Grčka finasijska i politička kriza stvara paniku na globalnom tržitu, zbog straha da ova zemlja neće uspjeti da ispuni preuzete obaveze za prevazilaženje krize i spriječi prelivanje na eurozonu.
Ključni indeksi na svjetskim berzama zbog toga bilježe gubitke, a euro je potisnut rastom dolara.
Dok se čeka najavljena rekonstrukcija vlade Jorgosa Papandreua, dvojica poslanika iz redova njegove Socijalističke stranke napustili su parlament.
Nakon što predstavi rekonstruisanu Vladu, Papandreu će tražiti da o njoj glasa parlament, dan nakon velikih demonstracija protiv nacrta zakona o budžetu koji predviđa stroge mjere štednje.
Sa druge strane, Evropski fond za spašavanje moraće da udvostruči pomoć za Grčku, ako ta zemlja sama ne uspije da vrati dugove, saopšteno je iz Evropske centralne banke.
EU i MMF zahtijevaju sprovođenje novih mjera štednje da bi oslobodili dodatnih 12 milijardi eura pomoći tokom narednog mjeseca, koji su Atini potrebni za isplatu dospjelog duga.
Međutim, nove predložene mjere su izazvale veliko protivljenje širom Grčke i nasilne proteste tokom opšteg štrajka.
Različita očekivanja od nove vlade
Papandreuova najava rekonstrukcije vlade nije djelovala naročito uvjerljivo na demonstrante.
"Nijesam čuo govor premijera, da budem iskren. Istina je i da nijesam ni zaintersovan, iz jednostavnog razologa što smo bili prisiljeni na ogromni dužnički mjehur i kredite koji su sedam puta veći od ukupnog GDP. Problem ovdje nije ekonomija, već što su nam zarobili dušu. Napravili su da izgledamo kao idioti", kaže Andreas Sandis Rojtersu.
Sukobi demonstranata i policije ispred grčkog parlamenta, 15. juni 2011
"Rekontrukcija kabineta sa kim? Istim ministrima? Sjećam se da su i naši djedovi to znali činiti. Svaki put isti ljudi. To je drugo jelo ali skuvano u istoj šerpi", kaže Peggi Tselepi.
Ima i rijetkih koji se nadaju promjenama sa novom vladom Papandreua.
"Mislim da je odluka premijera veoma odgovorna. Mislim da je razumio poruku i da pokušava da odgovori na bijes ljudi", kaže Janis Tsatsaris.
Papandreu, koji će ostati na funkciji šefa vlade, saopštiće listu novih ministara parlamentu koji će glasati o povjerenju.
Nije objavio obim rekonstrukcije ali analitičari smatraju da će, najvjerovatnije, biti smijenjen ministar finansija Jorgos Papakonstantinu.
BBC navodi da će, prema mišljenju pojedinih ekonomskih analitičara, na tu funkciju doći bivši potpredsjednik Evropske centranke banke Lukas Papademos.
Mreža sa spasavanje
U međuvremnu je saopšteno da će Evropski spasilački fond morati da se udvostruči na 1.500 milijardi eura ako Grčka ne uspije da vrati dugove, jer bi se u suprotnom finansijske nevolje proširile na druge zemlje, saopštio je zvaničnik Evropske centrane banke Nout Velink.
Uvećanje fonda će biti neophodno u suočavanju sa dodatnim rizicima za Potrugaliju i Irsku, koje su takođe u fiansijskim teškoćama, dodao je Velink.
Nove nevolje bi mogao da pokrene zahtijev grčkim kreditorima da pristanu da im se vrati manje novca nego što im Grčka duguje.
Velink je za holandske medije rekao da "kad se ode pod led bolje je imati što veću mrežu sa spasavanje".
Evropski zvaničnici raspravalju o većoj pomoći koja bi sačuvala Grčku od nesolventnosti, ali ne mogu da se dogovore kako da tretiraju imaoce grčkih državnih obveznica.
Inače, kreditni rejting Grčke pao je na najniži mogući nivo. Ocijenjena je kao zemlja koja ima manje šanse da vrati kredit nego Pakistan, Ekvador ili Jamajka.
U Atini su u srijedu izbili nasilni protesti tokom opšteg štrajka pokrenutog zbog najavljenih mjera.
Nekoliko desetina hiljada demonstranata okupilo se na trgu Sintagma u Atini u neposrednoj blizini parlamenta. Policija je saopštila da je oko 20.000 demonstranata bilo i u Solunu.
