Iako je vješto upakovao odustajanje od referenduma u priču o povjerenju prema međunarodnoj zajednici koja je najavila da će se ozbiljnije pozabaviti reformom prvosuđa, činjenica je da je predsjednik RS Milorad Dodik, nakon prijetnji sankcijama pa i njegovom smjenom, odustao od referenduma.
Lider SDP-a Zlatko Lagumdžija prokomentarisao je Dodikovu odluku nakon sastanka u petak sa predstavnicom EU za vanjsku politiku i sigurnost Ketrin Ešton:
„Dilema je bila referendum i zaključci Narodne skupštine ili Dejtonski mirovni sporazum. Očigledno da se i gospodin Dodik opredijelio za Dejtonski mirovni sporazum jer dalje zaoštravanje koje je značilo izvođenje referenduma je praktično značilo rušenje mirovnog sporazuma i kraj mirovnog sporazuma u BiH - i kraj međunarodne zajednice i njenog kredibiliteta u BiH.“
Opozicija u RS odmah je pozvala Dodika da što prije izađe pred Narodnu skupštinu RS i objasni promjenu odluke. Mladen Ivanić iz PDP-a smatra da je ovo Dodikov poraz.
„Ovo je najveći poraz koji je gospodin Dodik mogao doživjeti. On je natjeran praktično da odustane od referenduma. Biće vrlo smiješno gledati istu osobu koja je prije 20 dana govorila da referendum treba, da će biti kapitulacija ako se od referenduma odustane, kako će sad ta ista osoba narodu objasniti zašto referendum ne treba, a n išta nije dobio. Dobio je samo obećanje e se razgovarati o reformi pravosuđa, a o tome bi se svakako razgovaralo, kao što hrvatsko iskustvo pokazuje, u priključenju EU“, ocjenjuje Ivanić.
U Federaciji su poručili da odustajanje od referenduma ne rješava problem blokade državnih institucija i da je ovo tek gašenje požara.
Bakir Izetbegović
„Hronični problem je jedna akumulacija antidejtonskih i antidržavnih postupaka, izjava koje postupno daju fizionomiju jednog antidržavnog projekta. Dovode se u pitanje odluke i autoritet visokog predstvanika, dovode se u pitanje institucije koje su ustanovljene u Parlamentu, dovode se u pitanje postojanje genocida u Srebrenici, odluke Međunoradnog suda o tome itd. Ja se nadam, kada riješimo ovaj akutni problem, da ćemo startovati sa rješavanjem ovoga pravog i trajnog problema u BiH", smatra član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović.
Potrebna odlučnija politika Zapada
Analitičari smatraju da će ipak Dodik profitirati u cijeloj situaciji ukoliko krajnji rezultat ne bude insistiranje međunarodne zajednice da se stvori funkcionalna država u kojoj moguća najava referenduma neće moći baciti u sjenu sve ostale probleme.
„Ipak može se reći da je Milorad Dodik u jednoj velikoj mjeri dobitnik ovog dijaloga, ne zbog onog što se desilo samo kada je u pitanju referendum nego se to desilo i u direktnoj komunikaciji s EU, koja jeste ranije pokazivala određene znake spremnosti na kompromis, ali sad se dogodilo da se dogovori baš u neposrednom razgovoru sa Ketrin Ešton. Najvažnije je da se sve to nekako dešava bez nekih velikih mjera, pogotovo što je ona posljednja izjava Dodika koji je govorio o posljedicama razgovora sa Ketrin Ešton, i daje naznaku da će to ići u daljem pravcu razrješavanja situacije bez nekih velikih zatezanja“, kaže Miloš Šolaja iz Centra za međunarodne odnose u Banjaluci.
Profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu Juraj Martinović smatra da bi u ovoj situaciji i međunarodna zajednica trebala shvatiti da bez odlučnije politike prema BiH politička kriza, najveća u poratnom periodu, može potrajati još nekoliko godina.
„U suštini se nije riješio osnovni problem. Taj se problem mogao riješiti da se nastavi ona politika mrkve i štapa, koja je jedno vrijeme bila vrlo djelotvorna, i mi smo bili svjedoci toga da u BiH su krenule stvari u pozitivnom pravcu. Međutim, onda se vrlo ležerno gledalo na to šta se dešava, kakve su opstrukcije. Prema tome, samim ovim ne vjerujem da će nešto bitno da se promijeni“, ocjenjuje Martinović.
