Grčkoj je osiguran novčani paket koji joj treba pomoći da izađe iz krize. Tako su dogovorili čelnici 17 zemalja eurozone zajedno s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF). Atini će je, u ovoj tranši odobreno 109 milijardi eura.
Osim što su pristali spasiti Grčku da ne propadne, lideri 17 zemalja odlučili su se i na, kažu ekonomisti, radikalnu odluku da značajno povećaju fondove kojim podupiru jačanje eura.
Prema prvim reakcijama berzi, uspjeli su. I akcije i sam euro značajno su ojačali.
Njemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je kako "nije u pitanju spektakularno rješenje, nego želja da se Grčka vrati na put stabilnosti i konkurentnosti".
"Učinili smo dvije stvari: odlučili smo se na novo reprogramiranje grčkog duga u kojem prvi put učestvuju i privatni povjerioci. I drugo, dogovorili smo nove mjere i instrumente kako bi stabilizirali i spriječili širenje zaraze ", rekla je Merkel.
Predsjednik Evropskog vijeća, Herman Van Rompuy, naglasio je kako će mjere biti dostatne da spriječe širenje dužničke krize izvan eurozone.
"Pokazali smo da se nećemo kolebati u odbrani naše monetarne unije i zajedničke valute. Konačno, kad evropski lideri kažu da će učiniti sve za spasavanje eurozone, to i misle", naglasio je on.
Posebni fondovi za sprečavanje krize
I francuski predsjednik Nikolas Sarkozy izjavio je kako države eurozone stoje spremne da spriječe eventualnu propast grčkih banaka, tako što će pružiti kreditna jamstva, kroz Centralnu evropsku banku.
"Jasno smo rekli da je Grčka specifičan slučaj. Garancije ćemo dati Grčkoj, ali nećemo isto učiniti za neku drugu zemlju", kaže on.
Predsjednik Evropske komisije Jose Manuel Barroso označava uključivanje privatnog sektora novom fazom u rješavanju krize.
Grčki premijer George Papandreou kazao je kako plan može njegovu zemlju ponovo postaviti na noge, ali je inzistirao da su te mjere bile potrebne i za Evropu kao cjelinu.
"Ovo je evropski uspjeh, evropski paket. To nije samo grčki odgovor, iz Grčke ili za Grčku, ovo je evropski odgovor za Evropu. Dokaz da svaki od naših naroda ima potencijala, da je na djelu i snaga svih nas kao Evropljana", rekao je on.
Druga velika odluka sa samita lidera eurozone odnosi se na proširenje fonda za spasavanje eura. Prema novim mjerama Fond će se moći od sada koristiti i preventivno, prije nego se neka država nađe u potpunoj krizi.
Osim toga, novac se također može u određenim situacijama koristiti kao "mjera opreza i dokapitalizaciju banaka u zemljama koje još nisu u dugovima, kako bi izbjegli situaciju u kojoj su se našle Grčka, Irska ili Portugal.
Osim što su pristali spasiti Grčku da ne propadne, lideri 17 zemalja odlučili su se i na, kažu ekonomisti, radikalnu odluku da značajno povećaju fondove kojim podupiru jačanje eura.
Prema prvim reakcijama berzi, uspjeli su. I akcije i sam euro značajno su ojačali.
Njemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je kako "nije u pitanju spektakularno rješenje, nego želja da se Grčka vrati na put stabilnosti i konkurentnosti".
"Učinili smo dvije stvari: odlučili smo se na novo reprogramiranje grčkog duga u kojem prvi put učestvuju i privatni povjerioci. I drugo, dogovorili smo nove mjere i instrumente kako bi stabilizirali i spriječili širenje zaraze ", rekla je Merkel.
Predsjednik Evropskog vijeća, Herman Van Rompuy, naglasio je kako će mjere biti dostatne da spriječe širenje dužničke krize izvan eurozone.
"Pokazali smo da se nećemo kolebati u odbrani naše monetarne unije i zajedničke valute. Konačno, kad evropski lideri kažu da će učiniti sve za spasavanje eurozone, to i misle", naglasio je on.
Posebni fondovi za sprečavanje krize
I francuski predsjednik Nikolas Sarkozy izjavio je kako države eurozone stoje spremne da spriječe eventualnu propast grčkih banaka, tako što će pružiti kreditna jamstva, kroz Centralnu evropsku banku.
"Jasno smo rekli da je Grčka specifičan slučaj. Garancije ćemo dati Grčkoj, ali nećemo isto učiniti za neku drugu zemlju", kaže on.
Predsjednik Evropske komisije Jose Manuel Barroso označava uključivanje privatnog sektora novom fazom u rješavanju krize.
Nemačka kancelarka Angela Merkel (desno) Grčki premijer Jorgos Papandreu (u sredini) Francuski predsednik Nikola Sarkozi stižu na sastanak u Briselu, 21. jul 2011.
"Prije svega mislim da je ovo prvi put od početka krize, da politika i tržište rade zajedno", naglasio je Barroso.Grčki premijer George Papandreou kazao je kako plan može njegovu zemlju ponovo postaviti na noge, ali je inzistirao da su te mjere bile potrebne i za Evropu kao cjelinu.
"Ovo je evropski uspjeh, evropski paket. To nije samo grčki odgovor, iz Grčke ili za Grčku, ovo je evropski odgovor za Evropu. Dokaz da svaki od naših naroda ima potencijala, da je na djelu i snaga svih nas kao Evropljana", rekao je on.
Druga velika odluka sa samita lidera eurozone odnosi se na proširenje fonda za spasavanje eura. Prema novim mjerama Fond će se moći od sada koristiti i preventivno, prije nego se neka država nađe u potpunoj krizi.
Osim toga, novac se također može u određenim situacijama koristiti kao "mjera opreza i dokapitalizaciju banaka u zemljama koje još nisu u dugovima, kako bi izbjegli situaciju u kojoj su se našle Grčka, Irska ili Portugal.