Intelektualci u BiH imaju podijeljeno mišljenje o formiranju Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti, tim prije što njen karakter nije sasvim jasan jer je formirana prvenstveno od strane vjerskih zvaničnika, ali i van BiH.
Ukoliko se zaista radi o okupljanju Bošnjaka na naučnim principima, ideja bi se mogla načelno i prihvatiti, ali ne u formi akademije. Osnivanje Bošnjačke akademije moglo bi se shvatiti i kao pokušaj rastakanja postojeće državne u kojoj su okupljeni naučni autoriteti svih nacija, a onda i ka rastakanju države.
Formiranje nacionalne akademije nauka među Bošnjacima u intelektualnim krugovima u BiH nije primljeno s velikim odobravanjem. Iako smatraju da je dobro baviti se naučnim i kulturnim djelovanjem, način kako je i gdje formirana Bošnjačka akademije nauka i umjetnosti je upitan.
Akademija nauka kao vrhunski izraz naučnog i kulturnog djelovanja jedne države podrazumijeva da se u njoj rješavaju naučna pitanja i problemi, te da bude priznata u naučnim krugovima širom svijeta, što je za Bošnjačku upitno, kaže Senadin Lavić, predsjednik Bošnjačke zajednice kulture Preporod.
"Ovo što su u Novom Pazaru napravili kao pokušaj da vjerski velikodostojnici, kakav je muftija Zukorlić ili reis Cerić, da oni
učestvuju u izgradnji te institucije, mislim da ne bi trebalo miješati religijske institucije, da ne bi trebalo funkcije reisa i muftije upetljavati u te procese akademija. A ja sam, prije svega, čovjek koji preferira Akademiju nauka i umjetnosti BiH na Bistriku u Sarajevu i to je naša državna, znanstvena kuća gdje se mi kao profesori, nastavnici ili kao građani ove države obraćamo i pokušavamo riješiti sve svoje znanstveno-istraživačke probleme. Pokušaj da se akademija svede na nivo etnički ili neki drugi partikularni interes marginalizira je i svodi je na nešto što u evropskim razmjerima neće imati, po mom uvjerenju, veći dignitet", smatra Lavić.
Izazivanje podjela
Sulejman Redžić, član Akademije nauka i umjetnosti BiH, ističe da još jedna akademija nije potrebna ni Bosni ni Bošnjacima, tim prije što dolazi iz druge države:
"Mislim da je to jedan ishitren potez. I s druge strane, nisam siguran u kojoj mjeri je utemeljen na naučnim osnovama i principima na kojima se osnivaju akademije. Mislim i da to nije povoljno za Bošnjake u najgeneralnijem smislu riječi. Daleko ima više prioriteta da urade Bošnjaci prije nego što bi osnovali akademiju – i to akademiju čak izvan BiH, što također ne smatram nekim kompatibilnim doprinosom prema BiH, pa i bošnjačkom narodu", kaže Redžić.
Muftija Muamer Zukorlić
Formiranje Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti inicirao je Muamer Zukorlić, glavni muftija Islamske zajednice u Srbiji.
Upravo stoga što inicijativa dolazi s vana, te podriva samu državnu Akademiju ona nije dobra. Izaziva podjele, i to ne samo u bošnjačkom korpusu, smatra član Asocijacije nezavisnih intelektualaca Krug 99 Hidajet Repovac:
"I nejedinstvo unutar tog korpusa je očevidno. Ne slažu se ljudi sa ovakvim inicijativama. Mnoge loše stvari su došle upravo iz vana, i mnogi loši utjecaji, ali čini mi se da je ovaj najteži dosad, jer to će utjecati na podjelu ne samo unutar korpusa, jer se ne slažemo, ja se prvi ne slažem sa takvom idejom, utjecaće na jačanje te podjele između entiteta. Mislim da je to također put ka getoizaciji muslimana Bošnjaka. Vi vidite da se sve više stvaraju geta, ali čini mi se da će bošnjački i muslimanski geto biti najtragičniji u svemu tome, pogotovo ako se formira takva akademija", smatra Repovac.
Repovac dodaje da je stvaranje Bošnjačke akademije s jedne, te Akademije nauka i umjetnosti RS s druge strane, uz najave formiranje hrvatske, put je ka rastakanju BiH.
"Pokušaj osnivanja akademija nauka na nacionalnoj razini je jedan oblik rastakanja države", tvrdi Repovac.
Državna Akademija nauka i umjetnosti kao centar okupljanja najviših naučnih autoriteta, i to svih nacija, odražava biće BiH. Ipak, Bošnjacima ona treba najviše, smatra akademik Redžić. Podsjeća da je u najtežim trenucima za BiH njen prvi predsjednik Alija Izetbegović apelovao na to da se ona i održi.
"Da se Akademija nauka i umjetnosti BiH ne smije zaboraviti i ne smije se preustiti određenim centrima da je destruiraju i da je dezintegriraju. Dugo vremena je postojao uklon izraslijih Bošnjaka da se ovoj akademiji da najveća podrška - i ja mislim da su oni bili u pravu. Mislim da oav akademija koliko treba BiH i svim narodima, ponajviše treba bošnjačkom narodu. Ovo je, po meni, neka vrsta intervencije iz vana, potpomognute određenim centrima političke moći koji u sebi najvjerovatnije sadrže i neraspoloženje prema ovoj akademiji iz nekih njihovih subjektivnih razloga. Mislim da ćemo u skoro vrijeme moći ocijeniti koji su to bili stvarni motivi", zaključuje Redžić.
