Srećko Stipović
Turisti u Srednjobosanskom kantonu najviše posjećuju Jajce, grad sa najviše kulturno-historijskih spomenika. Najprimamljivi su im Muzej AVNOJ-a i Plivin vodopad. Pa, iako gradske vlasti ulažu novac u obnovu kulturnih i prirodnih znamenitosti, turisti se malo zadržavaju u kraljevskom gradu. Još uvijek nema planirane i dugoročne marketinške kampanje sa kvalitetnom ponudom koja će gosta iz inostranstva i zadržati.
Kraljevski grad u ove vruće dane postao je pravo gradilište. Već na ulazu u grad primijete se radovi na zašiti bučnice poznatog Plivinog vodopada, a obnavlja se i Hram boga Mitrasa.
Više se ne vidi ni crni dim iz dimnjaka Elektrobosne – stavljeni su suvremeni filteri koji spriječavaju zagađivanje okoliša. Ured UNECO-a u Sarajevu i Općina Jajce financiraju rekonstrukciju Hrama boga Mitrasa.
„Od 1930. godine, kada ga ja otkrio arheolog Dimitrije Sergejevski, ovaj spomenik se nalazio smješten ispod jednog objekta kojemu je vrijeme već odavno isteklo, tako da je Društvo za očuvanje kulturno-povijesnih i prirodnih vrijednosti Jajca odlučilo da rekonstruira taj objekt. Veliki je bio broj posjetitelja ovoga spomenika, međutim, sam ulazak u ovaj prostor bio je skopčan sa poteškoćama. Mnogi su zbog toga ponekad i odustajali“, kaže prof.dr. Dubravko Lovrenović.
Punom snagom radi se i zaštita bučnice lijevog boka Vodopada Plive. Turisti i dalje najviše posjećuju Muzej Drugog zasjedanja AVNO-a u Jajcu. Ovaj put naišli smo na grupu Slovenaca koji su djeci objašnjavali koliko su bile značajne odluke AVNOJ-a za njihovu državu. Direktor Muzeja Enes Milak zadovoljan je posjetama turista, čiji broj raste iz godine u godinu.
„Krenuli smo sa negdje 10.000, pretprošle godine je bilo 13.000, a prošle godine ovu zgradu i ovu postavku je posjetilo oko 20.000 ljudi i djece, školskih ekskurzija, te naših ljudi iz BiH i najvećim dijelom Slovenaca i jednim dijelom ljudi iz Hrvatske.“
Znamenja i suveniri
Na pitanje zbog čega su najčešće posjete Slovenaca Milak odgovara:
"Mislim da je najbolje objašnjenje dao bivši slovenački ministar vanjskih poslova Dimtrije Rupel. On je jednom prilikom rekao:“Muzej Drugog zasjedanja AVNOJ-a je sastavni dio tradicije moga naroda“, kao što je to uostalom sastavni dio tradicije i ostalih naroda koji su bili udruženi u Jugoslaviju. Dakle, Slovenci su ljudi koji najviše poštuju svoju tradiciju."
Pogled na Jajce
Pred Muzejom AVNOJ-a prodaju se različiti suveniri. Umirovljena Kosovka Ristović prodajom upotpunjuje kućni proračun. Što turisti najviše kupuju?
„Znamenje Jajca, slike Jajca, ove pletene stvari - čarape, Titove slike i znamenja muzeja. Jučer sam imala jedan zanimljiv slučaj kad je žena došla i tražila da kupi Titovu sliku. Kupila je Titovu sliku, a ja sam joj onda ponudila jedan ovakav primjerak na kome je bio muzej s jedne strane, a sa druge Tito. Ona se rasplakala, uzela je taj suvenir, zagrlila me, poljubila i kazala da je ona mnogo voljela Tita“, priča ona.
Turistkinja o kojoj govori prodavačica Kosovka Ristović bila je Njemica. No i ona, a i drugi turisti, kako kažu stanovnici Jajca, malo se zadržavaju u gradu. Pogledaju Stari grad, Plivin vodopad, posjete muzeje i odlaze dalje. Zbog toga se postavlja pitanje što se može učiniti da se zadrže nekoliko dana. Ivica Jelica, stanovnik Jajca, o tom problemu ima svoje mišljenje.
„Po mom mišljenju je sad trenutno prolazni turizam. Nije dovoljan samo osmijeh, nego znati i na menadžerski način od stranca, od prolaznika izvući novac, a pružiti mu za to adekvatnu uslugu“, smatra Jelica.
Kosovka Ristović, prodavačica suvenira, smatra da Jajce ima potencijala za veći uspjeh u turizmu.
„Ali mislim da bi moglo još više kad bi se turističke organizacije malo više angažovale, da imamo dosta mladih ljudi koji znaju jezike da malo provedu ove turiste kroz grad, da im objasne“, misli Ristović.
Primjer iz Jajca jasno pokazuje kako za turistički uspjeh nije dovoljna bogata kulturna, prirodna i povijesna baština, nije dovoljan čak ni lijep osmijeh - nego planirana, dugoročna marketinška kampanja, sa kvalitetnom ponudom kojom će se zadržati inozemni gost. Toga u ovom gradu za sada nema.
