Prema izvještaju Svjetske banke najteže u BiH je registrovati imovinu u Mostaru. Samo u prošloj godini više od 500 pravnih subjekata prestalo je sa radom, novi se ne otvaraju, a mostarska administracija ne odgovara i ne brine zbog toga.
Punih devet godina Općinski sud u Mostaru bio je u zaostatku rješavanja zemljišno-knjižnih predmeta. Preopterećenost ureda koji je pokrivao HNK, nedostatak kvalitetnog kadra i neuvezanost sistema onemogućavali su uspješniji rad, kaže za naš radio Marin Zadrić, predsjednik Općinskog suda.
Preseljenjem u nove prostorije Zemljišno-knjižnog ureda stanje se donekle poboljšalo, zbog čega se Zadrić nada da će do kraja godine biti završeni predmeti iz 2009. godine.
«Na 31. 5. mi smo imali vrlo malo predmeta iz 2008. godine,
tako da ja očekujem da ćemo početkom idućeg mjeseca ući u 2009. Dakle, možemo reći da su dvije godine zaostatka», navodi Zarić.
Zakon o zemljišnim knjigama propisao je određene uslove u kojima se registracija vlasništva mora raditi odmah, poput procesa privatizacije ili izgradnje objekta od društvene važnosti, što se, priznaje Zadrić, nerijetko iskorištavalo:
«Predat jučer predmet i završi vam se za dva dana. Vama! A neki drugi čovjek čeka i devet godina. Dakle, to je stanje koje sam ja zatekao.»
Godine čekanja
U mostarskoj Gradskoj upravi u nekoliko navrata upozorili su na sporost u registraciji vlasništva u Mostaru. Apelirali su i na međunarodne predstavnike da reaguju.
Mostarski gradski parlament
Miroslav Landeka, glasnogovornik Uprave, podsjeća kako se na utvrđivanje vlasništva nad zemljom za koju je prostornim planom predviđeno produženje glavne gradske ceste i izgradnju novog mosta u Mostaru čekalo godinu dana.
«Pored silnih nastojanja da grad Mostar dobije više termina vezanih za realizaciju zahtjeva od strane Grada, tek nakon uredovanja OHR-a dobili smo dva termina tjedno. Međutim, to je važilo samo par mjeseci. Taj termin također nije zadovoljavao ni približno potrebe Grada, međutim, on je kasnije sveden samo na jedan sat tjedno», podsjeća Landeka.
U udruženju malih i srednjih poduzetnika LINK naglašavaju kako su u cilju poboljšanja poslovne klime nudili konkretne prijedloge i Gradskom vijeću i ostalim nadležnim organima. Ništa od toga nije usvojeno.
«Definitivno ništa bitno se nije pomaklo u zadnjih četiri, pet godina. Naprotiv, neke stvari se čak unazađuju. I bez naglih i hitnih rezova u zakonodavstvu, u Mostaru definitivno poduzetništvo zamire», navodi Tomislav Majić, predsjednik LINK-a.
Prošle godine više od 500 pravnih subjekata prestalo je sa radom, dok se novi subjekti ne otvaraju, što je, upozorava Majić, najbolji pokazatelj poslovne klime koja vlada u Mostaru.
Punih devet godina Općinski sud u Mostaru bio je u zaostatku rješavanja zemljišno-knjižnih predmeta. Preopterećenost ureda koji je pokrivao HNK, nedostatak kvalitetnog kadra i neuvezanost sistema onemogućavali su uspješniji rad, kaže za naš radio Marin Zadrić, predsjednik Općinskog suda.
Preseljenjem u nove prostorije Zemljišno-knjižnog ureda stanje se donekle poboljšalo, zbog čega se Zadrić nada da će do kraja godine biti završeni predmeti iz 2009. godine.
«Na 31. 5. mi smo imali vrlo malo predmeta iz 2008. godine,
tako da ja očekujem da ćemo početkom idućeg mjeseca ući u 2009. Dakle, možemo reći da su dvije godine zaostatka», navodi Zarić.
Zakon o zemljišnim knjigama propisao je određene uslove u kojima se registracija vlasništva mora raditi odmah, poput procesa privatizacije ili izgradnje objekta od društvene važnosti, što se, priznaje Zadrić, nerijetko iskorištavalo:
«Predat jučer predmet i završi vam se za dva dana. Vama! A neki drugi čovjek čeka i devet godina. Dakle, to je stanje koje sam ja zatekao.»
Godine čekanja
U mostarskoj Gradskoj upravi u nekoliko navrata upozorili su na sporost u registraciji vlasništva u Mostaru. Apelirali su i na međunarodne predstavnike da reaguju.
«Pored silnih nastojanja da grad Mostar dobije više termina vezanih za realizaciju zahtjeva od strane Grada, tek nakon uredovanja OHR-a dobili smo dva termina tjedno. Međutim, to je važilo samo par mjeseci. Taj termin također nije zadovoljavao ni približno potrebe Grada, međutim, on je kasnije sveden samo na jedan sat tjedno», podsjeća Landeka.
U udruženju malih i srednjih poduzetnika LINK naglašavaju kako su u cilju poboljšanja poslovne klime nudili konkretne prijedloge i Gradskom vijeću i ostalim nadležnim organima. Ništa od toga nije usvojeno.
«Definitivno ništa bitno se nije pomaklo u zadnjih četiri, pet godina. Naprotiv, neke stvari se čak unazađuju. I bez naglih i hitnih rezova u zakonodavstvu, u Mostaru definitivno poduzetništvo zamire», navodi Tomislav Majić, predsjednik LINK-a.
Prošle godine više od 500 pravnih subjekata prestalo je sa radom, dok se novi subjekti ne otvaraju, što je, upozorava Majić, najbolji pokazatelj poslovne klime koja vlada u Mostaru.
