U kratkom ali jasnom obraćanju naciji, američki predsjednik Barak Obama objavio je kasno u srijedu navečer po američkom vremenu da će se do kraja ove godine iz Avganistana povući 10 hiljada američkih trupa, a do polovine naredne godine ostatak od planiranih 33.000, dok će kompletan američki vojni anagažman koji u toj zemlji traje skoro deceniju, biti okončan do kraja 2014. godine.
Tada će, vjeruje Obama Avganistanske snage (vojska i policija ) biti sposobne da same obezbjeđuju sigurnost svoje zemlje i građana.
„Vrijeme je da se Amerika fokusira na izgradnju nacije ovdje kod kuće,“ poručio je Obama.
„Moramo investirati u naš narod, u domaću infrastrukturu i traženje obnovljivih izvora energije kod kuće,“ precizirao je.
Amerika je sada u stanju da povuče trupe jer se Al Kaida nalazi pod velikim pritiskom, najvećim od njenog napada na SAD 11. septembra 2001, što je i rezultiralo likvidacijom njenog lidera Osame Bin Ladena u Pakistanu ovog proljeća.
„Ovo je početak ali ne i kraj naših napora da okončamo ovaj rat,“ rekao je američki predsjednik, dodajući da još uvijek ostaje veliki izazov.
„U stanju smo da dostignemo cilj ali moramo biti na oprezu,“ upozorio je Obama.
On je podsjetio da američki angažaman u Avganistanu traje skoro već deceniju od kraja 2001. godine, kada su američke trupe u potrazi za liderima Al Kaide odgovornim za napad 11. septembra, započele opercije u regionu Tora Bora.
Velika cijena
U međuvremenu je, podsjetio je Obama, osim u Avganistanu otvoreno i ratište u Iraku, a lideri Al Kaide su se iz Avganistana, gdje su uglavnom bili stacionarani, prebacili u Pakistan.
Američki vojnik na straži u isturenoj bazi u provinciji Kost, 21. juni 2011. godine
Američki predsjednik je radi efikasnije borbe protiv terorizma u decembru 2009. godine, donio, kako je rekao, jednu od najtežih odluka u karijeri, o slanju dodatnih 30.000 trupa u Avganistan , obećavajući da će to biti na ograničeno vrijeme. Sada praktično te trupe i povlači.
Obama je rekao je da će i pored procesa povlačenja SAD, istovremeno raditi na pomirenju naroda Avganistana, uključujući i talibane, sve u okvirima poštovanja zakona i ustava te zemlje. Uslov za uključenje u proces pomirenja je prekid veza sa Al Kaidom, bio je veoma precizan.
„Imamo razloga da vjerujemo da će progres biti postignut,“ rekao je američki predsjednik.
Kako su se vođe Al Kaide sada iz Avganistana preselile u Pakistan, američki predsjednik je rekao da će SAD nastaviti da vrše pritisak na Pakistan ali i da sarađuju sa njima u borbi protiv terorizma .
Obama je takođe predočio poreskim obveznicima SAD da je osim ljudskih života na rat do sada potrošen i trilion dolara.
Predsjednik Obama je pojasnio prirodu angažamana SAD širom svijeta riječima: "Mi ne stojima iza carstva, već za samoodređenje."
Viši zvaničnik Bijele kuće je saopštio u srijedu da istraživanja javnog mnjenja nijesu uticala na predsjednikovu odluku, ali da je Obama veoma svjestan da kod Amerikanaca raste umor od rata i od troškova borbe. Nedavno istraživanje CBS News pokazalo je da 64 posto Amerikanaca sada želi da se broj trupa u Avganistanu smanji.
Afganistanski predsjednik Hamid Karzai pozdravio je Obaminu najavu o početku povlačenja, istaknuvši da je odluka predsjednika Obame da do septembra 2012., povuče 33 tisuće vojnika „odluka koja je u interesu obje države“.
Talibani su u saopćenju kazali da je odluka simbolična i da nastavljaju borbe sve dok svi strani vojnici ne napuste Afganistan.
Glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen je istaknuo da je to rezultat napretka koji je postignut u Afganistanu. Rasmussen je dodao da je Obama odluku donio u konzultaciji sa saveznicima u NATO-u.
Predsjednik Barack Obama najavio je povlačenje deset tisuća vojnika do kraja ove, a još 33 tisuće do kraja 2012.godine.
Koliki rizik nosi povlačenje?
I dok je plan povlačenja mnogo agresivniji nego što su neki očekivali, ipak je drugačiji od očekivanja i liberala i konzervativaca kod kojih rastu sumnje u izvjesnost misije.
Analitičari i komentatori na CNN –u i BBC –ju uglavnom su postavljali pitanja hoće li američki predsjednik ovom odlukom uspjeti da zadovolji želje američke javnosti, a da istovremeno obezbijedi djelimično postignutu ali krhku sigurnost?
Oni se pitaju koliki rizik sa sobom nosi povlačenje, koliko je stranih trupa potrebno da se zajedno sa avganistanskim snagama bezbjednosti drži pod kontrolom 20.000 talibana , koliko se procjenjuje da ih trenutno ima u toj zemlji.
Analitičari procjenjuju i da će biti veoma zanimljivo vidjeti kako će se odvijati proces pregovora sa talibanima koji se pokušavaju pacifikovati. Sa druge strane talibani, kako se procjenjuje, imaju neskrivene političke ambicije, za koje nije još uvjek jasno kako bi se i pod kojim uslovima mogle realizovati.
U prvim rekcijama predsjedavjući Predstavničkom doma John Boehner, republikanac, je rekao za Rojters da je zadovoljan što predsjednik Obma priznaje da je uspjeh u Avganistanu mjerodavan.
Nastavak razbijanja Al Kaide, po njegovim riječima, mora ostati prioritet bez obzira na datume i kalendarske rokove.
I senator John Kerry, demokrata, vjeruje da je Obama ušao u sljedeću fazu strategije za Avganistan i da će ako ovako nastavi održati obećanje koje je prije 18 mjeseci dao američkom narodu.
Sa druge strane senator, Jonh Mccain, senator i Obamin protivkandidat na prošlim izborima iz redova republikanaca, kaže da se plaši da je preduzet nepotreban rizik za teško izvojevane bitke američkih vojnika do sada u Avganistanu, čime se šteti napretku koji bi još morao biti napravljen u toj zemlji.
Signal Avganistancima: uskočite i pomozite
Ovo nije „skromno“ povlačenje kakvo smo se ja i još neki nadali da će zapravo biti, kaže Mccain.
Avganistanski vojnici tokom obuke u bazi u Kabulu, 22. juni 2011. godine
I nezavisni senator Josheph Lieberman razočaran je tajmingom povlačenja jer je očekivao da će sve biti učinjeno sa mnogo više opreznosti , i da se na ovaj način mnogo rizikuje da se nanese šteta uspjehu koji je postignut u Avganistanu.
Christopher Preble, direktor za vanjsku politiku Cato Instituta pak navodi da će gotovo 70.000 vojnika ostati u Avganistanu i nakon najavljenog povlačenja.
Po njegovom sudu takva sila je nepotrebna, i da su daleko manje skupe alternative dostupnije.
Preble smatra da se može zadržati pritisak na talibane i Al-Kaidi uskratiti utočišta možda sa još 10.000 vojnika u Avganistanu, i da bi se što brže trebalo kretati u tom smjeru.
To predsjednik Obama nije najavio, i ništa ne sugeriše da hoće, kaže on.
Lawrence Korb, viši saradnik Centra za Američki progres i bivši pomoćnik ministra odbrane primjećuje i da je u govoru američkog predsjednika Obame važan signal koji šalje vladi Avganistana da će morati da uskoče, pojačaju snage i preuzmu odgovornsot.