Ovo je bio treći opšti štrajk u Grčkoj od početka godine.
Ključni indeksi na svjetskim berzama zbog toga bilježe gubitke, a euro je potisnut rastom dolara.
Dok se čeka najavljena rekonstrukcija vlade Jorgosa Papandreua, dvojica poslanika iz redova njegove Socijalističke stranke napustili su parlament.
Nakon što predstavi rekonstruisanu Vladu, Papandreu će tražiti da o njoj glasa parlament, dan nakon velikih demonstracija protiv nacrta zakona o budžetu koji predviđa stroge mjere štednje.
Sa druge strane, Evropski fond za spašavanje moraće da udvostruči pomoć za Grčku, ako ta zemlja sama ne uspije da vrati dugove, saopšteno je iz Evropske centralne banke.
EU i MMF zahtijevaju sprovođenje novih mjera štednje da bi oslobodili dodatnih 12 milijardi eura pomoći tokom narednog mjeseca, koji su Atini potrebni za isplatu dospjelog duga.
Međutim, nove predložene mjere su izazvale veliko protivljenje širom Grčke i nasilne proteste tokom opšteg štrajka.
Različita očekivanja od nove vlade
Papandreuova najava rekonstrukcije vlade nije djelovala naročito uvjerljivo na demonstrante.
"Nijesam čuo govor premijera, da budem iskren. Istina je i da nijesam ni zaintersovan, iz jednostavnog razologa što smo bili prisiljeni na ogromni dužnički mjehur i kredite koji su sedam puta veći od ukupnog GDP. Problem ovdje nije ekonomija, već što su nam zarobili dušu. Napravili su da izgledamo kao idioti", kaže Andreas Sandis Rojtersu.
Ima i rijetkih koji se nadaju promjenama sa novom vladom Papandreua.
"Mislim da je odluka premijera veoma odgovorna. Mislim da je razumio poruku i da pokušava da odgovori na bijes ljudi", kaže Janis Tsatsaris.
Papandreu, koji će ostati na funkciji šefa vlade, saopštiće listu novih ministara parlamentu koji će glasati o povjerenju.
Nije objavio obim rekonstrukcije ali analitičari smatraju da će, najvjerovatnije, biti smijenjen ministar finansija Jorgos Papakonstantinu.
BBC navodi da će, prema mišljenju pojedinih ekonomskih analitičara, na tu funkciju doći bivši potpredsjednik Evropske centranke banke Lukas Papademos.
Mreža sa spasavanje
U međuvremnu je saopšteno da će Evropski spasilački fond morati da se udvostruči na 1.500 milijardi eura ako Grčka ne uspije da vrati dugove, jer bi se u suprotnom finansijske nevolje proširile na druge zemlje, saopštio je zvaničnik Evropske centrane banke Nout Velink.
Uvećanje fonda će biti neophodno u suočavanju sa dodatnim rizicima za Potrugaliju i Irsku, koje su takođe u fiansijskim teškoćama, dodao je Velink.
Evropski spasilački fond moraće da se udvostruči na 1.500 milijardi eura ako Grčka ne uspije da vrati dugove, jer bi se u suprotnom finansijske nevolje proširile na druge zemlje.
Nove nevolje bi mogao da pokrene zahtijev grčkim kreditorima da pristanu da im se vrati manje novca nego što im Grčka duguje.
Velink je za holandske medije rekao da "kad se ode pod led bolje je imati što veću mrežu sa spasavanje".
Evropski zvaničnici raspravalju o većoj pomoći koja bi sačuvala Grčku od nesolventnosti, ali ne mogu da se dogovore kako da tretiraju imaoce grčkih državnih obveznica.
Inače, kreditni rejting Grčke pao je na najniži mogući nivo. Ocijenjena je kao zemlja koja ima manje šanse da vrati kredit nego Pakistan, Ekvador ili Jamajka.
U Atini su u srijedu izbili nasilni protesti tokom opšteg štrajka pokrenutog zbog najavljenih mjera.
Nekoliko desetina hiljada demonstranata okupilo se na trgu Sintagma u Atini u neposrednoj blizini parlamenta. Policija je saopštila da je oko 20.000 demonstranata bilo i u Solunu.
Ovo je bio treći opšti štrajk u Grčkoj od početka godine.