Ukoliko se zaista radi o okupljanju Bošnjaka na naučnim principima, ideja bi se mogla načelno i prihvatiti, ali ne u formi akademije. Osnivanje Bošnjačke akademije moglo bi se shvatiti i kao pokušaj rastakanja postojeće državne u kojoj su okupljeni naučni autoriteti svih nacija, a onda i ka rastakanju države.
Formiranje nacionalne akademije nauka među Bošnjacima u intelektualnim krugovima u BiH nije primljeno s velikim odobravanjem. Iako smatraju da je dobro baviti se naučnim i kulturnim djelovanjem, način kako je i gdje formirana Bošnjačka akademije nauka i umjetnosti je upitan.
Akademija nauka kao vrhunski izraz naučnog i kulturnog djelovanja jedne države podrazumijeva da se u njoj rješavaju naučna pitanja i problemi, te da bude priznata u naučnim krugovima širom svijeta, što je za Bošnjačku upitno, kaže Senadin Lavić, predsjednik Bošnjačke zajednice kulture Preporod.
"Ovo što su u Novom Pazaru napravili kao pokušaj da vjerski velikodostojnici, kakav je muftija Zukorlić ili reis Cerić, da oni
"Pokušaj da se akademija svede na nivo etnički ili neki drugi partikularni interes marginalizira je i svodi je na nešto što u evropskim razmjerima neće imati, po mom uvjerenju, veći dignitet", ocjenjuje Senadin Lavić.
učestvuju u izgradnji te institucije, mislim da ne bi trebalo miješati religijske institucije, da ne bi trebalo funkcije reisa i muftije upetljavati u te procese akademija. A ja sam, prije svega, čovjek koji preferira Akademiju nauka i umjetnosti BiH na Bistriku u Sarajevu i to je naša državna, znanstvena kuća gdje se mi kao profesori, nastavnici ili kao građani ove države obraćamo i pokušavamo riješiti sve svoje znanstveno-istraživačke probleme. Pokušaj da se akademija svede na nivo etnički ili neki drugi partikularni interes marginalizira je i svodi je na nešto što u evropskim razmjerima neće imati, po mom uvjerenju, veći dignitet", smatra Lavić.
Izazivanje podjela
Sulejman Redžić, član Akademije nauka i umjetnosti BiH, ističe da još jedna akademija nije potrebna ni Bosni ni Bošnjacima, tim prije što dolazi iz druge države:
"Mislim da je to jedan ishitren potez. I s druge strane, nisam siguran u kojoj mjeri je utemeljen na naučnim osnovama i principima na kojima se osnivaju akademije. Mislim i da to nije povoljno za Bošnjake u najgeneralnijem smislu riječi. Daleko ima više prioriteta da urade Bošnjaci prije nego što bi osnovali akademiju – i to akademiju čak izvan BiH, što također ne smatram nekim kompatibilnim doprinosom prema BiH, pa i bošnjačkom narodu", kaže Redžić.
Upravo stoga što inicijativa dolazi s vana, te podriva samu državnu Akademiju ona nije dobra. Izaziva podjele, i to ne samo u bošnjačkom korpusu, smatra član Asocijacije nezavisnih intelektualaca Krug 99 Hidajet Repovac:
"I nejedinstvo unutar tog korpusa je očevidno. Ne slažu se ljudi sa ovakvim inicijativama. Mnoge loše stvari su došle upravo iz vana, i mnogi loši utjecaji, ali čini mi se da je ovaj najteži dosad, jer to će utjecati na podjelu ne samo unutar korpusa, jer se ne slažemo, ja se prvi ne slažem sa takvom idejom, utjecaće na jačanje te podjele između entiteta. Mislim da je to također put ka getoizaciji muslimana Bošnjaka. Vi vidite da se sve više stvaraju geta, ali čini mi se da će bošnjački i muslimanski geto biti najtragičniji u svemu tome, pogotovo ako se formira takva akademija", smatra Repovac.
Repovac dodaje da je stvaranje Bošnjačke akademije s jedne, te Akademije nauka i umjetnosti RS s druge strane, uz najave formiranje hrvatske, put je ka rastakanju BiH.
"Pokušaj osnivanja akademija nauka na nacionalnoj razini je jedan oblik rastakanja države", tvrdi Repovac.
Državna Akademija nauka i umjetnosti kao centar okupljanja najviših naučnih autoriteta, i to svih nacija, odražava biće BiH. Ipak, Bošnjacima ona treba najviše, smatra akademik Redžić. Podsjeća da je u najtežim trenucima za BiH njen prvi predsjednik Alija Izetbegović apelovao na to da se ona i održi.
"Da se Akademija nauka i umjetnosti BiH ne smije zaboraviti i ne smije se preustiti određenim centrima da je destruiraju i da je dezintegriraju. Dugo vremena je postojao uklon izraslijih Bošnjaka da se ovoj akademiji da najveća podrška - i ja mislim da su oni bili u pravu. Mislim da oav akademija koliko treba BiH i svim narodima, ponajviše treba bošnjačkom narodu. Ovo je, po meni, neka vrsta intervencije iz vana, potpomognute određenim centrima političke moći koji u sebi najvjerovatnije sadrže i neraspoloženje prema ovoj akademiji iz nekih njihovih subjektivnih razloga. Mislim da ćemo u skoro vrijeme moći ocijeniti koji su to bili stvarni motivi", zaključuje Redžić.
