Sud Bosne i Hercegovine izrekao je kaznu od osam godina zatvora Enesu Handžiću, bivšem obavještajnom oficiru Armije BiH koji je priznao učešće u ratnim zločinima nad Hrvatima u Bugojnu.
Sudsko vijeće prod predsjedanjem sudije Davorina Jukića ranije je prihvatilo sporazum o priznanju krivnje kojega je Handžić sklopio s državnim Tužilaštvom BiH i u kojemu je predloženo izricanje kazne u rasponu od pet do deset godina zatvora.
U presudi je precizirano kako je Handžić kriv jer je u svojstvu pomoćnika za sigurnost zapovjednika 307. brigade Armije BiH organizovao slanje zatočenih Hrvata u Bugojnu na kopanje rovova na prvim borbenim linijama, te stoga što nije poduzeo ništa kako bi se kaznili drugi pripadnici Armije BiH koji su direktno ubijali i zlostavljali zatočene civile i pripadnike Hrvatskog vijeća obrane (HVO).
Na temlju dokaznog postupka sud je utvrdio kako su vojnici podređeni Handžiću ubili Marija Subašića i Vinka Ivkovića, koji su bili zatočeni u lokalnoj osnovnoj školi, a utvrđeno je kako je niz sličnih zločina počinjen i nad Hrvatima zatočenima na fudbalskom stadionu.
Handžić je za ratne zločine nad bugojanskim Hrvatima bio optužen zajedno sa Nisvetom Gasalom, Musajbom Kukavicom i Senadom Dautovićem, bivšim visokim vojnim i policijskim časnicima čije su postrojbe kontrolirale stanje u Bugojnu 1993. godine.
Handžić se priznanjem obvezao svjedočiti u nastavku procesa protiv te trojice, a u tom slučaju kao svjedoci su se pojavili i ratni načelnik Bugojna Dževad Mlaćo te sadašnji ministar obrane BiH Selmo Cikotić koji je tokom rata bio zapovjednik operativne grupe "Zapad" Armije BiH i u čijoj je zoni odgovornosti bilo i Bugojno.
Enesu Handžiću je po izricanju presude odmah određen pritvor u kojemu će ostati do pravosnažnosti.
Sudsko vijeće prod predsjedanjem sudije Davorina Jukića ranije je prihvatilo sporazum o priznanju krivnje kojega je Handžić sklopio s državnim Tužilaštvom BiH i u kojemu je predloženo izricanje kazne u rasponu od pet do deset godina zatvora.
U presudi je precizirano kako je Handžić kriv jer je u svojstvu pomoćnika za sigurnost zapovjednika 307. brigade Armije BiH organizovao slanje zatočenih Hrvata u Bugojnu na kopanje rovova na prvim borbenim linijama, te stoga što nije poduzeo ništa kako bi se kaznili drugi pripadnici Armije BiH koji su direktno ubijali i zlostavljali zatočene civile i pripadnike Hrvatskog vijeća obrane (HVO).
Na temlju dokaznog postupka sud je utvrdio kako su vojnici podređeni Handžiću ubili Marija Subašića i Vinka Ivkovića, koji su bili zatočeni u lokalnoj osnovnoj školi, a utvrđeno je kako je niz sličnih zločina počinjen i nad Hrvatima zatočenima na fudbalskom stadionu.
Handžić je za ratne zločine nad bugojanskim Hrvatima bio optužen zajedno sa Nisvetom Gasalom, Musajbom Kukavicom i Senadom Dautovićem, bivšim visokim vojnim i policijskim časnicima čije su postrojbe kontrolirale stanje u Bugojnu 1993. godine.
Handžić se priznanjem obvezao svjedočiti u nastavku procesa protiv te trojice, a u tom slučaju kao svjedoci su se pojavili i ratni načelnik Bugojna Dževad Mlaćo te sadašnji ministar obrane BiH Selmo Cikotić koji je tokom rata bio zapovjednik operativne grupe "Zapad" Armije BiH i u čijoj je zoni odgovornosti bilo i Bugojno.
Enesu Handžiću je po izricanju presude odmah određen pritvor u kojemu će ostati do pravosnažnosti.
