Konstituisanje Doma naroda Parlamenta BiH, 9. juni 2011 (RSE video/Zvjezdan Živković)
Osam mjeseci nakon općih izbora u BiH, Parlament BiH konačno je kompletiran, nakon što je u četvrtak konstituisan i Dom naroda.
Ništa nije ukazivalo da će konstituisanje Doma naroda Parlamenta Bosne i Hercegovine proći bez poteškoća i da će biti izabrano rukovodstvo Doma. Tim prije što već mjesecima traju politička prepucavanja o tome ko će činiti buduću koaliciju na nivou države, od čega je zavisio i izbor čelnih ljudi u oba doma državnog parlamenta.
Ipak, nesuglasice oko izbora predstavnika iz reda hrvatskog naroda na rukovodeće pozicije u domovima na relaciji dva HDZ-a i stranaka Platforme čini se da su riješene.
To dokazuje izbor Dragana Čovića za prvog zamjenika predsjedavajućeg, koji je dobio bezrezevnu podršku svih delegata, koji su, zapravo, u ovom domu predstavnici naroda. Evo kako je to objasnio Krunoslav Vrdoljak, delegat iz reda hrvatskog naroda i član SDP-a:
„Zaključili smo da nema potrebe da se odgađa izbor i stojimo iza izbora gospodina Čovića, ali smatramo da ovo apsolutno treba
shvatiti kao pokušaj da se maksimalno relaksira stanje u hrvatskom puku i da konačno hrvatski puk u toj široj koaliciji koju mi iz SDP-a predlažemo nađu hrvatske stranke koj sebe smatraju legitimnom i legalnim i da se pokuša na toj razini nešto napraviti. Ovo je, dakle, pokušaj određenih ustupaka koje mi cijenmo veoma korisnim za budući rad ovog doma, Parlamentarne skupštine, kao i države BiH“, rekao je Vrdoljak.
S obzirom da su sva tri predstavnika konstitutivnih naroda izabrani jednoglasno, nameće se pitanje da li to znači i da je postignut dogovor o formiranju Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, i koje stranke će ga činiti. Sulejman Tihić, predsjednik SDA na to pitanje odgovara:
„Mislim da je današnji dogovor, današnji visok stepen konesenzusa koji je postignut sigurno jedna obaveza a i poticaj svima nama koji radimo i odlučujemo na formiranju Vijeća ministara da na sličan način riješimo i to pitanje formiranjem jedne velike koalicije.“
Ustupak Čoviću
Već mjesecima politički lideri u Bosni i Hercegovini ne mogu doći do kompromisa o koaliciji koja će činiti parlamentarnu većinu u naredne četiri godine. Situacija je dodatno pogoršana nakon što su dva HDZ-a odbila prijedlog međunarodne zajednice o formiranju vlasti na nivou Federacije BiH. Te političke partije su tražile šest ministarstava, što su odbile stranke potpisnice Platforme- SDA, SDP, HSP i Radom za boljitak.
Kriza iz Federacije prenijela se i na državni nivo, jer i tu dva HDZ-a žele da njihov kandidat bude predsjedavajući Vijeća ministara, čemu se opiru platformaši.
Na pitanje da li njegov izbor u rukovodstvo Doma naroda BiH znači da je stranka odustala od funkcije prvog čovjeka bh. vlade, Dragan Čović, lider HDZ BiH, kaže:
„Mi nismo stranka, a i koalicija koja je s nama vezana, koja trguje sa pozicijama: jer da smo to radili, mi bismo napravili vlast ima pet ili šest mjeseci na svim razinama, kako je to već nuđeno u pojedinim trenucima. Naš jedini pravi uvjet je da se poštuje legitimna volja hrvatskog naroda.“
I dok Čović po ko zna koji put ponavlja kako dva HDZ-a u vlasti predstavljaju legitimnu volju hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, Sulejman Tihić na to kaže:
„Normalno da ima većina. Mi smo rekli da ćemo mi težitika jednoj velikoj parlamentarnoj većini.“
Ono što su u nekoliko navrata ponovili na sjednici Doma naroda državnog parlamenta predstavnici SDA i SDP-a jeste da su učinili ustupak glasanjem za Čovića, zbog čega očekuju i da će HDZ BiH vratiti istom mjerom prilikom formiranja Vijeća ministara.
Inače, u narednih nekoliko dana Predsjedništvo BiH bi trebalo da Parlamentu uputi prijedlog za mandatara za sastav nove vlade. Centralna izborna komisija u četvrtak je i zvanično utvrdila da sva tri kandidata - Borjana Krišto, Slavo Kukić i Jerko Ivanković Lijanović ispunjavaju uslove za imenovanje.
S obzirom na višemjesečne probleme u konstitusianju vlasti u BiH, Irena Hadžiabdić, predsjednica Komisije, najavljuje:
„Mi smo okončali proces općih izbora i godinu dana nakon raspisivanja izbora govori dovoljno o tome da je potrebno raditi na unapređenju izbornog zakonodavstva.“
A da je neophodno promijeniti izborno zakonodavstvo ilustruje i podatak kako su opšti izbori u BIH održani u oktobru, a da je konstituisanjem oba doma državnog parlamenta završen tek dio koji se odnosi na zakonodavnu vlast.
Osam mjeseci država nema novu vladu, a stari saziv je u tehničkom mandatu. Na desetine zakona je na čekanju, a najveći broj je onih koji zemlju trebaju približiti Evropskoj uniji.