„Takođe se balansira nasuprot drugim američkim interesima. Ako Sjedinjene Države nemaju novac, neće biti u stanju zaštitite američke interese u drugim oblastima. Očito će uštedjeti nešto novca“, procjenjuje Korb.
Tada će, vjeruje Obama Avganistanske snage (vojska i policija ) biti sposobne da same obezbjeđuju sigurnost svoje zemlje i građana.
„Vrijeme je da se Amerika fokusira na izgradnju nacije ovdje kod kuće,“ poručio je Obama.
Obama: Ovo je početak ali ne i kraj naših napora da okončamo ovaj rat.
U stanju smo da dostignemo cilj ali moramo biti na oprezu
„Moramo investirati u naš narod, u domaću infrastrukturu i traženje obnovljivih izvora energije kod kuće,“ precizirao je.
Amerika je sada u stanju da povuče trupe jer se Al Kaida nalazi pod velikim pritiskom, najvećim od njenog napada na SAD 11. septembra 2001, što je i rezultiralo likvidacijom njenog lidera Osame Bin Ladena u Pakistanu ovog proljeća.
„Ovo je početak ali ne i kraj naših napora da okončamo ovaj rat,“ rekao je američki predsjednik, dodajući da još uvijek ostaje veliki izazov.
„U stanju smo da dostignemo cilj ali moramo biti na oprezu,“ upozorio je Obama.
On je podsjetio da američki angažaman u Avganistanu traje skoro već deceniju od kraja 2001. godine, kada su američke trupe u potrazi za liderima Al Kaide odgovornim za napad 11. septembra, započele opercije u regionu Tora Bora.
Velika cijena
U međuvremenu je, podsjetio je Obama, osim u Avganistanu otvoreno i ratište u Iraku, a lideri Al Kaide su se iz Avganistana, gdje su uglavnom bili stacionarani, prebacili u Pakistan.
Američki predsjednik je radi efikasnije borbe protiv terorizma u decembru 2009. godine, donio, kako je rekao, jednu od najtežih odluka u karijeri, o slanju dodatnih 30.000 trupa u Avganistan , obećavajući da će to biti na ograničeno vrijeme. Sada praktično te trupe i povlači.
Obama je rekao je da će i pored procesa povlačenja SAD, istovremeno raditi na pomirenju naroda Avganistana, uključujući i talibane, sve u okvirima poštovanja zakona i ustava te zemlje. Uslov za uključenje u proces pomirenja je prekid veza sa Al Kaidom, bio je veoma precizan.
„Imamo razloga da vjerujemo da će progres biti postignut,“ rekao je američki predsjednik.
Kako su se vođe Al Kaide sada iz Avganistana preselile u Pakistan, američki predsjednik je rekao da će SAD nastaviti da vrše pritisak na Pakistan ali i da sarađuju sa njima u borbi protiv terorizma .
Obama je takođe predočio poreskim obveznicima SAD da je osim ljudskih života na rat do sada potrošen i trilion dolara.
Predsjednik Obama je pojasnio prirodu angažamana SAD širom svijeta riječima: "Mi ne stojima iza carstva, već za samoodređenje."
Viši zvaničnik Bijele kuće je saopštio u srijedu da istraživanja javnog mnjenja nijesu uticala na predsjednikovu odluku, ali da je Obama veoma svjestan da kod Amerikanaca raste umor od rata i od troškova borbe. Nedavno istraživanje CBS News pokazalo je da 64 posto Amerikanaca sada želi da se broj trupa u Avganistanu smanji.
Afganistanski predsjednik Hamid Karzai pozdravio je Obaminu najavu o početku povlačenja, istaknuvši da je odluka predsjednika Obame da do septembra 2012., povuče 33 tisuće vojnika „odluka koja je u interesu obje države“.
Talibani su u saopćenju kazali da je odluka simbolična i da nastavljaju borbe sve dok svi strani vojnici ne napuste Afganistan.
Glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen je istaknuo da je to rezultat napretka koji je postignut u Afganistanu. Rasmussen je dodao da je Obama odluku donio u konzultaciji sa saveznicima u NATO-u.
