Međunarodni forum za tranzicionu pravdu u postjugoslovenskim državama otvoren je u ponedjeljak u Sarajevu u organizaciji Koalicije za regionalnu komisiju za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim kršenjima ljudskih prava počinjenim na prostoru nekadašnje SFRJ od 1991. do 2001. godine (REKOM).
Inicijativa za osnivanje regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima na prostoru bivše Jugoslavije od 1991. do 2001. godine prikupila je do sada nešto više od 400.000 potpisa u zemljama regije.
Prikupljanje milion potpisa za REKOM trajaće sve dok države bivše Jugoslavije ne donesu odluku o formiranju komisije, ali uspješnog suočavanja sa prošlošću nema ukoliko taj proces ne budu vodile državne institucije i ukoliko ne dobije institucionalni karakter, ističe direktorica Fonda za humanitarno pravo Beograd Nataša Kandić.
Za postkonfliktna društva važno je uspostavljanje vladavine prava i pravde, a za to je potreban dijaloga između državnih institucija i žrtava rata, pojašnjava Kandić.
„Naš zadatak je da uverimo, ubedimo i dobijemo podršku domaćih institucija tranzicione pravde da oni prihvate da proces suočavanja sa prošlošću mora da dobije zvanični državni pečat. O toj pravdi govorimo iz ugla žrtava, govorimo iz ugla domaćih institucija tranazicine pravde kao što su tužilaštva za ratne zločine, kao što su ministarstva pravosuđa, ministarstva sigurnosti i policije, govorimo iz ugla naučne zajednice, govorimo iz ugla jedne specifične koalicije koja se zalaže da, pored suđenja za ratne zločine, na ovim prostorima postoji i jedna zajednička, regionalna komisija koja će biti fokusirana na žrtve“, navela je Kandić.
Munira Subašić
U državama sa prostora nekadašnje Jugoslavije još uvijek se traga između 13 do 15 hiljada nestalih. Udruženja žrtava i porodice koje još uvijek traže svoje nestale i pokušavaju doznati istinu šta se s njima desilo, podijeljeni su u podršci REKOM-u.
„Nismo se još učlanili. Ne znam da li ćemo se učlaniti. Uglavnom mi želimo kroz ovaj REKOM da vidimo šta će dobiti žrtve, a šta će dobiti izvršioci zločina. Pratimo njihov rad. I nismo još osjetili da će žrtve ipak biti na prvom redu. Mislim da bi u ovoj komisiji žrtve trebale biti na prvom redu“, kaže Munira Subašić iz Udruženja majke enklava Srebrenica i Žepa.
Depolitizacija procesa
Iako je najviše osporavanja za inicijativu REKOM-a u proteklom periodu stizalo iz RS, u entitetskoj Organizaciji zarobljenih i poginulih boraca vjeruju da je kroz proces utvrđivanja istine i činjenica o ratu moguće pomirenje nekada zaraćenih strana, ali i pravda za žrtve. Ipak, da bi to bilo moguće, potrebno je prethodno ispuniti neke uslove, kaže Mirko Vranić iz ove organizacije.
„Prvo, proces mora biti potpuno depolitizovan. Polazna osnova obavezno nepristrasna i bez nametanja različitih predrasuda i predubjeđenja ili već formiranih mišljenja. Neophodno je da, prije svega, predstavnici
organizacija i udruženja žrtava rata postignu konesenzus i bez opterećenja prihvate proces. Sudske presude ne mogu biti konačne činjenice, odnosno samo ih možemo koristiti kao dokument za provjeru činjenice“, navodi Vranić.
Bez podrške zvanične politike i vlasti u svim zemljama regiona gotovo je
nemoguće utvrditi istinu o onome što se dešavalo u protekloj deceniji, pronaći više od 10 hiljada nestalih, ali i odgovorne za zločine i ubijanja, kaže Ivan Pšenica iz Saveza udruga obitelji zarobljenih i nestalih iz Hrvatske:
Potpisi za REKOM, Balkan, april 2011
„Znamo da u regiji traži se još preko 14,5 tisuća osoba. To je velika brojka da bi ovaj REKOM imao uspješniji rad, a naravno i obitelji koje žive već 20 godina u nesvjesnosti da dođu do saznanja o tome gdje su oni koji se još uvijek traže. Evo bašp prije neki dan smo ovdje u Sarajevu registrirali jednu obiteljsku koordinaciju Srbije, BiH i Hrvatske koja bi dala odgovor gdje se oni još nalaze. Na tragu smo da je i ta politička volja, o kojoj se često govori, sad više iskazana nego prije, da bi sve zemlje, tj. svi relevantni ljudi iz regije sjeli za zajednički stol i taj problem riješili.“
Iako politika u BiH nema zvaničnog stava o inicijativi za formiranje regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima na prostoru bivše Jugoslavije, svaka prilika za razgovor među predstavnicima zvaničnih institucija su korisne, smatra zamjenik ministra pravde BiH Srđan Arnaut.
„Očekujemo da ovakve regionalne inicijative izađu sa spiskovima nastradalih, sa konkretnim podacima koje će utvrditi u svom radu. Dakle, očekujemo istinu, bez politizacije i bez političkih komentara“, kaže Arnaut.