Turisti u Srednjobosanskom kantonu najviše posjećuju Jajce, grad sa najviše kulturno-historijskih spomenika. Najprimamljivi su im Muzej AVNOJ-a i Plivin vodopad. Pa, iako gradske vlasti ulažu novac u obnovu kulturnih i prirodnih znamenitosti, turisti se malo zadržavaju u kraljevskom gradu. Još uvijek nema planirane i dugoročne marketinške kampanje sa kvalitetnom ponudom koja će gosta iz inostranstva i zadržati.
Kraljevski grad u ove vruće dane postao je pravo gradilište. Već na ulazu u grad primijete se radovi na zašiti bučnice poznatog Plivinog vodopada, a obnavlja se i Hram boga Mitrasa.
Već na ulazu u grad primijete se radovi na zašiti bučnice poznatog Plivinog vodopada, a obnavlja se i Hram boga Mitrasa.
Više se ne vidi ni crni dim iz dimnjaka Elektrobosne – stavljeni su suvremeni filteri koji spriječavaju zagađivanje okoliša. Ured UNECO-a u Sarajevu i Općina Jajce financiraju rekonstrukciju Hrama boga Mitrasa.
„Od 1930. godine, kada ga ja otkrio arheolog Dimitrije Sergejevski, ovaj spomenik se nalazio smješten ispod jednog objekta kojemu je vrijeme već odavno isteklo, tako da je Društvo za očuvanje kulturno-povijesnih i prirodnih vrijednosti Jajca odlučilo da rekonstruira taj objekt. Veliki je bio broj posjetitelja ovoga spomenika, međutim, sam ulazak u ovaj prostor bio je skopčan sa poteškoćama. Mnogi su zbog toga ponekad i odustajali“, kaže prof.dr. Dubravko Lovrenović.
Punom snagom radi se i zaštita bučnice lijevog boka Vodopada Plive. Turisti i dalje najviše posjećuju Muzej Drugog zasjedanja AVNO-a u Jajcu. Ovaj put naišli smo na grupu Slovenaca koji su djeci objašnjavali koliko su bile značajne odluke AVNOJ-a za njihovu državu. Direktor Muzeja Enes Milak zadovoljan je posjetama turista, čiji broj raste iz godine u godinu.
„Krenuli smo sa negdje 10.000, pretprošle godine je bilo 13.000, a prošle godine ovu zgradu i ovu postavku je posjetilo oko 20.000 ljudi i djece, školskih ekskurzija, te naših ljudi iz BiH i najvećim dijelom Slovenaca i jednim dijelom ljudi iz Hrvatske.“
Znamenja i suveniri
Na pitanje zbog čega su najčešće posjete Slovenaca Milak odgovara:
"Mislim da je najbolje objašnjenje dao bivši slovenački ministar vanjskih poslova Dimtrije Rupel. On je jednom prilikom rekao:“Muzej Drugog zasjedanja AVNOJ-a je sastavni dio tradicije moga naroda“, kao što je to uostalom sastavni dio tradicije i ostalih naroda koji su bili udruženi u Jugoslaviju. Dakle, Slovenci su ljudi koji najviše poštuju svoju tradiciju."
Pred Muzejom AVNOJ-a prodaju se različiti suveniri. Umirovljena Kosovka Ristović prodajom upotpunjuje kućni proračun. Što turisti najviše kupuju?
„Znamenje Jajca, slike Jajca, ove pletene stvari - čarape, Titove slike i znamenja muzeja. Jučer sam imala jedan zanimljiv slučaj kad je žena došla i tražila da kupi Titovu sliku. Kupila je Titovu sliku, a ja sam joj onda ponudila jedan ovakav primjerak na kome je bio muzej s jedne strane, a sa druge Tito. Ona se rasplakala, uzela je taj suvenir, zagrlila me, poljubila i kazala da je ona mnogo voljela Tita“, priča ona.
Turistkinja o kojoj govori prodavačica Kosovka Ristović bila je Njemica. No i ona, a i drugi turisti, kako kažu stanovnici Jajca, malo se zadržavaju u gradu. Pogledaju Stari grad, Plivin vodopad, posjete muzeje i odlaze dalje. Zbog toga se postavlja pitanje što se može učiniti da se zadrže nekoliko dana. Ivica Jelica, stanovnik Jajca, o tom problemu ima svoje mišljenje.
„Po mom mišljenju je sad trenutno prolazni turizam. Nije dovoljan samo osmijeh, nego znati i na menadžerski način od stranca, od prolaznika izvući novac, a pružiti mu za to adekvatnu uslugu“, smatra Jelica.
Kosovka Ristović, prodavačica suvenira, smatra da Jajce ima potencijala za veći uspjeh u turizmu.
„Ali mislim da bi moglo još više kad bi se turističke organizacije malo više angažovale, da imamo dosta mladih ljudi koji znaju jezike da malo provedu ove turiste kroz grad, da im objasne“, misli Ristović.
Primjer iz Jajca jasno pokazuje kako za turistički uspjeh nije dovoljna bogata kulturna, prirodna i povijesna baština, nije dovoljan čak ni lijep osmijeh - nego planirana, dugoročna marketinška kampanja, sa kvalitetnom ponudom kojom će se zadržati inozemni gost. Toga u ovom gradu za sada nema.