Predsjednik Barack Obama najavio je povlačenje deset tisuća vojnika do kraja ove, a još 33 tisuće do kraja 2012.godine.
Koliki rizik nosi povlačenje?
I dok je plan povlačenja mnogo agresivniji nego što su neki očekivali, ipak je drugačiji od očekivanja i liberala i konzervativaca kod kojih rastu sumnje u izvjesnost misije.
Analitičari i komentatori na CNN –u i BBC –ju uglavnom su postavljali pitanja hoće li američki predsjednik ovom odlukom uspjeti da zadovolji želje američke javnosti, a da istovremeno obezbijedi djelimično postignutu ali krhku sigurnost?
Analitičari procjenjuju da će biti veoma zanimljivo vidjeti kako će se odvijati proces pregovora sa talibanima koji se pokušavaju pacifikovati
Oni se pitaju koliki rizik sa sobom nosi povlačenje, koliko je stranih trupa potrebno da se zajedno sa avganistanskim snagama bezbjednosti drži pod kontrolom 20.000 talibana , koliko se procjenjuje da ih trenutno ima u toj zemlji.
Analitičari procjenjuju i da će biti veoma zanimljivo vidjeti kako će se odvijati proces pregovora sa talibanima koji se pokušavaju pacifikovati. Sa druge strane talibani, kako se procjenjuje, imaju neskrivene političke ambicije, za koje nije još uvjek jasno kako bi se i pod kojim uslovima mogle realizovati.
U prvim rekcijama predsjedavjući Predstavničkom doma John Boehner, republikanac, je rekao za Rojters da je zadovoljan što predsjednik Obma priznaje da je uspjeh u Avganistanu mjerodavan.
Nastavak razbijanja Al Kaide, po njegovim riječima, mora ostati prioritet bez obzira na datume i kalendarske rokove.
I senator John Kerry, demokrata, vjeruje da je Obama ušao u sljedeću fazu strategije za Avganistan i da će ako ovako nastavi održati obećanje koje je prije 18 mjeseci dao američkom narodu.
Sa druge strane senator, Jonh Mccain, senator i Obamin protivkandidat na prošlim izborima iz redova republikanaca, kaže da se plaši da je preduzet nepotreban rizik za teško izvojevane bitke američkih vojnika do sada u Avganistanu, čime se šteti napretku koji bi još morao biti napravljen u toj zemlji.
Signal Avganistancima: uskočite i pomozite
Ovo nije „skromno“ povlačenje kakvo smo se ja i još neki nadali da će zapravo biti, kaže Mccain.
I nezavisni senator Josheph Lieberman razočaran je tajmingom povlačenja jer je očekivao da će sve biti učinjeno sa mnogo više opreznosti , i da se na ovaj način mnogo rizikuje da se nanese šteta uspjehu koji je postignut u Avganistanu.
Christopher Preble, direktor za vanjsku politiku Cato Instituta pak navodi da će gotovo 70.000 vojnika ostati u Avganistanu i nakon najavljenog povlačenja.
Po njegovom sudu takva sila je nepotrebna, i da su daleko manje skupe alternative dostupnije.
Preble smatra da se može zadržati pritisak na talibane i Al-Kaidi uskratiti utočišta možda sa još 10.000 vojnika u Avganistanu, i da bi se što brže trebalo kretati u tom smjeru.
To predsjednik Obama nije najavio, i ništa ne sugeriše da hoće, kaže on.
Lawrence Korb, viši saradnik Centra za Američki progres i bivši pomoćnik ministra odbrane primjećuje i da je u govoru američkog predsjednika Obame važan signal koji šalje vladi Avganistana da će morati da uskoče, pojačaju snage i preuzmu odgovornsot.
„Takođe se balansira nasuprot drugim američkim interesima. Ako Sjedinjene Države nemaju novac, neće biti u stanju zaštitite američke interese u drugim oblastima. Očito će uštedjeti nešto novca“, procjenjuje Korb.