Pomoćnik ministra pravde Srbije Vojkan Simić vjeruje da bi osnivanje regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima na prostoru nekadašnje Jugoslavije moglo dovesti do konačne istine, odnosno da bi ova komisija mogla utvrditi definitivan broj žrtava, ali i identifikovati počinioce zločina.
„Smatramo da se radi o jednoj veoma humanoj i moralnoj ideji. Smatramo da je na ovim prostorima potrebno pomirenje među narodima koji nastavljaju da ovde žive i da se nađe satisfakcija za žrtve. Potrebno je da utvrdimo spisak i žrtava i zločinaca, to je veoma korisno za poverenje“, navodi Vojkan Simić.
Inicijativa za osnivanje regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima na prostoru bivše Jugoslavije od 1991. do 2001. godine prikupila je do sada nešto više od 400.000 potpisa u zemljama regije.
Prikupljanje milion potpisa za REKOM trajaće sve dok države bivše Jugoslavije ne donesu odluku o formiranju komisije, ali uspješnog suočavanja sa prošlošću nema ukoliko taj proces ne budu vodile državne institucije i ukoliko ne dobije institucionalni karakter, ističe direktorica Fonda za humanitarno pravo Beograd Nataša Kandić.
Nataša Kandić kaže da će prikupljanje milion potpisa za REKOM trajati dok države bivše Jugoslavije ne donesu odluku o formiranju komisije.
Za postkonfliktna društva važno je uspostavljanje vladavine prava i pravde, a za to je potreban dijaloga između državnih institucija i žrtava rata, pojašnjava Kandić.
„Naš zadatak je da uverimo, ubedimo i dobijemo podršku domaćih institucija tranzicione pravde da oni prihvate da proces suočavanja sa prošlošću mora da dobije zvanični državni pečat. O toj pravdi govorimo iz ugla žrtava, govorimo iz ugla domaćih institucija tranazicine pravde kao što su tužilaštva za ratne zločine, kao što su ministarstva pravosuđa, ministarstva sigurnosti i policije, govorimo iz ugla naučne zajednice, govorimo iz ugla jedne specifične koalicije koja se zalaže da, pored suđenja za ratne zločine, na ovim prostorima postoji i jedna zajednička, regionalna komisija koja će biti fokusirana na žrtve“, navela je Kandić.
„Nismo se još učlanili. Ne znam da li ćemo se učlaniti. Uglavnom mi želimo kroz ovaj REKOM da vidimo šta će dobiti žrtve, a šta će dobiti izvršioci zločina. Pratimo njihov rad. I nismo još osjetili da će žrtve ipak biti na prvom redu. Mislim da bi u ovoj komisiji žrtve trebale biti na prvom redu“, kaže Munira Subašić iz Udruženja majke enklava Srebrenica i Žepa.
Depolitizacija procesa
Iako je najviše osporavanja za inicijativu REKOM-a u proteklom periodu stizalo iz RS, u entitetskoj Organizaciji zarobljenih i poginulih boraca vjeruju da je kroz proces utvrđivanja istine i činjenica o ratu moguće pomirenje nekada zaraćenih strana, ali i pravda za žrtve. Ipak, da bi to bilo moguće, potrebno je prethodno ispuniti neke uslove, kaže Mirko Vranić iz ove organizacije.
„Prvo, proces mora biti potpuno depolitizovan. Polazna osnova obavezno nepristrasna i bez nametanja različitih predrasuda i predubjeđenja ili već formiranih mišljenja. Neophodno je da, prije svega, predstavnici
organizacija i udruženja žrtava rata postignu konesenzus i bez opterećenja prihvate proces. Sudske presude ne mogu biti konačne činjenice, odnosno samo ih možemo koristiti kao dokument za provjeru činjenice“, navodi Vranić.
Bez podrške zvanične politike i vlasti u svim zemljama regiona gotovo je
nemoguće utvrditi istinu o onome što se dešavalo u protekloj deceniji, pronaći više od 10 hiljada nestalih, ali i odgovorne za zločine i ubijanja, kaže Ivan Pšenica iz Saveza udruga obitelji zarobljenih i nestalih iz Hrvatske:
Iako politika u BiH nema zvaničnog stava o inicijativi za formiranje regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima na prostoru bivše Jugoslavije, svaka prilika za razgovor među predstavnicima zvaničnih institucija su korisne, smatra zamjenik ministra pravde BiH Srđan Arnaut.
„Očekujemo da ovakve regionalne inicijative izađu sa spiskovima nastradalih, sa konkretnim podacima koje će utvrditi u svom radu. Dakle, očekujemo istinu, bez politizacije i bez političkih komentara“, kaže Arnaut.
Pomoćnik ministra pravde Srbije Vojkan Simić vjeruje da bi osnivanje regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima na prostoru nekadašnje Jugoslavije moglo dovesti do konačne istine, odnosno da bi ova komisija mogla utvrditi definitivan broj žrtava, ali i identifikovati počinioce zločina.
„Smatramo da se radi o jednoj veoma humanoj i moralnoj ideji. Smatramo da je na ovim prostorima potrebno pomirenje među narodima koji nastavljaju da ovde žive i da se nađe satisfakcija za žrtve. Potrebno je da utvrdimo spisak i žrtava i zločinaca, to je veoma korisno za poverenje“, navodi Vojkan Simić.