Profesor Refik Šećibović, dekan mostarskog Fakulteta međunarodnih odnosa i diplomatije, mišljenja je da bez uspostave funkcionalnog sistema ova država i dalje neće moći funkcionisati:
„Mislim da se mora temeljito pozbaviti sa svim problemima i svim načinima funkcionisanja sistema. Ako nemate funkcionisanje sistema, kakav god bi sistem, onda to neće biti dobro. Ja lično mislim da međunarodna zajednica treba da jasno postavi neke standrade, a to je pitanje ulaska BiH u EU. Ako vi imate neke standarde koje EU propisuje, a zabrinjavajuće je da u BiH nisu primjenjeni, onda mi nemamo šta da razgovaramo. A to vam je slučaj Sejdić - Finci koji mora prvo da se otkloni. Ja mislim da taj prvi korak treba da dokaže da smo mi spremni za EU“, zaključuje profesor Šećibović.
Lider SDP-a Zlatko Lagumdžija prokomentarisao je Dodikovu odluku nakon sastanka u petak sa predstavnicom EU za vanjsku politiku i sigurnost Ketrin Ešton:
„Dilema je bila referendum i zaključci Narodne skupštine ili Dejtonski mirovni sporazum. Očigledno da se i gospodin Dodik opredijelio za Dejtonski mirovni sporazum jer dalje zaoštravanje koje je značilo izvođenje referenduma je praktično značilo rušenje mirovnog sporazuma i kraj mirovnog sporazuma u BiH - i kraj međunarodne zajednice i njenog kredibiliteta u BiH.“
Opozicija u RS odmah je pozvala Dodika da što prije izađe pred Narodnu skupštinu RS i objasni promjenu odluke. Mladen Ivanić iz PDP-a smatra da je ovo Dodikov poraz.
„Ovo je najveći poraz koji je gospodin Dodik mogao doživjeti. On je natjeran praktično da odustane od referenduma. Biće vrlo smiješno gledati istu osobu koja je prije 20 dana govorila da referendum treba, da će biti kapitulacija ako se od referenduma odustane, kako će sad ta ista osoba narodu objasniti zašto referendum ne treba, a n išta nije dobio. Dobio je samo obećanje e se razgovarati o reformi pravosuđa, a o tome bi se svakako razgovaralo, kao što hrvatsko iskustvo pokazuje, u priključenju EU“, ocjenjuje Ivanić.
U Federaciji su poručili da odustajanje od referenduma ne rješava problem blokade državnih institucija i da je ovo tek gašenje požara.
Potrebna odlučnija politika Zapada
Analitičari smatraju da će ipak Dodik profitirati u cijeloj situaciji ukoliko krajnji rezultat ne bude insistiranje međunarodne zajednice da se stvori funkcionalna država u kojoj moguća najava referenduma neće moći baciti u sjenu sve ostale probleme.
„Ipak može se reći da je Milorad Dodik u jednoj velikoj mjeri dobitnik ovog dijaloga, ne zbog onog što se desilo samo kada je u pitanju referendum nego se to desilo i u direktnoj komunikaciji s EU, koja jeste ranije pokazivala određene znake spremnosti na kompromis, ali sad se dogodilo da se dogovori baš u neposrednom razgovoru sa Ketrin Ešton. Najvažnije je da se sve to nekako dešava bez nekih velikih mjera, pogotovo što je ona posljednja izjava Dodika koji je govorio o posljedicama razgovora sa Ketrin Ešton, i daje naznaku da će to ići u daljem pravcu razrješavanja situacije bez nekih velikih zatezanja“, kaže Miloš Šolaja iz Centra za međunarodne odnose u Banjaluci.
Profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu Juraj Martinović smatra da bi u ovoj situaciji i međunarodna zajednica trebala shvatiti da bez odlučnije politike prema BiH politička kriza, najveća u poratnom periodu, može potrajati još nekoliko godina.
„U suštini se nije riješio osnovni problem. Taj se problem mogao riješiti da se nastavi ona politika mrkve i štapa, koja je jedno vrijeme bila vrlo djelotvorna, i mi smo bili svjedoci toga da u BiH su krenule stvari u pozitivnom pravcu. Međutim, onda se vrlo ležerno gledalo na to šta se dešava, kakve su opstrukcije. Prema tome, samim ovim ne vjerujem da će nešto bitno da se promijeni“, ocjenjuje Martinović.
Profesor Refik Šećibović, dekan mostarskog Fakulteta međunarodnih odnosa i diplomatije, mišljenja je da bez uspostave funkcionalnog sistema ova država i dalje neće moći funkcionisati:
„Mislim da se mora temeljito pozbaviti sa svim problemima i svim načinima funkcionisanja sistema. Ako nemate funkcionisanje sistema, kakav god bi sistem, onda to neće biti dobro. Ja lično mislim da međunarodna zajednica treba da jasno postavi neke standrade, a to je pitanje ulaska BiH u EU. Ako vi imate neke standarde koje EU propisuje, a zabrinjavajuće je da u BiH nisu primjenjeni, onda mi nemamo šta da razgovaramo. A to vam je slučaj Sejdić - Finci koji mora prvo da se otkloni. Ja mislim da taj prvi korak treba da dokaže da smo mi spremni za EU“, zaključuje profesor Šećibović.