen domaćim rizikom inflacije.
Napredak u međunarodnom okviru za podršku rebalansu je da se prije svega presele iz domena rasprava u domen akcije i to već ove jeseni na sastancima čelnika i ministara finansija Grupe 20 vodećih ekonomija.
Veći fokus takođe mora biti stavljen na afrički potencijal za poboljšanje rasta i potražnje.
Konačno, brži će rast biti održiv samo sa strukturnim reformama za poboljšanje konkurentnosti.
Tržišta rada u deficitnim zemljama Evrope posebno moraju postati fleksibilnija za podršku otvaranju novih radnih mjesta, a prepreke za konkurenciju na tržištu proizvoda moraju biti uklonjene.
Najveći globalni podsticaj za sve će biti stvarni napredak u pregovorima o međunarodnoj trgovini.
Političari u svim zemljama bi trebali pokazati liderstvo potrebno kako bi se postigli rezultati koji su u interesu svih i svakog pojedinačno.
Moramo se suočiti sa izazovima vremena odlučno, i obvezati se sada na temeljne, srednjoročne reforme.
Ulog je mnogo viši od našeg kredibiliteta. Odgovorni smo za budući prosperitet miliona naših sugrađana, kao i njihovu sigurnost.
Autori poruke u The Financial Times-u su: Jim Flaherty (kanadski ministar finasija); Pravin Gordhan (južnoafrički ministar finansija); George Osborne (biritanski direktor Trezora); Tharman Shanmugaratnam (zamjenik premijera i ministar finansija Singapura) i Wayne Swan (zamjenik premijera i direktor Trezora Australije).
Globalni oporavak zahtijeva političku hrabrost, poručuju u apelu svjetskim liderima ministri finansija Kanade Jim Flaherty, Južne Afrike Pravin Gordhan, Velike Britanije George Osborne, Singapura Tharman Shanmugaratnam i Australije Wayne Swan.
Svijet se suočava s krizom povjerenja. Svi smo znali da će se oporavak od globalne finansijske krize prolongirati.
Međutim, mnogo ozbiljnija slabost danas je nedostatak povjerenja u napore vlada u rješavanje strukturnih problema na kojima se temelji slab rast, visoka nezaposlenost i neodrživi fiskalni bilansi.
Globalna koordinacija u naporima za oporavak neizbježno je teža nego koordinisanje oživljavanja ekonomije na vrhuncu krize, jer je neophodne reforme teže postići i održati.
No, najveće prepreke su političke, a ne ekonomske, tako da nam je potrebno političko vođstvo i hrabrost.
Više kratkoročnih popravki bez ozbiljnih srednjoročnih planova i obaveza samo će nastaviti da slabi povjerenje u budućnosti.
Stoga, novi globalni odgovor treba podršku za održivi oporavak. Kredibilna fiskalna konsolidacija u zemljama s velikim deficitima mora biti usklađena rebalansom globalne potražnje kako bi se podržao rast.
Eurozona posebno mora preduzeti odlučne korake kako bi vratila povjerenje na tržišta. Bankarski sistem mora ojačati i finansijska regulacija se mora koordinisati na globalnom nivou.
Strukturne reforme za poboljšanje ekonomske učinkovitosti u razvijenim privredama moraju pratiti napredak u pregovorima o globalnoj trgovini.
Vratiti javne finansije natrag na održivi put, centralno je pitanje. Nitko ne bi trebao podcjenjivati političke teškoće kao nerazdvojive u tom zadatku, ali prvo je nužan kolektivni osjećaj za realnost.
Svi moraju dati svoj doprinos
Teške odluke o potrošnji, pravima i porezima u zemljama s velikim budžetskim deficitima su neizbježne.
Konsolidaciju moraju pratiti ciljane i fiskalno održive politike da podstaknu stvaranje novih radnih mjesta, plus obučavanje i privatna ulaganja u podizanje svakog ekonomskog potencijala na rast, čime bi se ispunile i težnje ljudi.
Sjedinjene Američke Države igraju posebno važnu ulogu u obnovi povjerenja. Kredibilno fiskalno obvezivanja je u njihovom vlastitom interesu kao i interesu svijeta.
To će takođe smanjiti šanse remećenja tranzicije dok se krećemo prema novoj globalnoj ekonomiji, s vodećim privredama u nastajanju koje igraju sve veću ulogu, kako u globalnoj potrošnji tako i u tokovima štednje.
Sada treba pokazati predanost većoj fiskalnoj integraciji i upravljanju kojima bi se izbjegao moralni hazard i učvrstila fiskalna odgovornosti.
Veće političko rješenje je takođe potrebno i za jačanje bankovnih salda na održivoj osnovi.
Što se više ove mjere odlažu, veći je rizik od dublje i šire finansijske štete. Napredak u finansijskoj regulaciji treba i dalje biti koordinisan na međunarodnom nivou, a Bazelski ugovor III treba u potpunosti primijeniti širom svijeta.
Vjerodostojni fiskalni planovi i jače banke moraju se uskladiti sa većim napretkom na globalnom rebalansu. U svakom koordinisanom globalnom naporu, sve zemlje moraju dati svoj doprinos.
Zemlje s viškovima i vodeće privrede u nastajanju moraju držati korak u zamahu strukturnih reformi koje podržavaju domaće potrošnje i globalnu potražnju.
Ulog veći od kredibiliteta
Usporavanje ovih reformi u vrijeme usporavanja globalnog rasta rizik je koji je doprinio spirali globalnog pada.
Ubuduće, za razliku od prije dvije godine, prostor za fiskalne i monetarne podsticaje u mnogim od tih zemalja je ograničen domaćim rizikom inflacije.
Napredak u međunarodnom okviru za podršku rebalansu je da se prije svega presele iz domena rasprava u domen akcije i to već ove jeseni na sastancima čelnika i ministara finansija Grupe 20 vodećih ekonomija.
Veći fokus takođe mora biti stavljen na afrički potencijal za poboljšanje rasta i potražnje.
Konačno, brži će rast biti održiv samo sa strukturnim reformama za poboljšanje konkurentnosti.
Tržišta rada u deficitnim zemljama Evrope posebno moraju postati fleksibilnija za podršku otvaranju novih radnih mjesta, a prepreke za konkurenciju na tržištu proizvoda moraju biti uklonjene.
Najveći globalni podsticaj za sve će biti stvarni napredak u pregovorima o međunarodnoj trgovini.
Političari u svim zemljama bi trebali pokazati liderstvo potrebno kako bi se postigli rezultati koji su u interesu svih i svakog pojedinačno.
Moramo se suočiti sa izazovima vremena odlučno, i obvezati se sada na temeljne, srednjoročne reforme.
Ulog je mnogo viši od našeg kredibiliteta. Odgovorni smo za budući prosperitet miliona naših sugrađana, kao i njihovu sigurnost.
Autori poruke u The Financial Times-u su: Jim Flaherty (kanadski ministar finasija); Pravin Gordhan (južnoafrički ministar finansija); George Osborne (biritanski direktor Trezora); Tharman Shanmugaratnam (zamjenik premijera i ministar finansija Singapura) i Wayne Swan (zamjenik premijera i direktor Trezora Australije).
